Uzalud se manjinska nacionalna vijeća po zakonu ne smiju nikako baviti politikom, nego samo kulturom, obrazovanjem, službenom uporabom jezika i pisma i informiranjem
Prema zakonu u Republici Srbiji vijeća nacionalnih manjina biraju se na izborima preko upisa u poseban birački popis. Ako se u taj popis upiše više od 40 posto pripadnika jedne nacionalne manjine nacionalno vijeće te manjine bira neposrednim putem. Za to su se na zadnjem izboru izborile albanska, aškalijska, bošnjačka, bugarska, bunjevačka, vlaška, grčka, egipatska, mađarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, ruska, rusinska, slovačka, slovenska, ukrajinska i češka nacionalna manjina (19).
U suprotnom vijeće se bira putem elektorske skupštine (jedan elektor mora prikupiti 60 potpisa birača sa posebnog biračkog spiska), što se na zadnjem izboru desilo makedonskoj, crnogorskoj, goranskoj i hrvatskoj nacionalnoj manjini (hrvatskoj i ranije)!
Ovo je za sve Hrvate, nekada ovdje konstitutivni narod velika sramota! Sramota zapravo pada na manjinske krovne institucije, u slučaju hrvatske nacionalne manjine to su: prethodni IV. saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i najveća i “jedina relevantna” hrvatska politička stranka, Demokratski savez vojvođanskih Hrvata (DSHV), koje su radile upravo tako da Hrvati ne znaju za upis u posebni birački spisak ili nisu zainteresirani za upis, jer sve na kraju ispada velika manipulacija u korist pojedinaca!
Obje ove institucije se, međutim, desetljećima hvale svojim velikim uspjesima, a ključ sramote je upravo u tim “velikim uspjesima”, posebno u DSHV-u, koje sistematski, uporno i perfidno godinama “postiže” predsjednik te stranke, Tomislav Žigmanov, tako što je eliminirao sve svoje neistomišljenike i okupio oko sebe poltrone i ulizice (mediokritete i beskralježnjake) i stvorio dovoljan broj svojih elektora, u većini Bunjevaca iz Subotice i okolice, te je formirao sadašnji V. saziv HNV-a, na čije mjesto predsjedince je već u prošlom sazivu ustoličio tada sebi više nego blisku osobu, Jasnu Vojnić! (svaka deseta je “uživo”) s jedva dovoljnim brojem glasova pri odlučivanju o najvažnijim pitanjima vezanim za život ovdašnjih Hrvata!
Petnaest telefonskih, a 9 sjednica uživo
Transparentnost rada HNV-a je također više nego upitna, prije svega oko odluka na sjednicama o utrošku ogromne količine novca.
Na službenom portalu HNV-a u vezi održanih sjednica, može se vidjeti da je konstituirajuća sjednica IV. saziva održana 4. prosinca 2018. godine u Gradskoj kući u Subotici, kao i prva redovita sjednica tog saziva. Zatim počinje praksa telefonskih sjednica (od 10 – 12 h iz ureda HNV-a) i do 24. sjednice od 5. veljače 2020. godine, održane u „Bunjevačkom kolu“ u Subotici, 15 sjednica je telefonskih, a 9 uživo!
Samo jedna uživo
No, to je još uvijek dobro, jer od tada pa do 43. sjednice održane 16. studenog 2020. (također telefonski), praktično tijekom cijele 2020. godine, samo jedna (33. sjednica u Monoštoru od 19. lipnja 2020.) je održana uživo, što znači da je od 20 sjednica 19 telefonskih!!!
U međuvremenu je konstituiran i V. saziv HNV-a (13. studenog 2022.) i prava katastrofa je što od te 43. sjednice IV. saziva pa do danas, dakle, punih pet godina, na zvaničnom portalu HNV-a uopće nema podataka u vezi održanih sjednica!!!
I sve drugo je slično, skoro nikada nije prezentiran decidiran podatak koliko i za što je utrošen novac. Samo se sporadično u medijima pojavljuju zaokruženi iznosi za neke cjeline, primjerice, da je za „Maticu“ u Subotici utrošeno 2,000.000 eura, a za vrtić „Anđeli čuvari“ u Donjem Tavankutu 860.000 eura!
Zagreb cijelo vrijeme podržava ovakav način upravljanja Hrvatima u Srbiji i zdušno, u milijunima eura svojih poreskih obveznika i europskim eurima, zasipa ovdašnje hrvatske krovne institucije u Subotici, koje su sve u rukama Bunjevaca iz Subotice i okolice i u rođačkim, prijateljskim i drugim su vezama.
Sukob od kojega Hrvati nemaju koristi
Taj ogromni novac je konačno uzročnik i današnjeg sukoba nekada bliskih suradnika, pri čemu je Jasna Vojnić uspjela potpuno ovladati HNV-om preko vijećnika, nekadašnjih Žigmanovljevih elektora te svojih ljudi, kao i izdavačkom kućom NIU “Hrvatska riječ” na čije čelo je postavila suprugu svog rođenog brata, Karolinu Bašić.
Ovaj sukob je definitivno poguban za ovdašnju hrvatsku zajednicu!
Iako se manjinska nacionalna vijeća (saveti) po zakonu ne smiju nikako baviti politikom, samo kulturom, obrazovanjem, službenom uporabom jezika i pisma i informiranjem, nju (politiku) je na velika vrata uveo Tomislav Žigmanov, a Jasna Vojnić na tim krilima je danas zastupnica HDZ-a u Saboru Republike Hrvatske (kao zamjena Zvonka Milasa, koji je u Srbiji dobio 846 glasova, a Jasna 686), što nije dobro za hrvatski puk u Srbiji!!!
Tko i kako danas Hrvatima u Srbiji kroji sudbinu, može se lijepo vidjeti i na upravo održanoj 69. sjednici HNV-a u Somboru 10. studenog 2025. godine.
Sve manje vijećnika na sjednicama
Na facebook portalu Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Subotice od 10. studenog 2025. godine stoji: (citat u cijelosti)
Објаве: Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji
Održana 69. sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća
U prostorijama Hrvatskoga doma u Somboru održana je 69. sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji pod predsjedanjem Jasne Vojnić. Sjednici je prisustvovalo 17 od 27 vijećnika, a domaćin, predsjednik HKUD “Vladimir Nazor” Sombor Tomica Vuković, zahvalio je na održavanju sjednice u Somboru.
Vijeće je jednoglasno usvojilo Odluku o raspodjeli 9,5 milijuna dinara hrvatskim udrugama za 2025. godinu, te razmotrilo izmjene odluka o Zakladi Spomen-dom bana Josipa Jelačića i Fondaciji Cro-Fond. Donesena je i odluka o raspisivanju natječaja za ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Razgovaralo se i o projektu vrtića Anđeli čuvari u Tavankutu, pri čemu je zaključeno da se formira radna skupina za daljnje korake. Na sjednici su razmatrani i prijedlozi za priznanja HNV-a za 2025. godinu.
Foto NIU “Hrvatska riječ” Subotica (završen citat)
- sjednica HNV-a u Somboru 10. prosinca 2025. godine (17 od 27 vijećnika) u Somboru
Popis vijećnika
Ovo su šesnaest vijećnika koji su svi do jednog, kao i inače, glasovali i u Somboru za sve što Jasna predloži (podaci su sa službenog portala HNV-a):
- Slavko Benčik, dopresdsjednik HNV-a za Suboticu, profesor kemije u osnovnim školama: „Matija Gubec“ – Tavankut i „Vladimir Nazor“ – Đurđin, te Gimnaziji ,,Svetozar Marković“ – Subotica,
- Mladen Šimić, dopredsjednik HNV-a za Podunavlje, predsjednik Hrvatske kulturne udruge „Antun Sorgg“ u Vaskoj, KV bravar, radi u JKP-u „Tvrđava“ u Baču,
- Marinko Katić, predsjednik Izvršnog odbora HNV-a, predsjednik Izvršnog odbora HKC-a „Bunjevačko kolo“, u kojem je i član Likovnog odjela, završio je srednju građevinsku školu u Subotici i više od 20 godina uspješno radi u prodaji namještaja,
- Nataša Francuz, članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za obrazovanje, diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Somboru nakon čega upisuje master studij, master učiteljica, paralelno s angažmanom u HNV-u predaje u osnovnim školama u Đurđinu i Žedniku.
- Denis Lipozenčić, član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu, elektrotehničar računalstva, od 2022. supervizor prodaje u „Marbo Productu“ Beograd (PepsiCoInternational), od 2017. godine predsjednik Organizacijskog odbora „Veliko prelo“ i „Dužijanca malenih“ te član Upravnog odbora i dopredsjednik HKC-a „Bunjevačko kolo“.
- Ninoslav Radak, člana Izvršnog odbora HNV-a zadužen za informiranje, završio je Visoku strukovnu školu za obrazovanje odgojitelja i trenera, zaposlen je u A. D. „Aleva“, gdje obavlja posao komercijalista, a od 2012. profesionalno se bavi glazbom i stječe status slobodnog umjetnika, predsjednik je Mladeži DSHV-a subotičke podružnice i član Vijeća stranke, te predsjednik Udruge „Hrvatski majur“,
- Ljubica Vuković Dulić, članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za uporabu službenog jezika i pisma, diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekla zvanje profesorica povijesti i povijesti umjetnosti i diplomirana muzeologinja, uposlena u Gradskom muzeju Subotica kao viša kustosica – povjesničarka umjetnosti, predsjednica Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, suradnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i suradnica na izradi Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca,
- Margareta Uršal je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, odsjek pedagogija, stekla zvanje diplomirana pedagoginja, uposlena u OŠ „István Széchényi“ u Subotici, vanjska je suradnica Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Republike Srbije, dobitnica nagrade „Pajo Kujundžić“ za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku,
- Vojislav Temunović, završio Akademiju umjetnosti u Novom Sadu, smjer muzička pedagogija, od 1989. slobodni umjetnik – instrumentalist na tambura, radi u nastavi kao profesor tambure u osnovnoj i srednjoj školi, član Aktiva Zajednice muzičkih škola Srbije – predmet tambura, Hrvatskog društva skladatelja – Zagreb, Hrvatskog društva tamburaških pedagoga, stručnog žirija na međunarodnom natjecanju tamburaša. Aktivan u više hrvatskih kulturnih udruga u Srbiji, gdje obnaša rukovodeće funkcije.
- Matilda Pelhe, završila Srednju kemijsko-tehnološku školu u Subotici sa zvanjem prehrambeni tehničar (živi u maloj Bosni i ne piše što radi),
- Tanja Stantić, završila studij na Pedagoškom fakultetu u Somboru sa zvanjem master učitelja, završila lektorat za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, raditi u OŠ „Ivan Milutinović“ u Subotici, članica tima za pravljenje programa za izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne culture, radi prijevode udžbenika i lektorira ih, aktivna članica u nekoliko hrvatskih udruga: HKC „Bunjevačko kolo“, UBH „Dužijanca“, Udruga „Naša djeca“ i HDPU „Bela Gabrić“.
- Vera Hornjak, završila Tehnološki fakultet u Novom Sadu, diplomirani inženjer tehnologije, master, članica Upravnog odbora HKPD-a „Jelačić”, aktivna u župi sv. Roka u Petrovaradinu, članica Savjeta Mjesne zajednice Petrovaradin i članica Komisije za rodnu ravnopravnost u Skupštini Grada Novog Sada.
- Snežana Periškić, diplomirala na Pravnom fakultetu u Novom Sadu, pravnica, uposlena u dvije osnovne škole kao tajnica, jedna od osnivača KUDH-a „Bodrog“ u Monoštoru.
- Tomica Vuković je završio srednju Tehničku školu, smjer strojobravar i Ekonomsku školu, smjer kuhar, radi na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu na kojem danas živi i radi, prerdsjednik je HKUD-a „Vladimir Nazor“, član Upravnog odbora NIU-a „Hrvatska riječ“ i član Povjerenstva za promicanje gospodarske suradnje pri Fondaciji za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji „Cro-Fond“.
- Mata Zec je završio srednju građevinsku strukovnu školu za KV tesara, višu građevinsku školu pohađa na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, izmješteni odjel litija, i postaje građevinski tehničara visoke i niske gradnje, radi jedno vrijeme u Iranu, a do odlaska u mirovinu 2018. godine u „Vojvodina šume“ Šumskom gazdinstvu „Sombor“, jedan je od osnivača KPZH „Šokadija“ i danas je predsjednik te udruge,
- Nikola Pavlić je završio srednju elektrotehničku školu, smjer automatičar u procesnoj industriji, uposlen u HIP-u „Petrohemija“ u Pančevu, predsjednik je podružnice Udruge banatskih Hrvata u Starčevu i predsjednik Mjesne organizacije DSHV-a Starčevo.
Uz predsjednicu, koja je u struci radila kao školski psiholog, i nekoliko visokobrazovanih vijećnika/ca profila koji mogu biti korisni članovi krovne udruge svih Hrvata u repulici Srbiji, ostali su pribavljeni kao dizači ruku za nategnuti ali sigurni kvorum u donošenju dirigiranih odluka koje su od životnog značaja za sve Hrvate u Srbiji!
Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacinalnog vijeća je građevinski tehničar koji “uspješno prodaje namještaj”, jedan dopredsjednik predaje kemiju u osnovnoj školi i gimnaziji, drugi je KV bravar i kao takav je još i predsjednik jedne hrvatske kulturne udruge, članica Izvršnog odbora zadužena za obrazovanje svih Hrvata u Srbiji je učiteljica u seoskoj osnovnoj školi, član Izvršnog odbora zadužen za kulturu svih Hrvata u Srbiji je elektrotehničar, maher (supervizor) za prodaju (ne zna se čega), član Izvršnog odbora za informiranje svih Hrvata u Srbiji je trener i kao takav predsjednik je i jedne hrvatske kulturne udruge, još nekoliko viječnika/ca predaje u seoskim osnovim školama, kuhar i u isto vrijeme strojobravar je predsjednik jedne od najstarijih i nekada najvećih hrvatskih kulturnih udruga u Vojvodini, za prehrambenu tehničarku se ne zna što radi, a KV tesar i još jedan elektrotehničar su predsjednici dvije hrvatske kulturne udruge!!!
Treba dodatii da su odovih 16 vijećnika 10 iz Subotice (plus predsjednica), a samo po jedan iz Sombora, Zrenjanina, Petrovaradina, Apatina, Bača i Monoštora!
Da nije žalosno bilo bi smiješno, ali je “lova do krova”, pa je ozbiljno!
Jer ova skupina je u Somboru odlučila da 9,5 milijuna dinara raspodijeli hrvatskim kulturnim udrugama u Srbiji na način o kojem ćemo govoriti u sljedećem nastavku “Tko nam kroji sudbinu”.
