Pripremite se za ‘energetska zaključavanja’… Za svaki slučaj

Situacija počinje djelovati uznemirujuće poznato. Ponovno rad od kuće. Ponovno manje kretanja

Uoči najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, Europska unija je građane pripremila za energetsku krizu koja je, kako se sada čini, neizbježna. („Vozite manje, letite manje: Bruxelles priprema Europu za energetsku krizu” – Hrvatski fokus br. 817. od 3. 4. 2026.).

Što ako sljedeće veliko ograničenje ne dolazi od virusa, već od nedostatka energije? U Bruxellesu nitko još ne želi izgovoriti taj izraz. Europska komisija izbjegava svaku službenu usporedbu s pandemijom i odbacuje razgovore o „energetskim zatvaranjima.” Ali ideja počinje kružiti s rastućom krizom koja postaje normalna.

Rat s Iranom i de facto zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvali su krizu koja više ne nalikuje onoj od prije nekoliko tjedana. Tada se uglavnom raspravljalo o dobrovoljnim mjerama, kampanjama za uštedu energije i mogućim preporukama. Sada je racioniranje stvarno počelo, iako je zasad usredotočeno na gorivo.

Slovenija – teror s gorivom

Slovenija je postala prva država članica Europske unije koja je uvela obvezna ograničenja na benzinskim postajama. Privatni vozači ne smiju kupiti više od 50 litara dnevno, a na nekim privatnim postajama maksimum je čak smanjen na 30 litara. Tvrtke i poljoprivrednici imaju ograničenje od 200 litara, a vlada je čak mobilizirala vojsku kako bi jamčila opskrbu.

Ovakva vrsta akcije otvara vrata koja je Bruxelles želio držati zatvorena. Tjednima je Europska komisija inzistirala da ne razmatra mjere racioniranja unutar Europske unije. Sada ih već primjenjuje jedna europska zemlja, a i druge počinju pripremati slične mehanizme.

Prijete nova zatvaranja

Europska komisija i dalje koristi tehnički jezik. Govori o „mjerama smanjenja potražnje“, „energetskoj otpornosti” i „koordinaciji potrošnje“, ali iza tih formula krije se katalog mjera koje podsjećaju na drugo razdoblje koje je bilo nedavno: rad od kuće, manje putovanja, niža ograničenja brzine na cestama, ograničenja korištenja privatnih automobila, manje letova i promjene radnog vremena kako bi se trošilo manje energije.

Dan Jørgensen, europski povjerenik za energetiku, prošlog je utorka formalno zatražio od vlada da pripreme koordinirane planove štednje s posebnim naglaskom na promet. Tvrdi da Europa ovisi o Zaljevu za više od 40 posto dizelskog i zrakoplovnog goriva koje troši. S djelomičnom blokadom Hormuza, Unija se suočava s poremećajem gotovo 20 posto globalne trgovine naftom.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) smatra ovo najvećim poremećajem na tržištu nafte u modernoj povijesti. Cijena sirove nafte već je porasla iznad 100 dolara po barelu, a strateške rezerve počinju se koristiti kako bi se spriječilo da nestašice iznenada stignu na europske benzinske postaje i zračne luke.

Španjolska, Austrija i druge vlade pokušavaju kupiti vrijeme. Madrid je smanjio PDV na goriva, struju i plin s 21 posto na 10 posto, odobrio pomoć prijevoznicima, poljoprivrednicima i ribarima te oslobodio 11,5 milijuna barela iz svojih strateških rezervi. Austrija se odlučila za smanjenje poreza i ograničenja korporativnih profitnih marži. Bruxelles i Međunarodna agencija za energiju već su oslobodili više od 400 milijuna barela iz rezervi diljem svijeta. Budimpešta je uvela ograničenje cijena motornog goriva (čije je ukidanje Bruxelles već službeno zatražio, izjavila je mađarska vlada). Ali te mjere počinju izgledati nedovoljne ako se rat nastavi.

Apokaliptični scenarij

Unutar europskih institucija, dužnosnici već rade na postupnom, gotovo apokaliptičnom scenariju. Prvo bi došla ograničenja kupnje na benzinskim postajama, kao u Sloveniji. Zatim obvezni rad od kuće za dio javne uprave i preporuke za smanjenje putovanja. Kasnije bi mogla doći ograničenja prometa, niža ograničenja brzine na autocestama i otkazivanje letova. A ako zima dođe s praznim skladištima plina, Europa bi mogla ući u puno ozbiljniju fazu: obvezno smanjenje potrošnje električne energije i plina.

Taj scenarij još nije na snazi, ali se već pojavljuje u internim dokumentima o pripremi za zimu. Europske rezerve plina iznose oko 41 posto kapaciteta, što je znatno ispod prosjeka posljednjih godina. Ako se ne nadopune prije listopada, a zima bude posebno hladna, Bruxelles razmatra vraćanje alata iz 2022.: obveznih ciljeva smanjenja potrošnje, intervencija u cijenama, izvanrednih poreza, pa čak i kontroliranih smanjenja opskrbe.

Štednja i u zraku

Prijetnja posebno utječe na zrakoplovstvo. Izvršni direktor Ryanaira Michael O’Leary upozorio je da bi između 10 posto i 25 posto zrakoplovnog goriva dostupnog u Europi moglo nestati u svibnju i lipnju ako se rat nastavi. Više ne govori samo o skupljim kartama, već o stvarnoj mogućnosti masovnog otkazivanja letova usred ljeta.

‘Ryanair’ vjeruje da još uvijek postoji prostor za manevar ako se Hormuški tjesnac ponovno otvori prije kraja travnja. Ali ako se to ne dogodi, zrakoplovne tvrtke morat će početi smanjivati ​​rute u lipnju, srpnju i kolovozu. Europsko zrakoplovno gorivo ovisi o Zaljevu za gotovo 30 posto svoje opskrbe. U nekim zemljama ranjivost je još veća.

Posljedica bi bila svojevrsno neizravno racioniranje. Manje dostupnih letova, puno skuplje karte i prioritet za rute koje se smatraju bitnima. Neke zrakoplovne tvrtke u Aziji i Oceaniji već su počele otkazivati ​​​​operacije ili smanjivati ​​​​kapacitet. U Bruxellesu nitko ne isključuje mogućnost da se isto dogodi i u Europi ako se rat oduži još nekoliko tjedana.

Situacija počinje djelovati uznemirujuće poznato. Ponovno rad od kuće. Ponovno manje kretanja. Ponovno ideja da građani moraju reorganizirati svoj svakodnevni život u ime izvanrednog stanja definiranog odozgo. Razlika je u tome što ovaj put argument ne bi bio javno zdravstvo već energija.

Nakon godina razgovora o zelenoj tranziciji, strateškoj autonomiji i otpornosti, Europska unija ponovno otkriva svoju najosnovniju ovisnost. Još uvijek joj je potrebna strana nafta kako bi održala svoje gospodarstvo, mobilnost i svakodnevni život. A kada ta opskrba nestane, ponovno se pojavljuje iskušenje koje je Europa već poznavala tijekom pandemije: ograničavanje kretanja i potrošnje kao odgovor na krizu.

Nitko to još ne naziva „energetskom blokadom“. Ali u Bruxellesu se ljudi već pripremaju za to.

Autor:

Javier Villamor: „Prepare for ‘Energy Lockdowns’… Just in Case” – The European Conservative, 2. 4. 2026.; https://europeanconservative.com/articles/news/eu-energy-crisis-rationing-dependency-hormuz-covid-lockdowns/

Rodjena Marija Kuhar