Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Dobro došli u klimatski pakao

Zaštita od klimatskih promjena dobar primjer zašto uvijek treba gledati širu sliku i koristiti iskustva i razmišljanja raznih struka

 

Inspiracija za naslov ovaj put nije iz popularne kulture, već su je dijelom dale tzv. ekološke aktivistice koje su nedavno pokušale omesti održavanje Plinarskog foruma, a dijelom je pak, čini mi se, to naslov neke stare kazališne predstave o navijačima. Klimatski pakao… hm… na prvi pogled zastrašujuće zvuči, no s jedne strane čvrsto vjerujem da će problem klimatskih promjena biti prevladan zahvaljujući rješenjima koja pružaju znanost i tehnika, a s druge strane… u paklu je ekipa.

Šalu na stranu, energetska tranzicija, odnosno napuštanje energetike temeljene na fosilnim gorivima i borba protiv klimatskih promjena teme su kojima se mora baviti struka i znanost, a ne kojekakvi aktivisti (ili aktivistice, svejedno). Na žalost, upravo su ti protivnici svega i svačega oni koji danas zauzimaju najveći dio medijskog prostora, pa i ‘prime time’ energetskih skupova koji se ‘usude’ barem i malo spomenuti plin (a o nafti i ugljenu da i ne govorimo). S druge strane, iz pokušaja razgovora s njima može se razabrati da pojma nemaju o struci, tehnici, znanosti i stvarnom svijetu koji ih okružuje i samo ponavljaju floskule koje su naučili na kojekakvim seminarima, tečajevima (možda baš onakvima kakvi su bili ‘kratki kursevi SKP(b)-a’ o kojima se u moje vrijeme učilo na satovima povijesti). Istodobno, zanemaruju činjenicu da su brendirana odjeća koju nose, mobiteli, nakit i torbice pa i boja za kosu većim dijelom proizvedeni iz nafte i plina i da je, između ostaloga, zahvaljujući tome izgrađeno cijelo današnje gospodarstvo i društvo koje, eto, omogućava i da se prosvjeduje.

Bez prosvjeda!?

Doista, nisam baš čuo za nekakve ‘ekološke prosvjede’ u zemljama kao što su Kina, Iran ili Rusija. U svakom slučaju, stručna i argumentirana rasprava – da! Besmisleni prosvjedi, nepristojno odbijanje slušanja drugih i zauzimanje tuđeg prostora i vremena – ne! Stranice časopisa EGE, naš portal i stručni skupovi bili su, jesu i bit će dobrodošli za svakoga tko želi iznijeti svoja razmišljanja. Dakako, na stručan i za to primjeren način. Baš je zaštita od klimatskih promjena dobar primjer zašto uvijek treba gledati širu sliku i koristiti iskustva i razmišljanja raznih struka, a ne brzati sa zaključcima i koristiti instant-rješenja. Tako se netko dosjetio da rješenje za zamjenu fluoriranih ugljikovodika kao radnih tvari u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici kako bi se smanjili utjecaji na okoliš, globalno zagrijavanje i time klimatske promjene bude – propan!

Radi se o jednom od glavnih sastojaka prirodnog plina, koji se proizvodi u plinskim stanicama ili u rafinerijama nafte i koji se do sada najviše koristio kao ukapljeni naftni plin (dakle: plin!). Istodobno, pokazalo se da najveći udio u utjecajima na okoliš rashladnih i klimatizacijskih uređaja, opreme i sustava imaju električna energija koja je potrebna za njihov rad i način na koji se ona proizvodi, a ne gotovo zanemarive količine radnih tvari koje tijekom njihovog rada iz rashladnog kruga zbog propuštanja dospiju u atmosferu.

Kada sam već počeo s jednim našim stručnim skupom, tako ću u završiti jer uskoro slijede još dva. Najprije će to biti Renewable South, skup posvećen obnovljivim izvorima i ujedno naš važan iskorak prema susjednoj Bosni i Hercegovini, a zatim je tu naš tradicionalni Hrvatski seminar o tlačnoj opremi. Svi koje zanimaju te teme, stručna rasprava i razmišljanja dobro su došli.

Boris Labudović, www.energetika-net.com

Povezane objave

Korčula – grad Marka Pola

HF

U Zagrebu, u usporedbi s Berlinom, voda skuplja 120 posto

hrvatski-fokus

Koliko su ‘plug-in’ hibridi zaista čisti?

hrvatski-fokus

Imaju li čista naftna goriva budućnost?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više