Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Nakon novogodišnjih nereda u Berlinu: “Švicarskoj je lakše integrirati svoje migrante”

U Njemačkoj se nasilni neredi redovito događaju u novogodišnjoj noći. U Švicarskoj bi takvi neredi bili nezamislivi

 

Opljačkana kola hitne pomoći. Izgorjeli treneri. Deseci ozlijeđenih. U Berlinu, ali i u drugim većim gradovima, bili su veliki neredi u novogodišnjoj noći. Ponovo. Što je novo: Mladići, među kojima su bili Nijemci, Afganistanci i Sirijci, namjerno su vatrometom napali policiju i vatrogasce. Dirk Baier s Instituta za delinkvenciju i prevenciju kriminala na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Zürichu (ZHAW) objašnjava čimbenike koji su olakšali ove izbijanje nasilja i zašto su slični incidenti malo vjerojatni u Švicarskoj.

  • Gospodine Baier, činjenica da su u Njemačkoj bili neredi u novogodišnjoj noći nije bila iznenađujuća, ali nasilje nad policajcima i spasiocima jest. Kakvo je stanje poštovanja državne vlasti u Švicarskoj?

– U Švicarskoj policija i spasilačke službe uživaju veliku reputaciju. Istraživanja pokazuju da oko 90 posto stanovništva vjeruje policiji. Iako se policija žali da se poštovanje smanjuje, podrška je veća nego u Njemačkoj. Tamo je udio ljudi koji vjeruju policiji manji od 80 posto. To znači da dvostruko više ljudi ima negativan stav prema njoj, uključujući i one koji osjećaju otvorenu mržnju prema policiji. Oni vide policiju kao nekoga s kim se možete natjecati, koga također možete napasti.

  • Što je narušilo povjerenje u Njemačkoj?

– Posljednjih godina valovi prosvjeda u SAD-u također su potaknuli rasprave o rasizmu i prekomjernoj upotrebi sile u Njemačkoj. Otvoreno se raspravljalo o sumnji da policija diskriminira, rasizira i nasili, čime se policija u određenoj mjeri dekonstruira. Naravno, ima incidenata u Njemačkoj, kao i u Švicarskoj. Međutim, po mom mišljenju, rasprava je premašila. Policija je postala ranjivija s općim insinuacijama.

  • I u Švicarskoj ima više zločina protiv državnih službenika i vlasti.– Tako je, u posljednjih šest godina prijavljeni zločini u ovoj kategoriji porasli su za oko četvrtinu. Brojke sugeriraju da ton postaje sve grublji. Ipak, mora se imati na umu da i policajci imaju ove brojke u svojim rukama, jer su oni ti koji prijavljuju incidente. Ovdje primjećujem jaču senzibilizaciju. Policijski službenici češće poduzimaju mjere protiv mržnje prema njima pritužbama. Zato brojke rastu.

    Nasilje nad javnim dužnosnicima također je u porastu u Švicarskoj

    • Je li to jedini čimbenik koji govori protiv pojave takvih ekscesa nasilja?

    – Ne, faktor velikog grada čini mi se mnogo odlučnijim. Neredi posljednjih godina u Njemačkoj dogodili su se samo u većim gradovima s najmanje pola milijuna stanovnika. Samo s ovom veličinom izranja potrebna kritična masa mladića – gubitnika – iz koje zatim izbija nasilje unutar grupa. Takva djela uvijek čini skupina, nikada usamljeni počinitelji. Veliki gradovi nedostaju u Švicarskoj. Zato bi neredi takvih razmjera bili nezamislivi.

    • Ali nije samo broj stanovnika taj koji može biti odlučujući.

    – Ako usporedite Zürich s Berlinom, postoje daljnje razlike. Zürich je bogat grad s malo isključenih, dezintegriranih ljudi. U Berlinu, osim velikog bogatstva i visokoobrazovanih ljudi, postoje i četvrti u kojima se siromaštvo pojačavalo generacijama. To dovodi do problematičnih koncentracija. Ova velika podjela jedinstvena je i za Njemačku.

    • Posljednjih godina bilo je incidenata i u novogodišnjoj noći u drugim gradovima. O čemu se radi na ovom datumu?

    – Mladi doček Nove godine doživljavaju kao dan kada je izbezumljenje sasvim dopušteno. Izlaze kako bi se zabavili kao grupa, zajedno doživjeli uzbudljive stvari, čak i počinili nasilje. U Njemačkoj se tradicija razvila na prijelazu godine. U Švicarskoj je slična dinamika bila 1. svibnja, ali posljednjih godina postala je tiša.

    • Zašto?

    – Nemam jasno objašnjenje za to. Imam dojam da u Švicarskoj pokušavaju ugušiti problematični razvoj događaja u korijenu prije nego što iz njih proizađu veliki problemi. Na primjer, u Zürichu: Nakon nekoliko nereda među mladima oko jezera Zürich, policija i socijalni rad zajedno su odmah poduzeli protumjere. Pokušavate se brže približiti izvoru problema.

    • Dakle, dopušteno je da problemi izmaknu kontroli u Berlinu?

    – Tako je. Ono što danas vidimo dijelom je rezultat neuspjele integracijske politike od prije gotovo četrdeset godina. To je dobro ilustrirano primjerom Mhallamiye Kurda. Emigrirali su u Berlin iz Libanona 1980-ih kao relativno velika skupina. Tamo im nije bilo dopušteno raditi, bili su zatvoreni. Posljedica: Grupa je vrlo neprijateljski raspoložena prema njemačkoj državi jer joj je uskraćena prilika da postane dio društva. Umjesto toga, ovi Kurdi su izgradili sivu ekonomiju i formirali velike obiteljske mreže. Zbog toga su i oni prekomjerno zastupljeni u statistici kriminala. Loš je potez gurnuti migrante na marginu na ovaj način.

    • Švicarska je prošla bolje?

    – Švicarska nikada nije bila suočena sa skupinama poput one libanonskih Kurda. Polovica migranata ovdje dolazi iz Njemačke, Francuske, Italije ili Portugala. To su skupine koje su dobro integrirane u smislu rada i s kojima nema značajnih kulturnih udaljenosti. U Njemačkoj, s druge strane, četvrtina stranaca dolazi iz Sirije, Turske i Afganistana, koji imaju drugačiji stav prema obrazovanju ili su u najboljem slučaju uživali u drugačijem odgoju. Švicarskoj je lakše integrirati svoje migrante.

    • Što je potrebno da se spriječe takvi neredi u budućnosti?

    – Incidenti su poprimili takve razmjere da je jedini način da se protiv njih u kratkom roku bori dovoljno policijske snage. Srećom, još je dug put do sljedeće novogodišnje noći. Tada policija mora jasno pokazati svoju superiornost. Dugoročno, međutim, to neće riješiti problem, čak ni strožim kaznama i zabranama petardi. Prošlost je pokazala da nam je potrebna održiva socijalna politika koja počinje s obiteljima i djecom, posebno kako bi se razbili sustavi koji su se godinama razvijali. Vapaji za pomoć iz zajednice iz koje dolaze ovi mladići pokazuju da su i oni shvatili da se nešto mora promijeniti.

Dirk Baier, https://www.nzz.ch/schweiz/warum-krawalle-wie-in-berlin-in-der-schweiz-undenkbar-sind-ld.1719690

Povezane objave

Oglasili se piloti ozlijeđeni covidom “cjepiva”

hrvatski-fokus

Saudijska Arabija nameće novu civilizaciju

HF

Armen Sarkisjan novi predsjednik Armenije

HF

Narativ “Rusija – osloboditelj Europe”

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više