Ovaj jugoslavenski nostalgičar mrzi sve što smatra da mu je uništilo Jugoslavij, a posebno Hrvate od kojih je i sam potekao
PITANJA UMJETNOJ INTELIGENCIJI
- Slaže li se Ivica Puljić sa trećim entitetom?
– Novinar Ivica Puljić osobno se ne slaže s idejom stvaranja trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, ali kao dopisnik iz Washingtona intenzivno izvještava o tome kako je ta ideja postala dio novih političkih realnosti unutar američke administracije.
Njegov stav o ovom pitanju očituje se kroz jasnu razliku između osobnih uvjerenja i profesionalnog izvještavanja o promjenama u Bijeloj kući:
- Osobni stav novinara Ivice Puljića
Puljić je dosljedno kritičan prema etnonacionalnim podjelama i prekrajanju granica. U svojim analizama često naglašava:
Protivljenje etničkim podjelama: Smatra da bi daljnja etnička federalizacija ili stvaranje trećeg entiteta formalizirali ratne podjele i dodatno oslabili cjelovitost Bosne i Hercegovine.
Kritika lobista: Kada izvještava o saslušanjima u američkom Kongresu o stabilnosti zapadnog Balkana, javno upozorava na djelovanje konzervativnih lobista bliskih Draganu Čoviću koji u Washingtonu aktivno zagovaraju treći entitet.
- Što Puljić izvještava iz Washingtona?
– Iako se osobno ne slaže s tom idejom, Puljić je kao novinar dužan prenijeti činjenice s terena. Nedavno je uzburkao javnost u regiji svojim ekskluzivnim saznanjima:
- Dokument u Bijeloj kući: Puljić je otkrio da se unutar Trumpove administracije nalazi službeni dokument koji razmatra scenarij ukidanja OHR-a i uvođenja tri suverena, ravnopravna entiteta u BiH.
- Transakcijska politika SAD-a: Upozorava da novi Washington vođen Trumpovim timom ne zanima “moralni pristup” ili očuvanje građanske države, već isključivo stabilnost i ekonomski interesi, zbog čega su spremni saslušati zahtjeve svih triju strana (Dodika, Čovića i Izetbegovića) i razmotriti opcije koje su prije bile nezamislive.
- Zašto ne trpi predsjednika Trumpa?
– Kritički stav Ivice Puljića prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji ne proizlazi iz osobnog animoziteta, već iz njegove novinarske i analitičke perspektive. Kao dugogodišnji dopisnik iz Washingtona, Puljić u svojim izvještajima za Al Jazeera Balkans i Dnevnik Nove TV oštro kritizira Trumpovu politiku zbog nekoliko ključnih argumenata:
- Odnos prema istini i institucijama (“Alternativne činjenice”)
Puljić često ističe opasnost od onoga što naziva “alternativnim svijetom” Donalda Trumpa i njegovih suradnika. Kritizira sklonost administracije da koristi manipulacije i zaobilazi tradicionalne medije te smatra da Trump svjesno podriva povjerenje javnosti u ključne američke demokratske institucije, pravosuđe i obavještajnu zajednicu kako bi ojačao vlastitu poziciju.
- Destabilizacija globalnog poretka i savezništava
Iz perspektive vanjske politike, Puljić smatra da Trump vodi politiku koja “širi nestabilnost i lokalno i globalno”, čime dugoročno slabi, a ne jača utjecaj SAD-a u svijetu. Posebno kritizira Trumpov transakcijski pristup diplomaciji:
- Odnos prema Ukrajini i Rusiji: Puljić je oštro komentirao Trumpove pritiske na ukrajinskog predsjednika Zelenskog i popustljivost prema Vladimiru Putinu. Sastanke i pregovore koji se vode o sudbini Ukrajine bez njezina punog sudjelovanja opisao je kao goleme diplomatske skandale.
- Zanemarivanje NATO-a: Zamjera Trumpu narušavanje odnosa s tradicionalnim europskim saveznicima i slabljenje kolektivne sigurnosti u trenutku globalnih kriza.
- Utjecaj na zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu?
– Za gledatelje u regiji, ovo je najvažniji dio Puljićevih kritika. On upozorava da Trumpovoj administraciji nedostaju diplomati starog kova koji razumiju povijest Balkana te da novi tim donosi odluke isključivo kroz prizmu poslovnih interesa i novca.
- Izrazio je ozbiljne sumnje u netransparentne energetske i infrastrukturne projekte bliske “Trumpovom režimu” koji se pokušavaju progurati u BiH (poput južne plinske interkonekcije).
- Upozorava da regionalni lideri poput Milorada Dodika uspješno koriste financijsko lobiranje i populističku retoriku (predstavljajući se kao “zaštitnici kršćanstva”) kako bi pridobili naklonost novog Washingtona, što smatra izravnom prijetnjom stabilnosti BiH.
- Kadrovska politika i izolacionizam.
– Puljić primjećuje da u Trumpovom drugom mandatu oko predsjednika više nema umjerenih glasova ili profesionalaca koji bi mu ukazali na pogrješke, već su u administraciji isključivo lojalisti koji ga glorificiraju, što hrani predsjednikov egoizam i samoljublje. Također redovito izvještava o kadrovskim potresima i kontroverzama unutar Pentagona i State Departmenta.
Zbog svih ovih argumenata, Puljić u svojim javljanjima Trumpovu vladavinu nerijetko opisuje kao razdoblje političke nepredvidivosti, institucionalnog kaosa i slabljenja uloge Amerike kao globalnog lidera.
- Stav o dr. Franji Tuđmanu?
– Novinar Ivica Puljić nema jednodimenzionalan ili isključiv stav o dr. Franji Tuđmanu, već ga u svojim analizama i osvrtima promatra kroz kritičku prizmu međunarodne politike, Washingtona i Haaškog tribunala (ICTY).
Iz njegovih dugogodišnjih izvještaja i javnih istupa mogu se izdvojiti sljedeći ključni aspekti njegova stava:
- Kritika politike prema Bosni i Hercegovini: Puljić je vrlo oštar kritičar ideje o podjeli Bosne i Hercegovine i stvaranju Herceg-Bosne. Kroz analize povijesnih dokumenata i tajnih njemačkih ili američkih diplomatskih depeša iz 1991. i 1992. godine, često je problematizirao Tuđmanove rane dogovore i razgovore sa Slobodanom Miloševićem (poput onih u Karađorđevu) o prekrajanju granica BiH.
- Uloga u Daytonskom sporazumu: Promatrajući situaciju iz američke perspektive, Tuđmana opisuje kao pragmatičnog i nezaobilaznog partnera zapadne diplomacije. Naglašava da su administracija Billa Clintona i ključni pregovarači poput Richarda Holbrookea u Tuđmanu vidjeli ključnu figuru koja je mogla jamčiti završetak rata, zbog čega su Amerikanci s njim blisko surađivali unatoč neslaganjima oko unutarnjeg uređenja BiH.
- Kontekst Haaškog suda (ICTY): U svojim izvještajima o presudama za ratne zločine (osobito u slučaju “Prlić i ostali”), Puljić se često pozivao na službene zaključke suda o postojanju “Udruženog zločinačkog pothvata” (UZP), u kojem je, prema haaškoj presudi, dr. Franjo Tuđman bio označen kao jedan od ključnih aktera politike prema BiH. Puljić te presude tretira kao pravne i povijesne činjenice, a ne kao pitanje osobnog mišljenja.
- Otklon od nacionalizma: Puljić općenito ima vrlo negativan stav prema etnonacionalnim podjelama na Balkanu. Smatra da je rigidna nacionalna politika iz 1990-ih, koju su personificirali tadašnji lideri, nanijela dugoročnu štetu institucijama i stabilnosti regije.
Ukratko, Puljić dr. Franju Tuđmana ne promatra kroz mitologizaciju niti kroz potpuni narativ o “ocu domovine”, već ga analizira kao kompleksnu povijesnu ličnost čiji su potezi bili mješavina nužnog državničkog pragmatizma i duboko pogrješnih regionalnih geopolitičkih ambicija.
- Tko su mu prijatelji?
– Među najbližim i javno istaknutim prijateljima i dugogodišnjim kolegama novinara Ivice Puljića izdvajaju se:
- Miljenko Jergović: Poznati književnik i novinar javno ističe Puljića kao svog “dobrog druga i prijatelja” još iz predratnih dana u Sarajevu. Jergović je o njemu pisao s velikim poštovanjem, opisujući ga kao hrabrog profesionalca koji je pratio povijesne događaje od sarajevskih demonstracija do Washingtona.
- Muharem Osmanagić Hare: Pokojni, legendarni bosanskohercegovački snimatelj koji je zabilježio opsadu Sarajeva. Puljić se nakon njegove smrti od njega oprostio biranim riječima, naglasivši da mu je bio izuzetno bliski prijatelj, suradnik i nevjerojatno hrabar kolega s kojim je dijelio najteže ratne dane.
- Kolege iz dopisništva i Yutela: Kroz dugogodišnju karijeru u medijima poput TV Sarajevo, Yutela i Al Jazeere Balkans, Puljić je izgradio bliske profesionalne i privatne veze s brojnim novinarima veteranima iz regije koji danas rade u Europi i SAD-u.
Rad u predratnim medijima: Prije raspada Jugoslavije i rata u BiH, Puljić je radio na Televiziji Sarajevo (TVSA) i bio prepoznatljivo lice Yutela. S obzirom na to da su državni mediji u to vrijeme bili pod kontrolom i nadzorom tadašnjeg sustava, mnogi novinari tog doba automatski se, točno ili netočno, asociraju s bivšim režimom, iako to ne znači da su svi privatno ili službeno bili članovi Partije.
Ivica Puljić je jedan od najuglednijih vanjskopolitičkih novinara iz regije, s višedesetljetnom adresom u Washingtonu, DC.
Trenutačno radi kao šef dopisništva i stalni izvjestitelj za Al Jazeera Balkans, a njegovi izvještaji, analize i javljanja uživo o ključnim zbivanjima u SAD-u redovito se prenose na Dnevniku Nove TV i bosanskohercegovačkoj Federalnoj televiziji (FTV)
Izvješćivao je u ratu o spaljenom i opljačkanom selu Ravno u Popovom polju, stanovnici kojega su Hrvati katolici.


