Prema jednom drugom podatku još u lipnju 1858., ili još i prije, bila je uspostavljena telegrafska linija između Metkovića i Mostara
Alija Bejtić, „Osvit“, Sarajevo, broj 1, 22. veljače 1942.
Prvi brzojavni aparat izumio je nekako pred polovicu XIX. stoljeća američki tehničar Morse Samuel Finley Brcese (živio od 1791. do 1872.). Sistem toga telegrafa osnovan je na Morseovim znakovima, t. j. dugim i kratkim impulzima koji označavaju slova Morseova alfabeta.
Donekoliko iza Morseova izuma engleski fizičar Hughes David Edward (1831.—1900.) pronašao je telegraf s tipkalom.
Taj novovjeki i korisni izum ubrzo su prihvatile sve svjetske države. Njegova upotreba naročitom se brzinom počela širiti početkom druge polovice devetnaestog stoljeća. Godine 1847. u Berlinu je njemački industrijalac Siemens Werner (1816.—1892.) s Haskeom osnovao poduzeće za izgradnju telegrafa. Tako je i u Njemačkoj brzojav uspostavljen polovicom prošloga stoljeća.
Nekako u isto vrijeme uspostavljen je brzojav i u Carigradu, a domale po tome počela se telegrafska mreža iz Carigrada odvoditi i u pojedine sandžake (pokrajine) tadanjeg osmanlijskog carstva. Tako je prije 1860. provedena brzojavna linija iz Carigrada u Novi Pazar. Iz Novog Pazara je telegrafski vod nastavljen starim stanbolskim drumom prema centralnoj Bosni i već je, prema sarajevskom povjesničaru Salih ef. Muvekitu, u lipnju 1860. bila u prometu brzojavna linija Sarajevo—Novi Pazar—Carigrad. Prema jednom drugom podatku još u lipnju 1858., ili još i prije, bila je uspostavljena telegrafska linija između Metkovića i Mostara (Vladislav Skarić: Sarajevo i njegova okolica, Sarajevo 1937., str. 222.).
Prva pošta u Sarajevu za primanje i odašiljanje brzojavnih depeša (telegrafhana) bila je u jednoj kući Gazi Husrevbegova vakufa u Ajaspašinoj mahali, t. j. u gradskoj četvrti oko današnjeg hotel Centrala. To je bila ujedno i Centralna telegrafija bosanskog vilajeta. Bila je predaleko od palače vilajetske vlade što stajaše na mjestu današnjeg franjevačkog samostana za Carevom džamijom, pa se je zato u blizini vladine palače 1869. počela graditi posebna brzojavna postaja. Posao je u toj novoj pošti otpočeo iza polovice mjeseca studenog pomenute godine.
Donekoliko godina iza dovoda telegrafske žice u Sarajevo, počelo se je s odvođenjem brzojavne linije u pojedine krajeve Bosne, a jedan je vod odveden u Mostar, i tako je Sarajevo preko Mostara i Metkovića imalo brzojavnu vezu s primorjem.
