Brojnost Hrvata i katolika u BiH prije trinaest godina
S takozvane Hrvatske strane. Mnogi na forumima, ali i po portalima pišu, vidi tipa www.poskok.info
Pišu kako eto Bošnjaci su zbijeni u dva rezervata Sarajevski i Bihaćki na 22 posto nazovi Bosne, kako je taj famozni trokutisan i previše ”balijama” i kako će ”Erceg Bosna” samo sto nije. Iako sam detaljno uz adekvatne dokaze objasnio, dokazao i nacrtao da Bošnjaci drže između 33-34 % teritorije danas u Bosni. Ti moji postovi po hrvatskim forumima, posebno www.forum.hr su nekako nestali. Uostalom, njihova pravila meni svejedno. Iako kad idem na malo njihove posjećenije portala. Više para kapa ovom portalu, znate na što mislim.
Kako sam prije objasnio podjelu Federacije. Idemo ponovno, malo da obnovimo gradivo. Današnja Bosna se dijeli na dva entiteta, a ovaj entitet Federacija BiH na 10 županija (bošnjački: kantona). Hrvati navodno imaju 3 kantona, 2 su miješana. A, ostatak ima dominantnu bošnjačku većinu.
Krenimo od eto ”miješane županije” središnje Bosne gdje navodno broj Hrvata je na oko 38 % i tek neznatno je smanjen postotno kada ih je bilo 39,5 % u odnosu na zadnji popis, iako je eto 40.000 manje Hrvata, a broj Bošnjaka se je samo povećao u odnosu na zadnji popis. Vidite, zar ne! Pa, tko ima BLESIMETAR pukao bi od te silne gluposti. Što je realnost? Realnost je da će na popisu 2013. Bosnjaci prijeći 70 % u središnjoj Bosni. Kao i da katoličko stanovništvo nestaje. Općina Busovača sa 7386 katolika prema podatcima iz 2009 godine pada na 6997 katolika, prema podatcima iz 2011. Ili pad od oko 400 katolika u 2 godine. Broj Hrvata je sa 26.000 u općini Travnik danas spao na oko 10.000. U Novom Travniku pad i nije toliko velik, s 11.000 i nešto Hrvata, imamo danas oko 10.000 katolika na području župa Novotravničke općine prema podatcima iz 2011. godine.
Tako, naprimjer, najveći pad katoličkog stanovništva zabilježen je na području župa Rostovo i Pećine.
Župa Rostovo 22 familije s 39 članova.
Župa Pećine 58 familija sa 142 člana.
Interesantno je da u tih 90 % površine općine Novi Travnik, živi svega 181 katolik, a kako se vidi na području župe Rostovo to ne čini ni 2 osobe po familiji. Župa Pećine je eto nešto malo ”bolja” po tom pitanju. Imamo Dobretiće gdje bilo 6000 katolika nekad. Sad, ih imamo oko 300. To je 5500 katolika manje na području Dobretića. Jajce ima oko 6000 katolika manje u odnosu na popis 1991.
Jajce + Dobretići + Novi Travnik + Busovaca =19.000 katolika manje + Kiseljak 1000. Kreševo 1000. To je 21.000 katolika manje u tih nekoliko općina središnje Bosne. Vitez ima identičan broj katolika kao i nekad, možda cak i blago povećanje za + 1000. To bi opet bilo 20.000 katolika manje u odnosu na 1991.
Bugojno s oko 4000 katolika i Donji Vakuf, s nekoliko desetina katolika od nekad nekoliko stotina. Danas su općine gdje na tom prostoru imamo 12.000 katolika manje u odnosu na popis 1991. To je 31.000 katolika. Dodajmo tu i općinu Travnik oko 16.000 katolika manje. Dobijemo oko 47.000 katolika manje u odnosu na zadnji popis stanovništva. Fojnica i Uskoplje imaju oko 5000-6000 katolika manje u odnosu na zadnji popis. To je znači oko 55.000 katolika manje na tom području, dok u mnogim općinama broj Bošnjaka je ostao isti ili čak je i blago povecan. Logika nije jača strana. Skutorskim propalicama koji nisu 2 razreda osnovne zavrsili. He-He. Zato i jedva čekam popis = središnja Bosna. Miješana županija koja je 70 % bošnjačka i ide k 75 % dok ovo pišem.
Hnk. Iako je u Hnk županiji broj katolika smanjen za skoro 4000 u odnosu na zadnji popis mnoge tu općine bilježe rast katolika tipa Stolac i Mostar, ali uglavnom na uštrb centralne Bosne, koja je značajnije ispražnjena, ili Konjica. Konjic se sastoji od župa:
Šolakova Kula 14 familija i 29 katolika
Obri 23 familije i 46 katolika
Podhum-Žitače 66 familija i 118 katolika
Konjic oko 680 familija i 1380-ak katolika
Naravno, ovi vjerodostojni podatci su s kraja 2011. godine i taj broj je sad još manji. A, vrijeme prolazi, mortalitet sve veći. Na području općine Konjic do početka idućega desetljeća i ne će biti ni 1000 katolika, kad odbijemo žene, i djecu, kad odbijemo i dodamo vojno sposobne. To će biti nekih 10 Hrvata Konjica s puškom na ruci. Ne znam što bi to bilo. Paintball timovi imaju više vojnika i sudionika nego sto će biti Hrvata Konjica. Na stranu to što općina Konjic površine 1386,592 km2. Moramo biti detaljni. Zar ne? Uskoro će imati manje od 1 Hrvata na km2. Gustoća naseljenosti gora od Glamoča, po svemu sudeći.
Tu dođemo do razvikanog Mostara. Prvi put katolička crkva je javno priznala da u općini Mostar ima 60.000 katolika s kraja 2012. Sjećate se kad sam rekao da njihova brojka, a nekad su vikali da u općini Mostar ima 64.000 katolika. Nije istinita i da je to jedna velika laž. Sad su tu laž malo skratili, ali opet je i to prenapuhan broj. Broj katolika u Mostaru je oko 55.000. Istina, da ti što se pišu Hrvati su većina u Mostaru, ali ako si većina vladaš određenim teritorijem. Isto kao i situacija u Uskoplju gdje Bošnjaka ima 75 %. Ali ne vladaju s oko 100 km2 općine Uskoplje/Gornji Vakuf koje je HVO držao, inače Armija BiH je držala preostalih 300 km2. Tako i na 850 km2 općine Mostar, nema Srba i Hrvata, pa naselili oni sve katolike Konjica, ako ih i ima, Zenice, Tuzle, Bugojna, Zagreba, Karakaša i Rima. Znaci, piši – propalo.
Naravno, dodaj tu i situaciju tipa Sarajeva oko 12.000 katolika u Sarajevskoj županiji krajem 2011. godine a sad oko 11.500 katolika, u
Zenici oko 7100 katolika krajem 2010. godine, oko 6880 katolika krajem 2011. Koliko je u 2012.? Sigurno se ne raste, zar ne!
Činjenice su da će na početku idućeg desetljeća, katolike pogoditi pravi nuklearni meltdown. Znači broj će im se istopiti.
Tad će u općini Zenica biti 5000 katolika, i 3000 Hrvata
Općini Vareš 1900 katolika i 1600 Hrvata.
Kaknju 2400 katolika i 2000 Hrvata.
Sarajevu 9000 katolika i 6000 Hrvata.
A, ako znamo da na području općine Konjic je živjelo 2700 Hrvata početkom ovog stoljeća, da bi sad bilo oko 1600 Hrvata. Sama prošlost nam ukazuje i na budućnost, ali i buduće kretanje katolika tog kraja
Bosna od 2020. postaje država Srba i Bošnjaka. Hrvati i ti što se pišu kao Hrvati, živjet će na području Zapadnog Mostara oko 30 % općine Mostar + Škutorija 4 općine Zapadno-Hercegovačke županije + Duvno + Livno. Rezervat Skutoristan, kao bijele čarapice, imat će skladnu i lijepu površinu. S oko 99 % Hrvata. Na oko 5000 km2. I tu će biti još nekoliko oaza u pustinji tipa Vitez, Novi Travnik, Kiseljak, ako izdrži nalet i navalu Bošnjaka Sarajevske županije idućeg desetljeća. Nešto slično indijanskim rezervatima
Hrvati će nastaviti u sjecanju po Bosni, možda ih se neka enciklopedija 2037. godine spomene da su živjeli. A, to će bit država Srba i Bošnjaka. Do polovine ovog stoljeća. Od polovine tog stoljeća Bosna će biti ili 100 % bošnjačka ili 0 % bošnjačka. Ali, jedno je sigurno, kad se finale bude igralo Hrvata ne će biti. Pa, već sad ih i nemate na oko 85 % površine Bosne. Prisutni su na oko 5500 km2 etničkog prostora u hrvatskim općinama. I to je to. Malo veći rezervat bijele čarapice.
A, Šolakova kula, može se nazvati i Salkanova kula.
Od 36.500 Hrvata u Sarajevu 1991. u Sarajevu sad živi 11.500 Hrvata. “Isparili”!
| Sastav stanovništva – grad Zenica | |||||||
| 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | |||
| Osoba | 110 663 (100,0%) | 145 517 (100,0%) | 132 733 (100,0%) | 112 447 (100,0%) | 84 341 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 92 988 (84,03%) | 80 359 (55,22%) | 66 930 (50,42%) | 61 204 (54,43%) | 31 177 (36,97%) | ||
| Hrvati | 8 279 (7,481%) | 22 510 (15,47%) | 23 595 (17,78%) | 24 658 (21,93%) | 20 509 (24,32%) | ||
| Bosanci | 2 679 (2,421%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 2 409 (2,177%) | 22 433 (15,42%) | 21 204 (15,97%) | 21 875 (19,45%) | 20 369 (24,15% | ||
| Sastav stanovništva – općina Bugojno | |||||||
| 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | |||
| Osoba | 31 470 (100,0%) | 46 889 (100,0%) | 39 969 (100,0%) | 31 856 (100,0%) | 24 114 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 24 650 (78,33%) | 19 697 (42,01%)1 | 16 214 (40,57%)1 | 13 050 (40,97%)1 | 7 194 (29,83%) | ||
| Hrvati | 5 767 (18,33%) | 16 031 (34,19%) | 14 187 (35,50%) | 12 040 (37,80%) | 9 682 (40,15%) | ||
| Srbi | 376 (1,195%) | 8 673 (18,50%) | 7 458 (18,66%) | 6 295 (19,76%) | 5 212 (21,61%) | ||
| Sastav stanovništva – grad Konjic | |||||||
| 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | |||
| Osoba | 25 148 (100,0%) | 44 086 (100,0%) | 43 677 (100,0%) | 40 879 (100,0%) | 38 333 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 22 486 (89,41%) | 24 019 (54,48%) | 22 826 (52,26%) | 21 599 (52,84%) | 17 972 (46,88%) | ||
| Hrvati | 1 553 (6,175%) | 11 513 (26,11%) | 11 748 (26,90%) | 12 034 (29,44%) | 11 866 (30,96%) | ||
| Srbi | 355 (1,412%) | 6 620 (15,02%) | 6 518 (14,92%) | 6 669 (16,31%) | 7 346 (19,16%) | ||
