Kako se Đuro Szabo borio protiv spomenika kralju Tomislavu
Slijedom citata iz članka – Mira Kolar-Dimitrijević: „POVIJEST GRADNJE SPOMENIKA KRALJU TOMISLAVU U ZAGREBU 1924. DO 1947. GODINE“
- Što je to „Forum Croatorum“ i što je u njemu kip Croatie?
Društvo se protivi svakom smještaju spomenika Tomislava u središte Trga kralja Tomislava, jer da je to mjesto predviđeno za kip Croatie, a čitav trg bi na neki način trebao biti “Valhala” za Hrvate.
Velika zabava s himnom Napretka koju je skladao Rudolf Matz održana je 4. veljače 1939., a na njoj se skupljalo i za postolje spomenika Tomislavu i za kip Croatie, koja je trebala biti izrađena u obliku seljakinje sa srpom.
- Uloga Umjetničkog paviljona kao „Doma Hrvatske“ u projektu „Forum Croatorum“?
Bojeći se da će prevladati snage onih koji su bili protiv Foruma Croatoruma, Dečak u studenom 1939. upućuje molbu i novom gradonačelniku Mati Starčeviću da odstupi Umjetnički paviljon za Dom Hrvatske gdje bi bili postavljeni odljevi svih važnih starohrvatskih spomenika.
- Kakvi su bili otpori projektu „Forum Croatorum“?
Među najogorčenijim protivnicima Tomislavova spomenika našao se ravnatelj Konzervatorskog ureda Gjuro Szabo. On se osobno obratio i banu Šubašiću i podbanu dr. Ivi Krbeku, moleći da se postavljanje spomenika spriječi, navodeći niz razloga, ali svakako ni jedan pravi, zbog kojega to želi. On spomenik označuje “teatralnim,” kao “promašeno djelo”, u kojemu je Frangešu “otkazala muza svaku pomoć”, a ideju izgradnje Foruma Croatoruma označava kao “zločinačku, nezdravu ideju”, te se zalaže, da ako se već spomenik mora postaviti, da se postavi na trgu pred hotelom Esplanade “gdje će se njegove mane prikriti”.
- Koja je važnost položaja glave kralja Tomislava na Spomeniku?
Dečak se i ovom prilikom zalagao da glava kralja bude okrenuta prema gradu, i da se tako stvori osnova za Forum Croatorum, koji bi se trebao graditi u duljem razdoblju, jer da je čitav spomenik tako zamišljen.
U međuvremenu počelo se raditi podnožje spomenika. U nastojanju da poništi ideju stvaranja Foruma Croatoruma “Društvo Zagrebčana” predložilo je da se glava kralja Tomislava okrene prema kolodvoru, dakle prema jugu i da se pomakne do linije obronka, dakle bliže kolodvoru.
Okretanjem glave spomenika prema kolodvoru ideja formiranja “Foruma Croatoruma” bila je svakako nemoguća, jer bi vodeća ličnost cijelog ansambla Croatii i drugim znamenitim ličnostima hrvatske povijesti bila okrenuta leđima, odnosno repom konja.
- Kako je na prigovore reagirao Milan Dečak?
Za mišljenje je upitan i prof. na Umjetničkoj akademiji, kipar Jozo Kljaković. Ne želeći pristati ni na jednu stranu, on ističe da je napuštena ideja o izgradnji Forum Croatorum te predlaže da se kip postavi na mjesto vodoskoka.
Dečak je na ovu odluku reagirao vrlo žestoko jer prema ovakovom rješenju ne bi bilo mjesta za zamišljeni spomenik s kipovima hrvatskih vladara i alegoričnom figurom Croatie u sredini trga, te Milenijskim muzejom, koji je trebao biti uređen u Umjetničkom paviljonu ili izgrađen na tom mjestu.
- Zašto se je odustalo od projekta „Forum Croatorum“?
U to doba više se nije spominjao kip Croatie i likovi znamenitih Hrvata, odnosno svi su odustali od Foruma Croatoruma.
- Što je bilo s idejom o kipu Croatiae?
Ponovno se aktivira već zaboravljena ideja o kipu Croatiae, koja bi trebala biti podignuta u obliku Hrvatice sa srpom kod spomenika kralju Tomislavu.
- Na što se je odnosio „Milenijski muzej“ u Zagrebu?
Dečak očekuje teška vremena i predlaže da se osnuje Društvo za podizanje spomenika kralju Tomislavu, te čita točku po točku Pravila po kojima se Upravni odbor sastoji od 21 člana a još tri osobe čine Nadzorni odbor. Zadaća društva bila je sada proširena i osnivanjem Milenijskog muzeja u Zagrebu.
Bilo je to vrijeme kad se zamišljalo da se sva tri trga – Zrinjski, Strossmayerov i Tomislavljev u imenovanju povežu sa Savom jednom alejom, koja bi se zvala “Via triumphalis”, i kad se radilo na prijedlogu da se željeznički kolodvor premjesti preko Save. Pravila novog društva izrađena su na tiskanom obrascu, ali uz mnogo napomena u 15 točaka, s podjelom u više potpoglavlja. U čl. 2 određeno je da je svrha društva podići spomenik i hrvatski milenijski muzej.
Isti se autor zalaže da se na mjestu Umjetničkog paviljona podigne Dom Hrvatske, s odljevima svih starohrvatskih spomenika, od čega se već u ono vrijeme odustalo.
Dečak je naime još uvijek vjerovao da će se realizirati i Milenijski muzej, pa je u veljači 1940. zamolio zagrebačkog gradonačelnika, a i bana Šubašića u veljači 1940. da otkupe zbirku starog oružja.
- Kako je zamišljen postupak osnivanja „Foruma Croatoruma“?
Za privremenog ravnatelja do potvrde Pravila izabran je Milan Dečak, za potpredsjednika Šandor A. Alexander, za blagajnika Milan Stilinović, za tajnika Stjepan Leppee, za predsjednika novinarskog odsjeka Milutin Mayer, a za predsjednika odsjeka za agitaciju dr. Gjuro Kumičić.
Ponovno se shvatila simbolička vrijednost postavljanja spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu kao kulturnom središtu svih Hrvata.
Na reljefima tog spomenika trebala je biti prikazana hrvatska konjica, pomorska snaga Hrvata, pobjeda nad Mađarima, prizor krunidbe i sl.
Dečak ponavlja da je Društvo za podizanje spomenika kralju Tomislavu zajedno s Društvom za poljepšanje grada Zagreba zatražilo od gradske općine da mu ustupi Umjetnički paviljon gdje bi trebao biti smješten Milenijski muzej sa sadržajima iz stare hrvatske prošlosti.
Postavljanje spomenika želi i novi zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac.
- Kakva je bila reakcija Beograda na projekt „Forum Croatorum“?
Zbog novčanih poteškoća, a i radi ublažavanja napetosti Zagreba i Beograda Društvo je odustalo od ideje osnivanja Milenijskog muzeja.
