Klimatske uzbunjivače ni najmanje ne zabrinjavaju golemi trgovački centri koji iz cijelog svijeta prodaju kako svježe tako i industrijski prerađene prehrambene proizvode, cvijeće, zemlju, sjeme, opremu za vrtlarenje…
“Jedna nedavna studija čiji rezultati su u javnosti objavljeni u siječnju ove godine želi spriječiti ljude da budu održivo neovisni o hrani i obeshrabriti ih da sami uzgajaju hranu u urbanim sredinama. Istraživanje je pokazalo da korištenje proizvoda od vrta do stola uzrokuje daleko veći ugljični otisak nego konvencionalne poljoprivredne prakse, kao što su ruralna poljoprivredna gospodarstva.”
Drugim riječima, klimatski “stručnjaci” šire apsurdni mit da je urbano vrtlarenje opasno za planet – napisala je Belle Carter u svojem članku koji je objavio Natural News 2. veljače 2024. (Belle Carter: Scaremongering climate “experts” spread absurd myth that HOME GARDENING is hazardous for the planet”).
Navedena studija Sveučilišta Michigan (University of Michigan) uključila je 73 urbana poljoprivredna mjesta diljem svijeta, uključujući neka u Europi, Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu, te je provela sveobuhvatnu procjenu životnog ciklusa infrastrukture, navodnjavanja i opskrbe.
Ovo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Michiganu, koje je objavljeno u časopisu Nature Cities, proučavalo je koliko je ugljičnog dioksida (CO2) proizvedeno tijekom uzgoja hrane u različitim vrstama urbanih farmi. Utvrđeno je da u prosjeku jedna porcija hrane proizvedene s tradicionalnih farmi stvara 0,07 kilograma (kg) CO2. U međuvremenu, prema studiji, utjecaj na okoliš je gotovo pet puta veći i iznosi 0,34 kg po porciji za pojedinačne gradske vrtove.
Više o navedenoj studiji možete saznati / pročitati: STUDY: “Carbon footprint of homegrown food five times greater than those grown conventionally – Individual garden infrastructure responsible for increased levels of CO2” – Climate Depot, 23. 1. 2024.; www.climatedepot.com/2024/01/23/
Vijest o provedenoj studiji objavio je također britanski The Telegraph 23. 1. 2024. pod gore navedenim naslovom (www.telegraph.co.uk/news/) kao i The Washington Post 3. 1. 2024.: “Indoor houseplants come with a cost to the planet. Here’s how to minimize it.”
Sobne biljke skupljaju emisije ugljika
Urbani vrtlari nekada nisu imali dvojbe oko ozelenjavanja svojih unutarnjih prostora. Kao prvo, ovo smanjuje tjeskobu gradskog života i emocionalni stres. Također, mogućnost brige o biljkama u svojim uredima i domovima mogla bi biti dio uređenja interijera i blagog poboljšanja kvalitete zraka. (Vidjeti: International Journal of Environmental Research and Public Health: “Benefits of Gardening Activities for Cognitive Function According to Measurement of Brain Nerve Growth Factor Levels” – ožujak 2019, 16(5):760).
Ali klimatski uzbunjivači ne daju mira gradskim stanovnicima. Prema njima, ozelenjavanje unutarnjih prostora također može imati ekološku cijenu, navodeći emisije ugljika iz kamiona koji prevoze biljke, plastične posude i sintetska/umjetna gnojiva. Oni su, rekli su, napravljeni od nafte i žetva komponenata tla poput treseta može “porušiti staništa koja se sporo formiraju.” No, njih očito ni najmanje ne zabrinjavaju golemi trgovački centri koji iz cijelog svijeta prodaju kako svježe tako i industrijski prerađene prehrambene proizvode, cvijeće, zemlju, sjeme, opremu za vrtlarenje itd. Postoji više znanstvenih i stručnih studija koje upozoravaju na štetne posljedice uzgoja monokultura na golemim agrarnim površinama uz primjenu suvremene agrotehnologije. Ovom prigodom odlučila sam predstaviti tekst čiji autor je Mark Schlosberg: Tvorničke farme: korporativni prehrambeni sustav koji uništava našu klimu.
“Nijedna sila na zemlji ne može zaustaviti ideju čije je vrijeme došlo,” jednom je rekao Victor Hugo. Sada je vrijeme za Zakon o reformi poljoprivrednog sustava. Ne možemo si priuštiti nastavak silazne spirale od neodrživog prehrambenog sustava. Evo kako to moramo promijeniti.
Šumski požari, toplinski valovi, uragani i suše: smrtonosni učinci klimatskih promjena postaju sve intenzivniji i razorniji. Iako je prijelaz na pravi, obnovljivi energetski sustav imperativ za klimatsku budućnost pogodnu za život, jednako je hitno riješiti se destruktivnih utjecaja našeg industrijskog prehrambenog sustava. Trenutni sustav je vrlo koncentriran i eksploatatorski, te potiče klimatske promjene i nedostatak vode.
Kako bismo riješili klimatsku krizu, moramo razbiti velike prehrambene monopole i zaustaviti praksu koncentriranja velikog broja životinja na tvorničkim farmama. Prvi korak je donošenje Zakona o reformi sustava poljoprivrednih gospodarstava.
Odnos između tvorničkih farmi i klimatskih promjena
Tvorničke farme pokreću klimatske promjene. Uzgoj krava i svinja na tvorničkim farmama čini 14,5 posto svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuju ljudi, velika većina dolazi od proizvodnje kukuruza i soje za ishranu životinja uzgojenih u tvornicama. Zapravo, prvih 20 mesnih i mliječnih korporacija zajedno doprinose više stakleničkih plinova nego cijela Njemačka, a zajedno prvih pet pridonose više od divova fosilnih goriva kao što su Exxon, Shell ili BP. Ove mesne i mliječne korporacije potiču širenje tvorničkih farmi, dodatno povećavajući emisije stakleničkih plinova, dok se stočarske farme obiteljskog ranga bore za opstanak.
Nadalje, dok tvorničke farme uzrokuju nestašicu vode zbog klimatskih suša, one također izravno truju goleme količine pitke (slatke) vode diljem zemlje kroz otpad koji proizvode.
Poljoprivreda je vodeći poznati uzrok onečišćenja u rijekama i potocima u SAD-u i drugi je najveći poznati uzrok onečišćenja močvara. Zagađenje uslijed operacija ishrane životinja prijeti ili oštećuje preko 13 000 milja američkih rijeka i potoka i 60 000 hektara jezera i ribnjaka. U jednom oštrom primjeru, gotovo 500.000 mliječnih krava na tvorničkim farmama u okrugu Tulare u Kaliforniji proizvodi više gnojiva od ljudskih stanovnika gradskog područja Los Angelesa.
Moramo prekinuti ovaj začarani krug tvorničkih farmi koje zagađuju vodu i pokreću klimatske promjene, što uzrokuje vodnu krizu za ljude i okoliš.
Još hitniji slučaj za zabranu tvorničkih farmi
“Food & Water Watch” pozvao je na zabranu tvorničkih farmi početkom 2018. jer smo znali za krhkost našeg prehrambenog sustava. Naš tim godinama se educira i organizira protiv opsežne korporativne kontrole i kako ona šteti obiteljskim poljoprivrednicima, ruralnim zajednicama, radnicima u prehrambenom lancu i potrošačima. Znali smo da se moramo pozabaviti industrijskom poljoprivredom kako bismo izbjegli najgore posljedice klimatskih promjena.
Nakon nešto manje od dvije godine bili smo ponosni što smo surađivali s vodećim sponzorima senatorom Coryjem Bookerom i predstavnikom Ro Khannom na uvođenju Zakona o reformi poljoprivrednog sustava u Kongresu SAD-a, vizionarskog zakona koji uključuje zabranu novih i širenje tvorničkih farmi i postupno ukidanje postojećih objekata do 2040. Prvobitno predstavljen u Senatu u prosincu 2019. i u Domu u ožujku 2020., Zakon o reformi poljoprivrednog sustava pomogao je ljudima da uvide da je bolji način moguć – i zapravo ključan – ako želimo zaštititi svoju vodu i klimu, kao i zaštitu radnika u prehrambenom lancu, te osiguravanje sigurne i obilne opskrbe hranom. A sada to radimo opet — još veće i hrabrije nego prošli put.
Uvođenje Zakona o reformi sustava poljoprivrednih gospodarstava 2021.
U srpnju 2021., senator Cory Booker i predstavnik Ro Khanna ponovno su predstavili Zakon o reformi poljoprivrednog sustava u novom Kongresu s tri izvorna susponzora Senata i nizom novih susponzora Doma. Nacrt je podržala široka koalicija organizacija uključujući “Food & Water Watch” i “Food & Water Action,” Američko društvo za prevenciju okrutnosti prema životinjama, “Family Farm Action,” “United Food and Commercial Workers Union” i “Johns Hopkins Center for a Livable Future.” Više od 100 individualnih poljoprivrednika također je već potpisalo pismo potpore prijedlogu zakona, a svakim danom sve više ih se pridružuje.
Ovaj revolucionarni zakon brzo je postao sjeverna zvijezda pokreta za zabranu tvorničkih farmi i okončanje korporativne kontrole našeg prehrambenog sustava i trebao bi biti ključni stup nacionalnih napora za rješavanje klimatskih promjena. Uz trenutnu zabranu novih i proširenja velikih tvorničkih farmi i postupno ukidanje postojećih objekata do 2040., Zakon o reformi sustava poljoprivrednih gospodarstava također bi trebao:
- Stvoriti tranzicijski program koji će poljoprivrednicima omogućiti da izbjegnu ugovorni model i pređu na održivije oblike poljoprivrede;
- Donijeti niz tržišnih reformi koje bi omogućile natjecanje malih uzgajivača;
- Držati korporacije odgovornim za njihovo onečišćenje.
Zakon o reformi poljoprivrednog sustava hrabar je, a opet zdravorazumski pristup koji bi nas pomaknuo prema sustavu hrane i farmi koji radi za nas – umjesto bogatih korporacija koje se bave samo svojim vlastitim rezultatima. Pomoglo bi izgraditi vrstu otpornog, regionalno utemeljenog prehrambenog sustava za koji se zalažemo u našem novom izvješću ‘Well-Fed‘ objavljenom u travnju 2021. To bi izjednačilo uvjete za obiteljske farme i pomoglo u obnovi ruralne Amerike. I to bi pružilo pravo rješenje za rješavanje utjecaja industrijske poljoprivrede na klimu – umjesto lažnijih rješenja kao što su tvornički plin (bioplin) ili tržišta ugljika.
AUTOR: Mark Schlosberg: “It’s time For An Urgent Intervention In the Food System Ruining Our Climate” – Food and Water Watch, 21. 7. 2021.; www.foodandwaterwatch.org/2021/07/21/
