Rezime ove priredbe glasi da je jezik jako ugrožen. „To je istina! To je tako! To vidimo u škola!“ Status quo da se mora priznati i na tom onda dalje djelati. Ako se veli da je sve dobro i da sve paše – to pravoda nima efekta!
Predsjednik Gradišćanskoga društva za istraživanje i povjesničar Michael Schreiber je predavao o nastajanju člana 7, uz napomene koruškoslovenske historičarke Marije Wakounig, peljačice Austrijanskoga i centralnoeuropskoga centra na sveučilišću u Beču. Pravne aspekte su rasvitili Lea Vouk iz koruškoslovenske perspektive i Jandre Palatin iz gradišćanskohrvatske.
Priredbu o članu 7 je pohodilo oko 60 ljudi. Joži Buranić, generalni tajnik Centra austrijanskih narodnih grup, se je veselio velikomu odzivu ljudi. Za njega je to dokaz, da su ljudi zainteresirani na razvitku člana 7 i da se ljudi kanu informirati ča se s ovom „Magnom Cartom“ more još djelati.
Zainteresirana publika pri predavanju
Srijedu, 14. maja 2025. je stao Član 7 iz povijesne perspektive u centru priredbe ka se je održala u Kulturnom i kongresnom centru u Željeznu. Na poziv Centra austrijanskih narodnih grup (CAN) i Gradišćanskoga društva za istraživanje su povijesničari iz Gradišća i Koruške govorili o nastajanju ovoga članka Austrijanskoga državnoga ugovora. U njem su zapisana prava hrvatske narodne grupe u Gradišću i slovenske narodne grupe u Koruškoj i Štajerskoj. U diskusiji na podiju su potom pravniki iz obadvih narodnih grup diskutirali o značenju člana 7 danas.
Juristica Lea Vouk je prispodobila ov dokumenat zombijem. U pogledu na buduće djelovanje sa članom 7 je rekla: „Znači da je živ, jer je u pravnom sistemu nutri, ali de facto se iz toga već čuda ne da napraviti“!
Takozvani izvedbeni zakon člana 7, ki je u ustavnom rangu, je nastao 1976. ljeta zakon o narodni grupa. Problematična situacija je ta, da su noveliranjem ovoga zakona 2011. ljeta neke dijele stavili u ustavni rang, konkretno ide zapravo za topografiju i službeni jezik, ke su u noveli 2011. ljeta uže definirali, nego u članu 7. Tim da je ta tematika u ustavnom rangu su onemogućili, da se ta zakon more pogledati od Ustavnoga suda. Ovako su Gradišćanskim Hrvatom prava zeli da bi se ča preminilo – a čuda svega da bi se moralo preminiti.
Tribali bi novi zakon o narodni grupa. Član 7 neka služi kot temelj iz koga se izdjelivaju prava. Jasno, da se moraju sve narodne grupe skupa sjesti. Jedna prilika je jur bila ljetos pri platformi dijaloga u parlamentu. Onde su zastupniki narodnih grup izrazili želju za anketom u parlamentu, o noveliranju zakona i o narodni grupa. Parlamentarci, eksperti i zastupniki narodnih grup bi se morali skupa sjesti i reć ča nam je potribno i kako to formulirati. Pravoda prez političke volje ništ ne ide, ali vidljiva je moguća šanca kljetu prilikom 50. obljetnice zaključka zakona o narodni grupa. Svi su si složni u tom, da je zakon zastaran.
U okviru priredbe je i pao izraz revitalizacije gradišćanskohrvatskoga jezika. Ovakova revitalizacija je potribna čim jezik zgublja svoju funkciju. Ako je sve manje govoračev i govoračic, ako već ne postoji mogućnost se s ljudi pominati, onda jezik zgublja svoju funkciju, a ova funkcija se triba revitalizirati. Za to je potribno jako čuda kamenčićev, ki se moraju jako dobro i točno složiti, početo od školstva, prik imidža jezika, vidljivosti jezika u javnosti i do pravne situacije.
Rezime ove priredbe glasi da je jezik jako ugrožen. „To je istina! To je tako! To vidimo u škola!“ Status quo da se mora priznati i na tom onda dalje djelati. Ako se veli da je sve dobro i da sve paše – to pravoda nima efekta!
1 komentar
Relativizacijom svega što čini identitet naroda, tehnokrati s odnarođenim vlastima rade sve na “talionici naroda”.
Svaki imperialist je uništavao silom nacionalni identitet. Mađarizacija, germanizacija, talijanizacija, islamizacija, srbizacija, sve su to nasilne metode, ali je cilj isti.
Danas to čine elektroničkim putem i tzv. liberalnim zakonodavstvom. Čuvati se pod svaku cienu i svim dostupnim sredstvima. To mora biti moto svih suverenističkih osoba na bilo kojoj razini i bilo kojega naroda.
Gradišćani čuvajte se Danajaca i kada darove nose.
Komentari nisu aktivni.