Brend feminizma koji promiču zemlje koje usvoje oznaku usklađen je s često kontroverznim prioritetima zapadnih zemalja
Budući da je sve veći broj zapadnih zemalja usvojio takozvane strategije “feminističke vanjske politike”, dvije afričke strategice objavile su kritiku paternalizma pristupa tih zemalja međunarodnoj pomoći.
“Feministička vanjska politika… treba smisleno uključiti i odražavati znanje i stručnost afričkog naroda, a ne govoriti nam kako se ponašati”, kaže Nimco Ali, izvršni direktor Zaklade Pet koja vodi kampanju protiv genitalnog sakaćenja žena, i Aya Chebbi, tuniska diplomatkinja i bivša izaslanica mladih Afričke unije.
Brend feminizma koji promiču zemlje koje usvoje oznaku usklađen je s često kontroverznim prioritetima zapadnih zemalja, kako u UN-u, tako i u njihovom bilateralnom financiranju pomoći. To uključuje naglasak na klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, rodnu ideologiju, sveobuhvatni spolni odgoj i pobačaj kao pravo.
Međutim, ti prioriteti ne rješavaju stvarne probleme s kojima se suočavaju žene u siromašnijim zemljama, a ponekad i pogoršavaju.
Prema Michaelu Shellenbergeru, osnivaču Instituta Breakthrough koji provodi istraživanja okoliša, dvije i pol milijarde ljudi u svijetu oslanja se na drvo i gnoj za energiju, posebno u supsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji. “Jeftina energija je oslobođenje žena”, rekao je Shellenberger na predavanju na Sveučilištu Austin. Napore da se ljudima oduzme prirodni plin i ukapljeni naftni plin nazvao je “moralnom grozotom”.
Koncept “feminističke vanjske politike” postao je istaknut 2014. godine, kada je Švedska počela koristiti taj izraz. Ubrzo nakon toga druge zemlje, uključujući Kanadu, Francusku i Meksiko, preuzele su etiketu, a slijede ih i druge. Iako zemlje različito definiraju koncept, zajednička tema je promicanje “spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava” (SRHR), uključujući pobačaj, u zemljama primateljicama.
Kanada je posebno istaknula svoju međunarodnu pomoć kao “feministička” i obećala 650 milijuna dolara za kontracepcijska sredstva, “siguran i legalan” pobačaj, sveobuhvatni spolni odgoj i prevenciju te liječenje HIV-a/AIDS-a i drugih spolno prenosivih infekcija.
Feminističke skupine u SAD-u pozvale su Bidenovu administraciju da usvoji “feminističku vanjsku politiku” i uključi zagovaranje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava kao “ključni unutarnji i vanjskopolitički prioritet administracije”.
U veljači je zastupnica Lois Frankel (D-FL) u Zastupničkom domu predstavila rezoluciju kojom poziva SAD da zauzme “feministički pristup svim aspektima vanjske politike”.
U uvodnim odlomcima, rezolucija jasno pokazuje da njezina definicija “spola” uključuje “rodni identitet ili izražavanje” i poziva SAD da prednost da ljudima koji se suočavaju s “isprepletenim oblicima diskriminacije”, uključujući “nedostatak pristupa seksualnom i reproduktivnom zdravlju, pravima i pravdi”. Kao i spolno i reproduktivno zdravlje i prava, podrazumijeva se da “reproduktivna pravda” uključuje pobačaj.
Rezolucijom je predviđen svijet u kojem “postoji ravnopravnost spolova i žene mogu u potpunosti sudjelovati u svim sferama života”, što bi moglo povećati globalni bruto domaći proizvod za 28 bilijuna dolara. U stvarnosti se ta brojka odnosi na scenarij u kojem su “žene sudjelovale u gospodarstvu identično muškarcima”, što bi se moglo nazvati “osnaživanjem” samo ako su žene i njihove obitelji to stvarno željele.
Obitelj se u rezoluciji jedva uopće spominje; dva puta u odnosu na “planiranje obitelji”, jednom u kontekstu obiteljskog nasilja, a jednom u referenci na “zastarjele modele obitelji” u imigracijskom zakonu.
Rezolucija trenutačno ima 45 kosponzora, od kojih su svi demokrati.
