Državni arhiv u Splitu obilježio je Međunarodni dan arhiva izložbom „Na Mrljan“ koja je otvorena u četvrtak, 13. lipnja 2024. u Izložbenoj dvorani Državnog arhiva u Splitu
Ravnateljica Bruna Horović Vuković i viša arhivistica Vesna Rimac iz Državnog arhiva u Splitu pripremile su bogat program kojim žele zaintrigirati i obogatiti znanje o povijesti i značaju planina u splitskom okruženju.
Iako se o Marjanu puno toga već zna, na ovoj izložbi predočeni su neki zaboravljeni tekstovi i spomeni na to brdo koje je Splićanima i njegovim posjetiteljima oduvijek važno. Iz putopisa ‘Između Krke i Cetine, 1905.’, znamenitog hrvatskog planinara i botaničara – Dragutina Hirca, koji poetično i jezgrovito opisuje planine i brda koja nas okružuju, izdvojili su dio rukopisa gdje se na slikovit način opisuje Marjan, tada poznat i kao Mrljan.
„Tragom rukopisa Dragutina Hirca, koji boravi u Dalmaciji između 1904. i 1907. godine, Split posjećuje u rujnu 1905., a na Marjan se penje 19. rujna 1905., predstavljamo javnosti njegov putopis „Između Krke i Cetine“. QR kodovima posjetitelje želimo usmjeriti na transliterirani tekst kao i na digitalizirani izvornik na portalu e-Kultura. Predstavljanje putopisa je popraćeno izložbom arhivskih dokumenata, iz razdoblja od 15. st. do 70-ih godina 20. stoljeća, koji svjedoče o svetom brdu Marjan“, rečeno je na otvaranju izložbe.
„Dođem do monumentalnoga zdenca i zapitam nekoga čovjeka kuda se ide na Marjan. – Na „Mrljan“ gospodine, ovuda, ali možete i onuda, ili ovuda gore, onuda dolje.“
Područje Marjana je povezano sa Splitom i nikako se ne može odvojeno promatrati. Prvi i najstariji tragovi ljudskog života nađeni su na uzvisini Bambina glavica, na južnoj padini brda i datiraju još u prapovijest. Rimljani su ostavili znatne tragove o Marjanu, kao što su imena Marulianus, Marnanus i Mons Kyrielson. Starorimska nazočnost na Marjanu datira od prije gradnje Dioklecijanove palače, kada je na rtu Marjana bio hram starorimske božice lova Dijane. U to doba postojao je i put od naselja Spalatum do hrama, što svjedoči o značaju Marjana. Marjan je tada bio šumovit, a pretpostavlja se da je bio obrastao bjelogoricom, točnije hrastovom šumom. Zapisi iz srednjeg vijeka također spominju Marjan, poglavito u Statutu grada Splita (1312.) gdje se zabranjuje sječa drva na Marjanu. Od starog vijeka na njemu su se nalazile brojne pustinjačke nastambe na mjestu kojih su kasnije izgrađene crkvice – najpoznatija je Sv. Jere.
Brdo Marjan nalazi se na marjanskom poluotoku, koji je krajnji zapadni dio Splitskog poluotoka. Sa sjeverne i zapadne strane okružuje ga Kaštelanskog zaljeva, a s južne strane Splitski kanal. Marjanski poluotok je vezan s kopnom na svojoj istočnoj strani (oko 1 kilometar zračne linije između uvale Špinut i Gradske luke.
Prirodne osobitosti koje Marjan izdvajaju od sličnih predjela na Jadranu sastoje se u jedinstvenom položaju. slikovitim uvalama, strmim liticama te mnogobrojnim stazama i vidikovcima koji mu daju osebujan panoramski izgled i osobitu ljepotu. Tome treba dodati i guste šume alepskog bora koje imaju posebnu rekreacijsku važnost, a u znanstvenom pogledu primjer su uspješnog kultiviranja gologa krša; pojedini lokaliteti slikovitih vertikalnih Jerolimskih stijena interesantni su botanički rezervati.
Osim arhivskih zapisa koji čuvaju uspomenu na Marjan, kao i objave putopisa Dragutina Hirca, posjetitelji su mogli sudjelovati u predavanju hrvatskog alpinista, Stipe Božića koji je predstavio svoju šestu knjigu „Penjačevi zapisi“.
Međunarodni dan arhiva u Hrvatskoj je prvi puta obilježen 2009. Navedeni je datum izabran u sjećanje na dan osnutka Međunarodnoga arhivskog vijeća (The International Council on Archives – ICA) 1948. godine. Ta je međunarodna stručna udruga posvećena učinkovitom upravljanju zapisima te očuvanju, zaštiti i korištenju svjetske arhivske baštine stručnom suradnjom arhivskih i drugih stručnjaka za upravljanje zapisima diljem svijeta. Arhivi stoga svake godine taj dan – a posljednjih nekoliko godina, također na inicijativu ICA – cijeli tjedan, odgovarajućim programima nastoje sa svojim postojanjem i djelovanjem upoznati i senzibilizirati lokalne, područne i nacionalne zajednice u kojima djeluju, a Međunarodno arhivsko vijeće sveukupnu svjetsku javnost pokušava upoznati s arhivskom baštinom i suvremenim zapisima (koji će to također jednom postati), koji su povjereni na skrb arhivskim stručnjacima.
Hrvatsko arhivističko društvo koordinator je programa Međunarodnoga dan arhiva u Hrvatskoj, a prigodnim programima taj Tjedan obilježavaju sve arhivske ustanove u okviru javne arhivske službe, kao i resorno Ministarstvo kulture i medija RH. Tema ovogodišnjeg Međunarodnog tjedna arhiva je „U planine!“ Naime, u ovoj godini se obilježavaju mnoge lijepe obljetnice vezane uz planine, planinarenje, a onda i ostale teme vezane uz planine, šume, gore, … i sve ostalo što možemo vezati uz taj ambijent:
– 1569. u Veneciji objavljene Zoranićeve Planine,
– 1874. na Klek se uspinju Vladimir Mažuranić, Bude Budisavljević i Johannes Frischauf – koji nakon toga u Zagrebu osnivaju: Hrvatsko planinsko društvo (HPD), stoga se ove godine i službeno obilježava 150 godišnjica organiziranoga planinarenja u Hrvatskoj,
– 1874. u Ogulinu je rođena autorica Šume Striborove, Ivana Brlić Mažuranić,
– 1889. na Sljemenu je podignuta „željezna piramida“ (kasnije preseljena na Japetić) – najstariji objekt u Hrvatskoj koji i danas služi planinarima,
– 1889. – 1979. Ante Premužić, šumarski inženjer, inicijator, projektant i graditelj brojnih šumarskih i planinarskih putova po Velebitu, Plitvičkim jezerima, Rabu, Mljetu i Krku,
– 1899. lugar Jakob Mihelčić iz Begova Razdolja vodi Dragutina Hirca po Velikoj Kapeli – prvi planinarski vodič, 1904. prvi tiskani planinarski vodič – Vodič u goru zagrebačku Vjekoslava Novotnija, 1929. tiskan Vodič po Velebitu Josipa Poljaka,
– 1944. Tibor Sekelj osvaja Akonkagvu, prvi uspon iznad 6000 metara (6962 m),
– 1949. obnovljen Planinarski savez Hrvatske (1945. među ostalim je udrugama bilo zabranjeno i Hrvatsko planinsko društvo),
– 1979. prvi uspon Stipe Božića na Mount Everest,
– 1994. raspuštanje legendarne Velebitske satnije iz Domovinskoga rata – ratni put te postrojbe poznate planinarima i gorskim spašavateljima, započeo je 28. rujna 1991. akcijom spašavanja i pomoći u kretanju stanovnika starije dobi koji su iz Svetog Roka, Lovinca i Ričica od srpske agresije potražili spas zbjegom preko južnog Velebita. Taj datum svojevrstan je rođendan Planinske satnije Velebit, iako je njeno stvarno osnivanje počelo još u proljeće te godine u prostorijama Hrvatskoga planinarskog saveza u Kozarčevoj ulici u Zagrebu pod vodstvom poznatog alpinista i gorskog spašavatelja Jerka Kirigina, poslije i ratnog zapovjednika Planinske satnije Velebit,
– 2009. hrvatska ženska ekspedicija osvaja Mount Everest,
– 2024. umro Željko Poljak, doajen liječnik-planinar; u radu Hrvatskog planinarskog saveza sudjelovao je više od 75 godina, član izvršnog i nadzornog odbora, predsjednik ekspedicijskog odbora, Gorske službe spašavanja i predsjednik Saveza (1981. – 1983.).; autor s najviše planinarskih knjiga i članaka u Hrvatskoj,
– 5. lipnja – Dan zaštite planinske priroda Hrvatske
