Agencija za ugljikovodike ‘otključava’ ogroman potencijal geotermalne energije u državi
Središnji hrvatski dio Panonskog bazena ima 60 % veći geotermalni gradijent od europskog prosjeka, što ukazuje na odličan potencijal za iskorištavanje geotermalne agencije. Agencija za ugljikovodike već je dodijelila prve koncesije, a odlična baza podataka poslužit će i najavljenoj državnoj tvrtci da iskoristi velike potencijale za lokalni gospodarski razvoj.
Agencija za ugljikovodike vrlo agilno radi proteklih godina, a povod za razgovor s predsjednikom Uprave Agencije g. Marijanom Krpanom bio je nacrt novog Zakona o istraživanju i eksploataciju ugljikovodika, koji je Vlada prošli tjedan uputila u Sabor. Najvažnija novost je „otključavanje“ potencijala za veću primjenu geotermalne energije, koju će biti moguće iskoristiti i iz EU fondova, na veselje brojnih lokalnih samouprava koje doslovce leže na termalnom obnovljivom izvoru a i dalje masovno troše onečišćujuća fosilna goriva, npr. poput Velike Gorice.
Naime, Zakon će otvoriti mogućnost osnivanja „razvojnog društva“ koje može doprinijeti proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, ali razraditi cjelokupni kaskadni sustav korištenja geotermalnih voda, što i toplinarstvo te grijanje staklenika u poljoprivredi. Jedno inozemno istraživanje iz Francuske pokazalo je da geotermalna energija pri primjeni za grijanje i hlađenje uzrokuje čak 40 puta manje emisija od prirodnog plina. Potkraj 2019. godine u Europi je bilo 130 geotermalnih elektrana u pogonu, čemu treba dodati još 36 projekata koji se razvijaju i još 124 projekta u fazi projektiranja, čija ukupna električna snaga doseže čak 3,3 GW. Ukupni toplinski učin geotermalnih sustava daljinskog grijanja je u 2019. godine iznosio 5,5 GW u 25 europskih zemalja, a u narednih pet do osam godina broj geotermalnih elektrana u pogonu u Europi će se u udvostručiti.
U Hrvatskoj trenutno radi samo jedna geotermalna elektrana snage 16,5 MW, druga, GTE Zagocha 20 MW kod Slatine bi se u pogonu mogla naći iduće godine, a GTE Legrad 19,9 MW tek 2025.. Geotermalni izvori usprkos ogromnom potencijalu ne iskorištavaju se dovoljno. Od g. Krpana saznajemo da bi razvojno društvo osnovala država u javnom interesu a oni bi, uz korištenje sredstava iz Europskih fondova, izvodilo naftno-rudarske radove u razdoblju istraživanja za utvrđivanje potencijala. Valja znati da središnji hrvatski dio Panonskog bazena ima 60% veći geotermalni gradijent od europskog prosjeka.
„Upravo ta ‘geološko-naftna’ činjenica ojačala je energetsku dimenziju sektora te je potaknula Agenciju na još veći angažman i promociju ovakvih prostora potencijalnim investitorima, koristeći i znanje i podatke koje smo desetljećima prikupljali u svrhu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Geotermija se savršeno uklapa u ciljeve europskog Zelenog sporazuma i AZU se nada kako će u idućoj financijskoj omotnici implementirati niz uspješnih geotermalnih projekata“, kaže g. Krpan.
Svi postojeći podaci, koji su se prikupljali unazad 30-ak godina, a koji su bili temelj za procjenu geotermalnog potencijala Hrvatske, poslužili su Agenciji za izradu karata potencijalno zanimljivih geotermalnih prostora i za selekciju svih bušotina prema temperaturi izvora i propusnosti bušotine. Selektirani podaci važni su za određivanje namjene svake od bušotina, a do sada je izdvojeno čak 71 do 75 novih prostora s geotermalnim potencijalom koji će se moći iskoristiti za proizvodnju električne ili toplinske energije u budućnosti. Potencijali su veliki i većinom neiskorišteni, a ključna je korist za širu zajednicu, dakle ne isključivo proizvodnja električne energije iz tople vode.
Veća transparentnost prema javnosti
Novosti Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika mogle bi veseliti zainteresiranu javnost. Učinci na okoliš će se odsad morati uzeti u obzir u najranijoj mogućoj fazi prilikom donošenja odluka o projektu, a mjere zaštite okoliša bit će dane javnosti na uvid. Budući da Agencija za ugljikovodike provodi pripremne radnje za jedinstveni postupak nadmetanja za istraživanje i eksploataciju, ovim izmjenama utvrđena je obveza Agencije u pripremi i dostavi inicijativa za izmjene i dopune prostornih planova, a prije objave jedinstvenog postupka nadmetanja odnosno natječaja. “Znamo da je usklađenost s prostornim planovima jedna od važnijih stavki svakog projekta te će od sada Agencija odmah po saznanju o budućem eksploatacijskom polju moći predlagati izmjene prostornih planova, a sve kako bi projekti tekli bez kašnjenja te će se na taj način dosadašnji zastoji u realizaciji nakon postupka nadmetanja“, kaže Krpan. Također, uvodi se obveza objave nacrta pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske projekte, kao i građevinske dozvole za naftno-rudarske objekte i postrojenja. Zakonom je dodatno uređeno i skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida.
„Uz intenzivnije korištenje geotermalne energije, naši gradovi bi mogli ostvariti velike uštede na grijanju – a samim time imati i više novca za druge projekte – dok bi se poljoprivrednicima koji imaju stakleničku proizvodnju istog trena značajno povećala konkurentnost. No, sve je to još uvijek nedovoljno da bismo iskoristili puni potencijal koji nam nudi naše podzemlje. Nekoliko gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj razvija geotermalne projekte, prvenstveno za toplinarstvo i nadam se da ćemo uskoro imati puno dobrih primjera. U Zagrebu manji dio komunalne infrastrukture, poput bazena na Mladosti, već godinama za grijanje koristi geotermalnu energiju. I u poljoprivredi imamo dobrih primjera, poput stakleničke proizvodnje rajčica u Svetoj Nedjelji te Bošnjacima. Njihovi staklenici koji se prostiru na nekoliko hektara su grijani pomoću tople vode iz zemlje.“, govori g. Krpan i nastavlja da za razliku od velikog broj ostalih europskih zemalja, mi ne govorimo samo o potencijalu, već o dokazanom visokom termalnom gradijentu i potvrđenim ležištima s jasnim podacima, koji su poznati i dostupni.
Vrijedni podatci
„Investitori cijene analize koje im možemo predočiti jer im, u konačnici, značajno smanjuju početne investicije, što je pak ključna stvar u razvoju takvih projekata. U ovom trenutku imamo bazu od oko 3.500 bušotinskih podataka, bazu seizmičkih podataka na prostoru od oko 20.000 km2 i veliki broj 3D seizmičkih podataka. To su investitorima dragocjeni ulazni podaci koji dobro definiraju istražne prostore i koji potvrđuju geotermalni potencijal, što investitorima štedi novac i vrijeme“, kaže g. Krpan. Slično kao i u slučaju nafte i plina, Agencija je zainteresiranim investitorima omogućila i korištenje tzv. ‘Data Rooma’, odnosno sobe s objedinjenim prikupljenim podacima podzemlja, a zbog pandemije je uspostavljen zaštićeni virtualni Dana Room za sve podatke iz Panonskog bazena.
U samo dvije godine od kada je geotermija u nadležnosti AZU u sedam nadmetanja dodijeljeno je čak 13 dozvola za istraživanje geotermalnih voda u energetske svrhe. Agencija za ugljikovodike je u lipnju prošle godine raspisala natječaj za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe na četiri istražna prostora na području Slavonije, Podravine i Međimurja za koje je pristiglo devet ponuda sedam različitih ponuditelja. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je u listopadu odluke o izdavanju dozvola za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe za četiri istražna prostora na području Slavonije, Podravine i Međimurja. Dozvolu za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe na istražnom prostoru „Legrad-1“ dobila je tvrtka GEO POWER ENERGY DEVELOPMENT. Nadalje, tvrtka ENSOLX dobila je dvije dozvole za istraživanje i to na istražnim prostorima „Ernestinovo“ i „Merhatovec“, dok je dozvolu za istraživanje geotermalnih voda na istražnom prostoru „Lunjkovec-Kutnjak“ dobila tvrtka BUKO TERMAL, inače u vlasništvu Varaždinske županije i općine Mali Bukovec. Vrijednost istražnih radova na ovim projektima procjenjuje se na gotovo 152 milijuna kuna.
„Državi je cilj u što većoj mjeri razraditi modularni, odnosno kaskadni sustav korištenja geotermalnih voda kako bi se iskoristio njihov maksimalni potencijal. Takav model omogućava proizvodnju električne energije (gdje temperature i protočnost ležišta to omogućavaju), korištenja „otpadne“ geotermalne vode, odnosno one koja je već prošla kroz postrojenje za proizvodnju električne energije i čija je temperatura snižena, ali je još uvijek iskoristiva za potrebe toplinarstva, kao i za poljoprivredu odnosno za grijanje staklenika ili neke druge namjene poput, primjerice, uzgoja riblje mlađi ili za korištenje u sušarama, te se na taj način stvara dodatna vrijednost i za lokalno gospodarstvo“, kaže Krpan. (www.energetika-net.com)
