Odgovor se dobije usporedbom između Viktora Orbána i Andreja Plenkovića
Mađarska je prva socijalistička država koja se već 1988. opredijelila za tržišno gospodarstvo, ali znatan dio gospodarskih grana i uslužnih djelatnosti u vlasništvu je države. Iako je poljoprivreda moćna ona ipak u BDP-u ne čini veliki postotak; prednjači industrija sa preko 30 % i uslužne djelatnosti sa preko 60 %. Gospodarstvo ima rekordnu zaposlenost i manjak radne snage. Usto, niska inflacija i pozitivna vanjskotrgovinska bilanca ohrabruju.
Mađarska poljoprivreda zapošljava preko 120.000 ljudi (od preko 4,2 milijuna radne snage). Više od 85 % poljoprivrednih poduzeća čine male tvrtke sa desetak zaposlenih. Turizam čini preko 10 % BDP-a, Mađari ga namjeravaju povećati na 16 % do 2030.
Imaju nafte i plina, a energetsku neovisnost žele postići nuklearkama, u suradnji sa Rusima. Zajedno s Kinezima grade pruge i ceste prema Srbiji (Balkan), a jedina su europska država koja sudjeluje na zasjedanjima turkijskih naroda. Unatoč oštrom sukobu sa Sorosevim nevladinim udrugama odnosi sa državom Izrael su odlični. Industrija se bazira na autoindustriji koja čini 21 % mađarskoga izvoza (Mercedes, Opel, Suzuki, BMW), elektronici (22 % mađarske proizvodnje) i IT industriji (10 % mađarskoga izvoza, zapošljava preko 100.000 ljudi), farmaciji (zapošljava 15.000 ljudi). Turizam zapošljava posredno preko 400.000 ljudi, Mađarsku posjećuje 12 milijuna turista. Mađarska ne uvozi hranu, već je plasira svojim turistima.
Od 2000. godine kada je vrijednost BDP-a po stanovniku bila 5.000 eura do 2019. narasla je na 15.000 eura. Od 1989. kada je u Hrvatskoj ljetovalo 117.369 Mađara (u ratnim 1992. (43.160), 1993. (90.730), 1994. (128.817) i 1995. (34.080) broj raste do 617.391 godine 2019.
Najmanje Mađara ljetuje u Dubrovniku, najviše na Kvarneru koji im je blizu.
Dok Hrvatska više nema svoje banke mađarski OTP se širi na južnu Hrvatsku (Zadar, Split i Dubrovnik), Albaniju, Moldaviju, Bugarsku, Srbiju i Crnu Goru. Ima 16 milijuna klijenata u 11 zemalja, 37.500 zaposlenih, 1.400 poslovnica.
Usporedimo sada Viktora Orbána (1) i Andreja Plenkovića (2)
- Orban: Plenković: vodi samostalnu politiku u skladu sa mađarskim interesima, otvoren prema svim partnerima (primjer – migranti, ruske nuklearke, širenje MOL -a i OTP banke, otkup MOL -a iz ruskih ruku)
- vodi politiku servilnosti prema EU-u, nepotrebno se eksponira u sukobima velikih centara moći
- Orban: vlada uvjerljivom većinom, ima sposobne i samostalne suradnike, sprovodi konzervativne vrijednosti, brine za Mađare u okolnim državama, jača demografiju i selo
- Plenković: vlada žetončićima, postavlja osrednje ministre često slabog karaktera, vrlo nespretno uništava vodeći trgovački lanac Agrokor, uništava domaću poljoprivrednu proizvodnju, nered u urbanizmu, katastru, obnovi od potresa.
- Orban: postoji konsenzus o vanjskoj politici i državnička vizija, postoje planovi, programi, koncepcije, principi
- Plenković: prilagođava se trenutnoj situaciji
- Orban: energetska neovisnost, samostalna proizvodnja hrane, ulaganje u vojsku
- Plenković: skupe vjetroelektrane, šutnja o Gornjim gorizontima i HE Plat
- Orban: turizam koji se zasniva na gostima dobre platežne moći i kulture (iz Velike Britanije npr.)
- Plenković: turizam koji se zasniva na kruzerima, ULTRA, Zrće, jednodnevni gosti, tranzit
- Orban: vraćanje mađarske dijaspore
- Plenković: odlazak mladih i stručnih
- Orban: obračun s komunističkim, fašističkim i globalističkim elementima
- Plenković: njegovanje stranačkih uhljeba
Treba napomenuti da je Hrvatska imala 1990. u državama Zapada brojno iseljeništvo, tradiciju pomorstva, stručnu radnu snagu, PLIVA-u, INA-u, tisuće kilometara obale, hotele, zemljišta PIK-ova itd. Gorska i primorska Hrvatska pružaju mogućnosti za vrlo raznovrsnu poljoprivredu, hrvatske vode su važan adut budućnosti. Sve je tu, ali nema domaćina!
