Hrvatska ima velik geotermalni potencijal kako za potrebe toplinarstva, tako i za proizvodnju električne energije, što nas čini drugačijim od ostalih europskih država
Vrlo velika učinkovitost i stabilnost proizvodnje energije glavni su razlozi zašto su geotermalne elektrane usporedive s onima na fosilna goriva. No, za razliku od njih, ključna prednost im je mogućnost postizanja značajnog dekarbonizacijskog učinka u energetskom sustavu. Uz to, još su veći potencijali za primjenu geotermalne energije u toplinarstvu i poljoprivredi. Tako smatra dr. sc. Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju Agencije za ugljikovodike, ujedno i ovogodišnja dobitnica nagrade za ženu godine u energetici XENA.
- Bez obzira na svoj naziv, Agencija za ugljikovodike u široj je javnosti najviše poznata po istraživanjima u području geotermalne energije. O kakvim se sve projektima tu radi?
– Agencija je s promocijom geotermalne energije počela još prije gotovo 10 godina. Na temelju podataka dostupnih u Agenciji, a tu govorimo o seizmičkim podacima i bušotinskim podacima koji se nalaze u tzv. Sobi s podacima, počeli smo s geološkom i inženjerskom procjenom geotermalnog potencijala. U tom periodu počela je s radom prva hrvatska geotermalna elektrana Velika 1, pokraj Bjelovara, i pokazala kako je moguće taj geotermalni potencijal pretvoriti u energiju. Od tada su pokrenuta dva međunarodna nadmetanja za istraživanje geotermalnog potencijala za proizvodnju električne energije te više od dvadesetak za potrebe toplinarstva, a za što su se aktivirale uglavnom lokane zajednice.
Sukladno Zakonu, postoje dvije vrste nadmetanja za istraživanje geotermalnih voda. Prvu vrstu nadmetanja inicira sam investitor. U praksi se najčešće radi o lokalnim subjektima, primjerice, o jedinicama lokalne samouprave, ali ponekad i o poljoprivrednicima ili privatnim poduzetnicima. Oni koriste zakonsku mogućnost da putem vlastite tvrtke registrirane za djelatnost istraživanja geotermalnih voda i uz suradnju s vanjskim stručnim konzultantima, predlože raspisivanje nadmetanja za određeni prostor.
Istraživanje na tim područjima, koja se uglavnom odnose na ležišta niske i srednje temperature, ekonomski je zanimljivo ponajprije lokalnim subjektima. Drugu vrstu nadmetanja inicira Ministarstvo gospodarstva, ali na temelju stručnog prijedloga Agencije za ugljikovodike. Prije toga Agencija provodi geološku i tehničku procjenu prostora te analizira njegov geotermalni potencijal. Na temelju tih analiza Ministarstvu daje preporuku za raspisivanje nadmetanja.
Na taj su način pokrenuti i neki od najznačajnijih aktualnih projekata. Primjerice, turska kompanija Soyak Energy prepoznala je potencijal Hrvatske te je danas nositelj dozvole za eksploataciju na području Legrada, kao i dozvole za istraživanje na području Kotoribe. Istodobno, domaća kompanija Enna Geo potvrdila je geotermalni potencijal na području Slatine te na području Babine Grede.
Nekoliko projekata za toplinarstvo nalazi se u zreloj fazi razvoja
- U kojoj su fazi projekti istraživanja geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva?
– Kada je riječ o toplinarstvu, projekti su u različitim fazama razvoja – od istraživanja i potvrde geotermalnog potencijala, do pripreme konkretnih sustava za proizvodnju toplinske energije. Već postoje i operativni primjeri korištenja geotermalne topline, poput eksploatacijskog polja Bizovac ili šire primjene geotermalne energije u Topuskom za potrebe Lječilišta i grijanja javnih objekata. Geotermalna voda koristi se i na području Geotermalnog polja Zagreb za grijanje sportskih, javnih i poslovnih prostora, što potvrđuje mogućnosti primjene geotermalne energije u urbanim toplinskim sustavima.
Uz postojeće primjere, nekoliko projekata za toplinarstvo nalazi se u zreloj fazi razvoja, kao što su istražni prostori za geotermalne vode Križevci, Korenovo i Lipik. Iako toplinarstvo nosi velik potencijal, ono ima i specifičan izazov: za ekonomsku isplativost nužno je postojanje razvijenog lokalnog toplinskog sustava i stabilne potrošnje toplinske energije. Upravo zato su ovakvi projekti najčešće vezani uz gradove i općine koje žele razvijati dugoročna, održiva rješenja za grijanje.
- Koja je tu bila uloga Agencije i zašto?
– Agencija je prepoznala važnost upotrebe geotermalne energije za potrebe toplinarstva i dekarbonizacije toplinskih sustava gradova. Na temelju podataka, vlastitih stručnih znanja i velike želje za pokretanjem ovog velikog potencijala još smo 2020. godine osmislili projekt kojim bi se geološki deriskirali prostori u blizini gradova s postojećim toplinskim sustavima. Na taj način za geološko deriskiranje i ispitivanje geotermalnog potencijala odabrano je šest lokacija odnosno preliminarnih istražnih prostora sukladno geološkim i tehničkim kriterijima: Osijek, Vinkovci, Vukovar, Zaprešić, Sisak i Velika Gorica. Projekt smo prijavili u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te smo dobili izravnu dodjelu sredstava.
Na taj način sve istražne aktivnosti su financirane sredstvima osiguranim u NPOO-u. Kroz mjeru C1.2. R1-I2 ‘Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora’ izvorno su nam dodijeljena financijska sredstva za ispitivanje i potvrđivanje geotermalnog potencijala u iznosu od 30 milijuna eura.
U revidiranom planu RePower iz NPOO-a dodijeljena su nam dodatna sredstva od 20,8 mil. eura za povećanje opsega aktivnosti. Naime, prvobitni budžet bio je dostatan za izradu dvije istražne geotermalne bušotine te su dodatna sredstva omogućila izradu još dvije istražne geotermalne bušotine.
Obavljena geofizička snimanja 2D seizmike i magnetotelurike
- Što je u tim projektima do sada ostvareno?
– Prve terenske aktivnosti vezane uz projekt, koje su uslijedile nakon studijskog dijela analize prostora, počele su još krajem 2022. i tijekom prve polovice 2023. godine, kada su obavljena geofizička snimanja 2D seizmike i magnetotelurike. Ukupno je snimljeno 152 km 2D seizmičkih profila te 281 magnetotelurska točka na području šest gradova.
Priprema za snimanje seizmike posao je koji počinje obilaskom terena i prikupljanjem suglasnosti vlasnika zemljišta za prolazak vibro-kamiona, a to se na kraju pokazalo kao izuzetno uspješna edukativna kampanja. Naime, obilazeći sve te prostore svugdje smo dobivali izuzetno pozitivne reakcije ljudi koji su bili pozitivni prema novoj obnovljivoj energiji koju bi oni mogli koristiti u budućnosti. Također, upoznavali smo i gospodarske subjekte koji su također pokazali interes za neko buduće spajanje na geotermalnu toplinsku mrežu. Zapravo smo bili ugodno iznenađeni energetskom odgovornosti građana.
Nakon snimanja podataka, a koje je provela poljska kompanija Geofizyka Toruń, obradom i interpretacijom navedenih podataka uz integraciju postojećih geofizičkih podataka, dobila se jasnija slika podzemlja i potencijala za iskorištavanje geotermalne vode u svrhu toplinarstva na svakom od prostora. Temeljem geološko-geofizičkih evaluacija odabrana su četiri preliminarna istražna prostora na kojima će se izraditi po jedna istražna bušotina: Velika Gorica, Zaprešić, Osijek i Vinkovci.
Nakon odabira lokacija i lociranja novih istražnih geotermalnih bušotina, krenulo se s pripremom za izradu, odnosno za bušenje tih bušotina. Tako je tijekom 2024. godine za potrebe projektiranja, nabave materijala i izrade istražnih geotermalnih bušotina na četiri preliminarna istražna prostora, proveden postupak javne nabave po principu ‘ključ u ruke’ te je odabrani najpovoljniji ponuditelj društvo Crosco naftni servisi (dio INA Grupe).
Prošle smo godine, nakon dugotrajnog procesa planiranja, projektiranja i ‘klasičnog’ inženjerskog posla kojeg su proveli kolege iz Agencije, krenuli u kampanju bušenja. Budući da je planirana izrada četiri istražne geotermalne bušotine, trebalo je uskladiti sve aktivnosti da između bušotina nema čekanja. Cijeli taj posao odradili smo u izvrsnoj suradnji s Croscom i njihovim predanim timom stručnjaka i sada, kada je projekt završen, mogu reći da je ovo bio izvrsno odrađen posao.
OPUO
- Koji su pri tome bili najveći izazovi?
– Svaka od navedenih lokacija bila je tehnički izazov za sebe, ali pozitivan rezultat na sve četiri bušotine opravdava sve poteškoće koje smo prošli kroz realizaciju ovog projekta.
Jedan od najvećih izazova s kojima smo se suočili u procesu bio je prilagodba novoj ulozi Agencije, a to je pozicija investitora. To je značilo da smo morali proći sve pravne i administrativne procedure kao i ostali investitori, što uključuje postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO), ishođenje lokacijske dozvole te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na česticama na kojima će se izrađivati bušotine. Osim standardnih administrativnih izazova, postupak javne nabave zahtijevao je pažljivu pripremu i usklađivanje tehničkih i pravnih aspekata ugovora kako bi se osigurala transparentnost, konkurentnost i kvaliteta izvođenja radova. Upravo zahvaljujući kvalitetnom planiranju i provođenju svih procedura, uspjeli smo uspješno privesti ovu fazu projekta kraju i sada se fokusiramo na sljedeće korake realizacije.
Do sada smo izradom i testiranjem četiri geotermalne bušotine uspješno deriskirali prostor Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića te potvrdili potencijal iskorištavanja geotermalne energije u sektorima toplinarstva, gospodarstva i poljoprivrede.
Na prostoru Velike Gorice, istražna geotermalna bušotina Velika Gorica GT-1 potvrdila je ležišnu temperaturu preko 100 °C, a kapacitet bušotine u potpunosti je u skladu s predviđenim projektnim ciljevima. Bušotina Osijek GT-1 potvrdila je ležišnu temperaturu preko 90 °C. Na području Vinkovaca istražnom geotermalnom bušotinom Vinkovci GT-1 (VinGT-1) utvrđen je dotok geotermalne vode s maksimalnom izmjerenom temperaturom u ležištu od 130 °C. I na kraju, bušotina Zaprešić GT-41, koja je nedavno završena, pokazala je također odlične rezultate s protokom preko 35 l/s i ležišnom temperaturom većom od 90 °C. Bušotina Zaprešić GT-1 bila je u inženjerskom smislu pravi izazov. Nosila je visoki rizik, ali u konačnici je donijela veliku nagradu. Na ovom području do sada nije bilo bušotina, a seizmički podaci su bili ograničeni, možemo reći da se radilo o geotermalnom ‘wildcatu’ – istražnoj bušotini u nepoznatom području gdje je visok rizik, ali gdje postoji potencijal te konačni rezultati mogu donijeti najveće iznenađenje.
Istraživanje, a nakon toga i eksploatacija geotermalnih voda u energetske svrhe zahtijeva uskospecijalizirana stručna znanja. Tako da, kada govorimo o izazovima u korištenju geotermalne energije, uz financijske aspekte, moramo voditi računa i o stručnim znanjima. I to ne predstavlja samo problem u Hrvatskoj, već i u Europi. Iskustvo i znanje koje se koristi pri procjeni geotermalnog potencijala potječe iz naftne industrije i, na svu sreću, Hrvatska ovdje ima iskustva. Tu je i Rudarsko-geološko-naftni fakultet koji obrazuje stručnjake i koji se svojim programom studiranja prilagođava i trenutačnim potrebama u geotermalnom području.
Kroz projekt koji je provela Agencija ujedno smo testirali i model svojevrsnog pilot-projekta smanjenja rizika i pružanja podrške lokalnim zajednicama. Raspolažemo potrebnim stručnim znanjima i iskustvom te smo pokazali da možemo provoditi tehnički i financijski zahtjevne geotermalne projekte.
Lokalnim zajednicama je često teško okupiti sve potrebne kompetencije, budući da realizacija takvih projekata zahtijeva specifična geološka i naftno-rudarska znanja te upravo zato Agencija može imati važnu ulogu kao partner lokalnim zajednicama u razvoju projekata, ali i u širem kontekstu ostvarivanja nacionalnih i europskih ciljeva dekarbonizacije.
Veliki geotermalni potencijal
- Imate li informacija u kojoj su fazi drugi projekti za iskorištavanje geotermalne energije u Hrvatskoj, u pravilu za proizvodnju električne energije. Čini se da je tu došlo do zastoja? Zašto?
– Hrvatska ima velik geotermalni potencijal kako za potrebe toplinarstva, tako i za proizvodnju električne energije, što nas čini drugačijim od ostalih europskih država.
Investitori koji provode projekte istraživanja i eksploatacije geotermalne energije za proizvodnju električne energije su Geo Power Zagocha (članica ENNA Grupe) koja razvija projekt geotermalne elektrane snage 20 MW u blizini Čađavice (Virovitičko-podravska županija) i Geo Power Babina Greda (također članica ENNA Grupe) koja razvija geotermalnu elektranu u Babinoj Gredi (Vukovarsko-srijemska županija).
Također, jedan od investitora su i kćerinske tvrtke turskog investitora Soyak: Terra Energy Generation Company koja provode projekt izgradnje geotermalne elektrane snage 98 MW u Legradu (Koprivničko-križevačka županija) i Viola Energy koja provodi istražne aktivnosti na području Kotoribe, također za proizvodnje električne energije.
Istražne aktivnosti u cilju proizvodnje električne energije provodi i INA, na području Lešćana i Međimurja te britanska kompanija koja provodi istražne aktivnosti na području Sječa i Pčelića te je ovlaštenik eksploatacijskog polja Ernestinovo.
U svojim su aktivnostima najdalje otišli ENNA Grupa i Soyak i, što se geološke procjene tiče, utvrdili su geotermalni potencijal na svojim prostorima za proizvodnju električne energije.
Kako je već poznato, razvoj geotermalne energije zahtijeva visoka početna ulaganja te nosi značajan rizik, ponajprije u fazi istraživanja. Upravo istražne aktivnosti i utvrđivanje stvarnog geotermalnog potencijala određuju daljnji smjer razvoja projekta. Dodatni izazov predstavlja visoka cijena izgradnje geotermalnih elektrana, što investitorima može predstavljati značajno financijsko opterećenje, osobito u kontekstu osiguravanja bankabilnosti projekata. Zbog toga poticajne cijene za proizvodnju električne energije predstavljaju jedan od ključnih mehanizama kojim se investitorima može pružiti potrebna podrška u realizaciji ovakvih ulaganja. Važno je naglasiti da za ovu problematiku postoji razumijevanje te se intenzivno radi na pronalaženju modela koji bi dodatno potaknuli razvoj proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.
Istodobno, geotermalne elektrane predstavljaju dugoročnu investiciju u energetsku budućnost. Njihov radni vijek može prelaziti i 50 godina, što potvrđuje i primjer Larderella u Italiji, jedne od najstarijih geotermalnih elektrana na svijetu, koja je nedavno obilježila čak stotu godišnjicu rada.
Zahvaljujući visokoj učinkovitosti i stabilnosti proizvodnje, geotermalne elektrane mogu biti usporedive s elektranama na fosilna goriva, uz ključnu prednost – mogućnost postizanja značajnog dekarbonizacijskog učinka u energetskom sustavu.
Za svoj uspjeh dugujem timskom radu
- Ovogodišnja ste dobitnica nagrade XENA za ženu godine u energetici. Što biste mogli reći o ‘ženskoj snazi’, odnosno o udjelu i ulogama žena u AZU-u, ali i u naftno-rudarsko-geološkoj struci i energetici općenito.
– Ova nagrada za mene predstavlja veliku čast, ali i veliku odgovornost. Ona je ujedno i snažna motivacija da nastavim opravdavati povjerenje koje mi je ovime ukazano. Profesionalno gledano, 2025. godina bila je izuzetno zahtjevna. Jedan od ključnih razloga zbog kojih sam primila ovu nagradu jest projekt koji sam imala čast voditi, a koji je rezultirao izradom četiri uspješne geotermalne istražne bušotine – projekt koji će dugoročno doprinijeti oblikovanju energetske budućnosti Hrvatske.
Za taj uspjeh prije svega dugujem zahvalnost svom timu, a posebno mojim kolegicama koje čine gotovo 90 % tima Agencije koji je sudjelovao u provedbi ovog projekta. U njega su ugradile svoje znanje, iskustvo i iznimnu predanost. Od dizajna seizmičkih istraživanja, interpretacije seizmičkih podataka i određivanja lokacija bušotina, preko nadzora nad izradom bušotina, hidrodinamičkih mjerenja i interpretacije rezultata – sve su to odradile stručnjakinje iz Agencije. Jednako tako, iako možda manje vidljivo u javnosti, ali jednako važno za uspješnu realizaciju projekta, pravna pitanja, ugovaranje i financije također su u velikoj mjeri vodile žene.
Naravno, značajan doprinos dali su i naši muški kolege koji su svojim radom i stručnošću pomogli da se projekt provede uspješno i u skladu s planovima.
Zato ovu nagradu doživljavam kao priznanje cijelom našem timu – malom, ali iznimno sposobnom timu koji je pokazao da je spreman za velike projekte. Pokazali smo da znanja koja smo stekli u različitim područjima možemo iskoristiti na najbolji mogući način – za razvoj održive energetske budućnosti.
- Za kraj, što biste poručili mladim stručnjakinjama koje možda razmišljaju o karijeri u energetici?
– Struka iz koje dolazim, naftno-rudarska i geološka, ponekad se percipira kao nešto izvan samog energetskog sektora. No, upravo mi svojim znanjem omogućujemo da energenti dođu na površinu, nakon čega drugi dijelovi energetskog sustava mogu razvijati i koristiti taj resurs.
Mladim kolegicama mogu poručiti samo jedno: ne postoje ‘muška’ i ‘ženska’ zanimanja. Postoje samo znanje, rad i strast prema onome što radimo.
