Hrvatski Fokus
Hrvatska

Europski istražitelji su u 2022. godini otkrili slučajeve s potencijalnom štetom od 313 milijuna eura

Logično pitanje nakon uhićenja ekipe s Geodezije: je li baš slučajno da imamo tako slabašan sustav kontrole EU milijardi?

 

U najmanju ruku je neobično da resorni ministar Erlić, nakon najnovije afere, uvjerava da “sustav kontrole radi zadovoljavajuće”. Slučaj Geodetskog fakulteta pokazao je da usred državnih nadzornih mehanizama postoji golema rupa. U kuloarskim razgovorima, ljudi koji se bave europskih projektima stoga se, ne bez razloga, pitaju se hoće li taj sustav uopće imati dovoljno stručnjaka za kontrolu svih silnih milijardi iz EU-a koje će se narednih godina slijevati u Hrvatsku

Prije par dana objavljeno je da su astronomi otkrili golemu crnu rupu, deset puta veću od supermasivne crne rupe u našoj galaksiji. A jedna takva golema, masivna rupa postoji, po svemu sudeći, i usred državnog sustava za kontrolu EU fondova.

U srijedu je Ured europske javne tužiteljice u Zagrebu pokrenuo istragu protiv 29 ljudi i jednog trgovačkog društva, zbog sumnje na subvencijsku prijevaru i zloporabu u postupku javne nabave. Istražitelji sumnjaju da je raznim malverzacijama europski proračun oštećen za 1,7 milijuna eura.

Telegramovo otkriće

Radi se o javnosti dobro poznatom slučaju u koji su uključeni bivši dekan i profesor s Geodetskog fakulteta u Zagrebu – slučaju koji je temeljito istražila Telegramova Dora Kršul, nakon čijih su se istraživačkih tekstova zainteresirali europski istražitelji. Ali i državni sustav za kontrolu EU fondova.

Početkom rujna ove godine, iz agencije koja nadzire trošenje EU novca potvrdili su za Telegram da od Geodetskog fakulteta traže povrat nešto više od pola milijuna nekadašnjih kuna iz EU fondova. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) utvrdila je da brod, kupljen tim novcem, nije korišten u znanstveno-istraživačke svrhe i da zato fakultet mora vratiti potrošena sredstva.

Zakašnjela reakcija

Radilo se o tzv. financijskoj korekciji – administrativnoj sankciji koja se propisuje u sklopu kontrole trošenja novca na EU projektima, a koja može ići od pet do 100 posto. U ovom slučaju, (zasad nepravomoćna) korekcija iznosila je sto posto – puni iznos. No, do te je odluke došlo nekoliko mjeseci nakon Telegramovih otkrića.

Stoga je u najmanju ruku neobično da resorni ministar Šime Erlić, nakon što se ovaj slučaj u srijedu počeo rasplitati, uvjerava da “sustav kontrole radi zadovoljavajuće”. “Moguće je da bude potencijalnih malverzacija, ali je važno da sustav te malverzacije prepoznaje i reagira”, kazao je Erlić. Ministar je u pravu – sustav je doista reagirao. Ali kada? Tek naknadno, sa zakašnjenjem.

Ljudi bježe iz sustava

O razlozima možemo tek nagađati, no jedan sigurno treba tražiti u manjku kadrova. U državnoj upravi kronično nedostaje ljudi koji će provoditi, voditi i kontrolirati europske projekte. To je problem koji nijedna vlada dosad nije uspjela riješiti. “Najveći izazov je povećati broj ljudi u sustavu EU fondova”, priznao je u siječnju ministar Erlić na saslušanju u Saboru.

Tada ga je saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila da “referenti u SAFU rade za šest tisuća kuna neto plaće, vode višemilijunske zahtjevne projekte”, a kada nauče posao i steknu iskustvo odlaze na daleko bolje plaćene konzultantske pozicije u privatnom sektoru.

(24) milijarde problema

Problem s kapacitetom državnog sustava sada je već ogroman, ali tek će postati golem. Golem kao iznos kojim se premijer Andrej Plenković rado hvali. Hrvatska u ovom desetljeću ima na raspolaganju 24 milijarde eura. Nikad više novca iz EU fondova, da citiramo premijera.

To, naravno, znači i nikad više posla na kontroli njegovog trošenja. Pritom je, odlukom Vlade, gro tog posla u narednim godinama prebačen upravo na SAFU (ranije su dio kontrole u svom području obavljala i neka druga tijela – koliko efikasno, drugo je pitanje – ali je to u međuvremenu ukinuto).

Problematična odluka?

U kuloarskim razgovorima, ljudi koji se bave europskim projektima stoga se, ne bez razloga, pitaju hoće li agencija uopće imati dovoljno stručnjaka za kontrolu svih tih silnih milijardi iz različitih izvora, od običnih fondova, preko Fonda solidarnosti (kojim se također već bave i europski istražitelji) do Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. I je li Vladina odluka o takvoj centralizaciji doista bila opravdana.

Svakih šest mjeseci u Sabor dolazi polugodišnji izvještaj o korištenju EU fondova koji se bavi i nepravilnostima. Svake godine i Ured europske tužiteljice objavljuje godišnje izvješće.

Nekoliko podataka iz tih dokumenata ilustrira kako funkcionira sustav kontrole u Hrvatskoj: prošle su godine kroz državne nadzorne mehanizme utvrđene nepravilnosti u vrijednosti od oko 80 milijuna eura. Europski istražitelji su, u toj istoj 2022. godini, otkrili slučajeve s potencijalnom štetom od 313 milijuna eura.

Irena Frlan Gašparović, https://www.telegram.hr/politika-kriminal/logicno-pitanje-nakon-hapsenja-ekipe-s-geodezije-je-li-bas-slucajno-da-imamo-tako-slabasan-sustav-kontrole-eu-milijardi/ 

Povezane objave

Zaustavite Srbiju u prljavim nakanama

HF

Zar smo zaboravili protuprirodnu Istanbulsku konvenciju?

hrvatski-fokus

Čitav arhiv stajao godinama na Iblerovom trgu

HF

AFORIZMI – Jesu li vjerovnici pravi vjernici?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više