NASILJE EUROPSKIH RADIKALNIH LJEVIČARA – U Lyonu tukli su mladića dok ga nisu ubili

Diljem Europe Antifa sve brutalnija

 

„Fašisti budućnosti sebe će nazivati antifašistima”, poznata je izjava američkog političara, guvernera i senatora iz Louisiane Hueya Longa (1893.-1935.) koja se pogrješno pripisuje Winstonu Churchillu.

1. Užas u Lyonu: Konzervativni aktivist preminuo nakon brutalnog napada ‘Antife’

Mladi nacionalistički aktivist zadobio je teške ozljede glave i stavljen je u induciranu komu nakon što su ga 12. veljače 2026. u Lyonu napali ‘antifašisti’. Ljevičarski militanti napali su 23-godišnjeg Quentina nakon mirnih demonstracija koje je organizirala desničarska feministička organizacija ‘Collectif Némésis’ tijekom konferencije koju je na sveučilištu ‘Sciences Po’ u Lyonu organizirala Rima Hassan, zastupnica u Europskom parlamentu krajnje ljevičarske stranke ‘La France Insoumise’.

Prema izvješćima, došlo je do napetosti između članova aktivističke skupine ‘Némésis’ – koja redovito organizira prosvjede protiv onoga što naziva „islamističkom ljevicom” na francuskim sveučilištima – i antifašističkih skupina, što je kasnije eskaliralo u nasilje.

Napetost je započela kada je nekoliko aktivistica iz ‘Némésisa’ razvilo transparent na kojem su kritizirale „islamske ljevičare” na sveučilištu. Direktorica kolektiva, Alice Cordier, opisala je kako su se žene fizički sukobile s „antifašističkim” skupinama. Studenta Quentina, koji je pružao sigurnost aktivisticama, iz zasjede su izveli i teško pretukli krajnje ljevičarski militanti. Pretrpio je teško krvarenje u mozgu i u bolnici je stavljen u induciranu komu.

‘Collectif Némésis’ objavio je izjavu o incidentu na X-u. Rekli su da je petnaest aktivista – uključujući Quentina – bilo prisutno kako bi zaštitili žene kada su napadnute. „Ovi muškarci nisu im mogli pomoći [ženama] jer ih je istovremeno progonila skupina od tridesetak antifašista,” rekla je organizacija. U izjavi se navodi da je Quentin napadnut s „ekstremnim nasiljem” i da je ostavljen da umre na ulici.

Tukli ga do smrti

„Quentin je oboren na tlo, glavom je udario o pločnik, a zatim je linčovan udarcima nogama. Njegovi napadači imali su kapuljače na glavama i bili naoružani ojačanim rukavicama i paprenim sprejom, što je ostavilo sumnje u unaprijed smišljenu prirodu njihovog napada“, navodi se u izjavi. To je potvrdio Paul Sugy, novinar Le Figara, koji je detalje incidenta podijelio na X.

Međunarodna konzervativna zajednica reagirala je s dubokim šokom i osudom. Desničarska aktivistica i politička komentatorica Eva Vlaardingerbroek pozvala je Emmanuela Macrona da poduzme akciju, postavljajući pitanje: „Koliko mladih Francuza treba pobiti kao pse prije nego što Antifu proglasite terorističkom organizacijom?”

MCC Bruxelles je izjavio: „Europa treba hitnu akciju protiv nasilnih kriminalaca Antife” kada mladić izgubi život braneći pravo žena na slobodu izražavanja i prosvjeda.

Zastupnici Europskog parlamenta također su izrazili svoj ​​gnjev zbog incidenta. Zastupnica Marion Maréchal izjavila je na X-u da stranka ‘La France Insoumise’ (LFI) „ima krvi na rukama,” navodeći da je dobro poznato da stranka ima veze s antifašističkim organizacijama stvorenim kako bi potaknule mržnju i kaos. Izjavila je:

„Nekažnjivost od strane pravosuđa i medijska samozadovoljnost prema radikalnoj ljevici doveli su do ove tragedije.”

Bivši direktor ‘Frontexa’ i sadašnji zastupnik u Europskom parlamentu Fabrice Leggeri također je izjavio da pokret Antifa mora biti klasificiran kao teroristička organizacija. „Već smo to zahtijevali. Ne možemo tolerirati nasilje koje cvjeta pod krinkom ideologije!” – uzviknuo je Leggeri.

U subotu 14. veljače objavljena je tužna vijest: Quentin je umro u bolnici od zadobivenih ozljeda.

Smrt 23-godišnjeg studenta šokirala je javnost u Lyonu i ponovno u središte pozornosti stavila pitanje političkog nasilja. Okolnosti ovog slučaja se istražuju, a očekuje se da će incident dodatno povećati političke napetosti u Francuskoj, gdje se ideološki sukobi sve više prelijevaju na ulice.

2. Nasilni radikalni ljevičari brutalno pretukli policajca tijekom prosvjeda u Torinu

Grad Torino u Italiji svjedočio je scenama ekstremnog nasilja u subotu 31.01.2026. tijekom prosvjeda protiv deložacije nezakonito okupiranog prostora anarhističkog ‘društvenog centra’ Askatasuna u prosincu 2025. Centar je zatvoren, a imovinu je krajem prošle godine zaplijenio Odjel za opće istrage i specijalne operacije (DIGOS) talijanske policije, nakon što su aktivisti centra sudjelovali u napadu na sjedište talijanskih novina La Stampa.

Subotnji prosvjed brzo je eskalirao i otprilike u sat vremena, između 19 i 20 sati, pretvorio se u ono što vlasti opisuju kao urbani gerilski rat. Navodno je u jednom trenutku velika skupina prosvjednika izvukla štitove domaće izrade i započela sukob s interventnom policijom. Nasilna rulja palila je kante za smeće te bacala kamenje, vatromet i dimne bombe na policiju.

Videozapis koji su na društvenim mrežama podijelili premijerka Georgia Meloni, ministar obrane Guido Crosetto i bivši senator Demokratske stranke Stefano Esposito prikazuje trenutak kada skupina prosvjednika okružuje i brutalno napada policajca, desetorica protiv jednog, udarajući ga nogama i čekićem.

Neopravdano nasilje odmah su osudili političari iz cijelog političkog spektra. Čak je i glavna tajnica Demokratske stranke (PD) Elly Schlein, koja inače odobrava agresivno ponašanje ljevičarskih radikala, rekla da je ono što se dogodilo „neprihvatljivo.” Premijerka Meloni oštro je osudila nasilje nad policijskim službenicima, izjavivši da država neće popustiti pred ekstremističkim skupinama. Meloni je rekla sljedeće: „Ono što se danas dogodilo u Torinu je ozbiljno i neprihvatljivo. Ovo nije ni neslaganje ni prosvjed: to su nasilne agresije usmjerene na napad na državu i one koji je predstavljaju. I zbog toga se s njima mora postupati onako kakvi jesu, bez ikakvih izgovora i opravdanja.”

Meloni je dodala da ono što su prosvjednici počinili treba smatrati „pokušajem ubojstva.”

Talijanska premijerka u nedjelju 1. veljače u bolnici je posjetila 29 policajaca koji se oporavljaju od ozljeda zadobivenih tijekom napada nasilne rulje, objavivši fotografiju na kojoj se rukuje s dvojicom najteže ranjenih policajaca.

U svojoj objavi na X, premijerka Meloni rekla je da je sazvala sastanak vlade za ponedjeljak kako bi se raspravljalo o novim prijetnjama javnoj sigurnosti i novim normama koje će biti uključene u Uredbu o sigurnosti.

Zaključila je rekavši: „Učinit ćemo sve što je potrebno da vratimo zakon u ovu naciju.”

Prema izvješćima, ekstremisti su također napali ekipu talijanske državne televizije Rai, koju su pretukli, prijetili joj i uništili joj opremu.

3. Nema blaže kazne za napade Antife: Član njemačke ‘Hammerbande’ osuđen(a) na 8 godina zatvora

U srijedu, 4. veljače, Regionalni sud u Budimpešti osudio je njemačku krajnje ljevičarsku aktivisticu ‘Maju T.’ – rođenu kao Simeon T. – na osam godina zatvora zbog njezine/njegove uloge u nizu brutalnih, ideološki motiviranih napada izvedenih u Budimpešti u veljači 2023.

Sud je utvrdio da je Maja T. sudjelovala u organiziranim, unaprijed smišljenim napadima tijekom takozvanih obilježavanja Dana časti u mađarskoj prijestolnici, kada su skupine maskiranih napadača vrebale žrtve koje su smatrale „desničarskima,” napadajući ih iz zasjede s leđa i tukući ih palicama, metalnim šipkama i drugim oružjem.

Nekoliko žrtava zadobilo je slomljene kosti i ozljede glave, a neki napadi nastavili su se čak i nakon što su žrtve bespomoćno ležale na tlu. Istražitelji su zaključili da je nasilje moglo uzrokovati ozljede opasne po život.

Mađarske vlasti identificirale su Maju T. kao članicu ekstremističke Hammerbande (Hammer Gang), krajnje lijeve mreže koja je doputovala iz Njemačke u Mađarsku s izričitom svrhom provođenja političkog nasilja. Maja T. uhićena je u Berlinu u prosincu 2023. i izručena Mađarskoj u lipnju 2024.

Presuda je tako zaključila jedan od politički najnabijenijih prekograničnih kaznenih slučajeva u novijoj europskoj povijesti i, što nije iznenađujuće, odmah je ponovno izazvala žestoku političku reakciju europske ljevice, od kojih su mnogi nastojali osuđenog napadača prikazati kao žrtvu.

Talijanska krajnje lijeva zastupnica u Europskom parlamentu Ilaria Salis, i sama optužena za sudjelovanje u nasilju u Budimpešti, ali zaštićena parlamentarnim imunitetom, napisala je prije presude da je slučaj lažno suđenje, tvrdeći da je Mađarska zemlja „gdje se antifašizam smatra terorizmom.”

Njemačka krajnje lijeva stranka ‘Die Linke’ ponovila je tu izjavu, navodeći da je „ova presuda sramota za neovisnost mađarskog pravosuđa” i dodajući da je potrebno „obnovljeno i pravedno suđenje u Njemačkoj.”

Lijeva grupa u Europskom parlamentu otišla je još dalje, inzistirajući: „Antifašizam nije terorizam, već demokratska dužnost.”

Takve tvrdnje simptomatične su za europsku ljevicu za koju je nasilje opravdano sredstvo.

Usput, presuda objavljena u srijedu dobila je pohvale sa suprotnog kraja političkog spektra. Parlamentarna skupina AfD-a u Saskoj jednostavno je objavila: „Hvala, Mađarska!”

Jürgen Elsässer, glavni urednik desničarskog časopisa Compact, pozdravio je ono što je nazvao „jasnom porukom” protiv lijevog ekstremizma, napisavši: „Za razliku od Njemačke, u Mađarskoj ne postoji blaga pravda za lijeve ekstremiste.”

Brane ekstremiste

Dok su njemački dužnosnici prethodno lobirali za Majin transfer natrag u Njemačku, Budimpešta je dosljedno tvrdila da se zločini počinjeni na mađarskom tlu moraju suditi prema mađarskom zakonu. Uoči presude u srijedu, njemačka policija upozorila je na moguće nemire diljem zemlje u slučaju osuđujuće presude. Prema internoj e-poruci Saveznog ureda kriminalističke policije, vjerojatni su bili zločini odmazde, neredi, podmetanje požara i napadi na mađarske diplomatske misije.

4. Berlinski nestanci struje: Mračne ulice, mračno upravljanje

U ranim jutarnjim satima u subotu 3. siječnja (2026.), podmetanje požara na kabelima koji opskrbljuju jugozapadni Berlin električnom energijom proizvedenom iz plina dovelo je do masovnog nestanka struje. Više od 45.000 kućanstava i tisuće tvrtki, trgovina, domova za starije i nemoćne te ulica ostalo je bez struje, svjetla i grijanja duga četiri dana, dok su temperature padale na minus 7 stupnjeva. 

Ovo je bio drugi takav napad u manje od pet mjeseci – prethodni veliki nestanak struje u rujnu 2025. bio je najgori od Drugog svjetskog rata, pogodivši više od 50 000 kućanstava i tvrtki.

Ovi nestanci struje ugrožavaju živote, posebno starijih osoba i male djece.

Pismo radikalne ljevičarske anarhističke skupine koja sebe naziva „Vulkangruppe” i preuzima odgovornost, vlasti smatraju vjerodostojnim. To je ista skupina koja je preuzela odgovornost za podmetanje požara u rujnu i mnogo toga drugog.

Neuspjeh države u zaštiti

Prva točka koju su istaknuli ljutiti građani jest zašto naša vlada i država tako očito ne uspijevaju u svojoj najosnovnijoj dužnosti: zaštiti kritične infrastrukture. Napad je nemilosrdno istaknuo ranjivost Njemačke na ovu vrstu terorizma – i slabost naših državnih institucija.

Nije stvar samo u tome što se čini da ništa nije poduzeto nakon rujanskih napada. Mnogi Berlinčani bili su šokirani i kada su saznali da se vjeruje da je skupina ‘Vulkan’ (ili skupine, budući da bi se moglo raditi o ‘labavoj’ mreži) aktivna od 2011. (naziv navodno podsjeća na erupciju islandskog vulkana Eyjafjallajökull 2010.). Od tada su skupine izvele mnoge teške napade, uključujući:

• Ponovljeni požari na važnim željezničkim prugama i čvorištima javnog prijevoza (najistaknutiji napadi na berlinski Ostkreuz i prugu Berlin-Hamburg), koji su pogodili tisuće putnika;
• Požari na tornjevima mobilne telefonije i logističkim centrima;
• Paljenje automobila;
• Jedan od najspektakularnijih napada: prisilno zaustavljanje proizvodnje u tvornici ‘Tesla’ u Brandenburgu na nekoliko dana 2024. godine.

Što su radili oni koji su odgovorni za državne antiterorističke mjere? Zašto su članovi i pristaše skupina još uvijek na slobodi? Pitanje je posebno relevantno s obzirom na to da vlasti godinama upozoravaju na terorizam i napade na njemačku infrastrukturu – osim što su njihova upozorenja gotovo isključivo bila usmjerena na krajnju desnicu.

Širenje poruke u javnosti koju neumorno ponavljaju političari i medijski stručnjaci – da je krajnja desnica (AfD) najveća prijetnja Njemačkoj. No, ova se tvrdnja mnogo puta pokazala pogrešnom, i to ne samo zbog brojnih terorističkih napada povezanih s islamistima koje je zemlja također pretrpjela.

„Bez obzira na ishod policijske istrage, zamračenje u Berlinu je optužnica za ozbiljne opasnosti koje donose nesposobnost i pogrešne ideologije naših vlastitih elita. Građani to ne bi smjeli zaboraviti.” 

NA KRAJU PODSJEĆAM:

Prema objavi Bijele kuće od 12. rujna 2025., američki predsjednik Donald J. Trump potpisao je Naredbu o označavanju Antife kao domaće terorističke organizacije. Naredba napominje da je „Antifa militaristički, anarhistički pothvat koji poziva na rušenje američke vlade, tijela za provođenje zakona i našeg pravnog sustava – koristeći ilegalna sredstva, uključujući nasilje i terorizam, za postizanje tih ciljeva…“ Vidjeti: https://www.whitehouse.gov/fact-sheets/2025/09/fact-sheet-president-donald-j-trump-designates-antifa-as-a-domestic-terrorist-organization/

Nizozemska i Mađarska ubrzo su objavile da će slijediti primjer SAD-a i ‘Antifu’ proglasiti terorističkom skupinom. Glavni šef poslaničke skupine ‘Europa za suverene nacije’ u Europskom parlamentu predložio je plenarnu raspravu o tome… Političar desničarskih Švedskih demokrata također je pozvao na klasificiranje ANTIFE kao terorističke skupine. „Sada očito postoji zamah za rješavanje prijetnje krajnje ljevice. Budimo iskreni, krajnja ljevica je jedna od najvećih prijetnji slobodi i demokraciji, ali ih već dugo štite mainstream mediji.”

„Vidio sam kako su mainstream mediji pokušali tvrditi da ANTIFA nije organizacija, već samo ‘ideja.’ To je laž kako bi se pokušalo prevariti ljude” izjavio je Peter Imanuelsen, autor ovog teksta.

„Vidite, mainstream mediji su i sami krajnje ljevičarski orijentirani, pa će se uvijek jako truditi zaštititi svoje krajnje lijeve prijatelje.

Stvar je u tome što je ANTIFA vrlo organizirana skupina, toliko da aktivno surađuju s novinarima iz mainstream medija kako bi objavili ‘hit’ članke o svima koji su desno od Staljina.” Vidjeti: https://www.europereloaded.com/eu-countries-designate-antifa-a-terrorist-group/

Izvori:

1. Eszter Balogi: „Horror in Lyon: Conservative Activist in Coma After Antifa Attack” – The European Conservative, 13. 2. 2026.; https://europeanconservative.com/articles/news/horror-in-lyon-conservative-activist-in-coma-after-antifa-attack/
2. TEC News: „Violent Radical Leftists Brutally Beat Policeman During Protest in Turin” – The European Conservative, 1. 2. 2026.; https://europeanconservative.com/articles/news/turin-leftist-mob-attempts-lynch-policeman-video-meloni/
3. Zoltán Kottász: „No Leniency for Antifa Assaults: German ‘Hammer Gang’ Member Sentenced to 8 Years in Prison” – The European Conservative, 4. 2. 2026.; https://europeanconservative.com/articles/news/antifa-maja-t-hungary-ruling-eight-years-in-prison/

4. Sabine Beppler-Spahl, predsjednica njemačkog liberalnog ‘think tanka’ Freiblickinstituti dopisnica Spikedaiz Njemačke: „Berlin’s Blackouts: Dark Streets, Dim Management” – The European Conservative, 8. 1. 2026.; https://europeanconservative.com/articles/commentary/berlins-blackouts-dark-streets-dim-management/

Rodjena Marija Kuhar