Stvaralaštvo Margarete Krstić bilježi više od dvadeset i pet godina neprekidna izuzetno plodna i kvalitetna rada
U četvrtak 19. ožujka 2026. godine u Domu kulture u Dražicama otvorena je izložba Križnog puta – „Veronikin rubac“ pod pokroviteljstvom Ogranka Matice hrvatske u Jelenju. Predsjednik OMH u Jelenju Stjepan Emanuel Mandekić pozdravio je prisutne i pročitao pismo Veleposlanstva RH pri Svetoj Stolici i Suverenog viteškog malteškog reda upućeno Margareti Krstić, višestruko nagrađivanoj hrvatskoj kiparici i slikarici, koja je ovaj Križni put izlagala lanjske godine u Vatikanu i omogućila da i Hrvatska, posredstvom njezine izložbe „Ja sam Put, Istina i Život“, da svoj doprinos proslavi Jubileja 2025. godine predstavljanjem djela hrvatske kršćanske kulture i pisma uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i pokroviteljstvom Dikasterija za evangelizaciju Svete Stolice.
Njezina su djela često inspirirana vjerom, ali i hrvatskom pučkom tradicijom, zavičajnim elementima, običajima i pričama, koji su se stoljećima prenosili među pukom. Posebno je cijenjeno njezino zalaganje za očuvanje hrvatske tradicije izrade božićnih jaslica. Njezine jaslice redovito se izlažu na međunarodnoj izložbi „100 jaslica u Vatikanu“.
Naime, svaka je slika – postaja Križnog puta, obogaćena zapisom na jedinstvenom pismu nadahnutom kršćanstvom – hrvatskoj glagoljici.
S obzirom da su u prostoru Doma kulture postavljene zavičajne fotografije, Margareta ih nije skidala već je Križni put uklopila u priču svoga zavičaja i težačkog života, posljednje mlikarice Tilde i njenog križnog puta.
Njeguje razne oblike likovnog izraza
Zatim je Theodor de Canziani, povjesničar umjetnosti kaže da stvaralaštvo Margarete Krstić bilježi više od dvadeset i pet godina neprekidna izuzetno plodna i kvalitetna rada. Definirajući se likovnim obrazovanjem kao kiparica ostvaruje se ponajprije u umjetničkoj keramici. Jedna osobitost njezina stvaranja jest i motivska te tematska posvećenost religiji. Izuzetna međunarodna karijera prožeta je nagradama te neslućenim uspjesima koje iako u svojoj skromnosti niti spominje, zaslužila je umjetnica posvećenim radom u kojem ju prati vjera i ufanje znavši razlog, put i smisao svoga stvaranja i nastojanja. Usporedo s umjetničkom keramikom koja se danas već nalazi u prestižnim svjetskim zbirkama i stalnim izložbenim postavima, Margareta Krstić njeguje i druge oblike likovnog izraza te se u posljednjim godinama osobito priklanja slikarstvu. Ovo je prilika da u tematskom okviru Križnog puta na platnu u četrnaest postaja i petnaestom platnu s motivom Uskrsnuća progovori suosjećajno poput pratitelja kalvarije čovjeka pred svim nesrećama društvene i pojedinačne osude bez pravičnosti, čovječnosti i milosrđa. Muka, žrtva i odricanje u središtu su kreativne realizacije koja uz riječi i izjave Krista mučenika biva definirana ekspresivnim tretmanom motiva obogaćenog tradicijskim hrvatskim identitetnim biljegom, glagoljskim pismom. Monokromna slikarska potka s višebojnim podslikom tretirana je često kiparskom oblikovnom manirom dodavanja i oduzimanja. Utisnuta simbolika reljefno definira duktus neobično podržavajući teksturu. Tretman boje na platnu često je površinski asamblaž destruiran s naznakom tašističke kontekstualnosti usmjerujući našu pažnju i na druge slojevite moguće interpretacije i aluzije. Snaga prikazanja dopire do nas gledatelja direktno, nezaobilaznim putem, konkretnom izvedbom simboličke i duhovne vrijednosti. Narativnost ciklusa Križnoga puta sugerira nam bliskost emotivnog diskursa autorice koji iskreno, bez ograda progovara, čudotvorno nam se podastirući u svoj svojoj raskoši.
Imala je hrabrosti
Margareta je pročitala meditacije ispisane na slikama glagoljicom, od postaje do postaje, naglašavajući kako je Šimun Cirenac pomogao nositi Isusu križ, podsjećajući nas da mislimo i na druge, ali to su od njega tražili vojnici.
Hrabrosti je imala žena. Isusu prezrenom i odbačenom od ljudi koji silno pati a njegovo lice natopljeno znojem, krvlju i ispljuvcima bjesne rulje, približila se Veronika i rupcem obrisala njegovo krvavo lice a u znak zahvale Isus joj je ostavio svoj utisnuti lik.
Isus nam i danas govori s križa a mi se i dalje molimo: Gospodine, daruj nam čisto srce da se u svijetu obnovi ljubav za kojom svi toliko čeznu.
U razmatranju Križnog puta sudjelovali su i dugogodišnji Margaretini prijatelji: prvi predsjednik OMH Ivoslav Ban, Mirjana Ban, Marica Senkić, Nenad Hlača, Anton Hriberšek, Stjepan Emanuel Mandekić i načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja koji je otvorio izložbu i svima se zahvalio na lijepom druženju i razmatranju Križnog puta koje je duhovno svjedočanstvo za svakog kršćanina.
Put je to koji jača našu vjeru i podsjeća na Kristovu žrtvu, a na našu dobrobit.(mk)
