Maksimalne granice ostataka utvrđene za odobrene pesticide u hrani općenito su mnogo veće nego za druge PFAS onečišćujuće tvari u hrani
U prošlotjednom 842. broju Hrvatskog fokusa objavljen je tekst pod naslovom: „PFAS – Vječne kemikalije“ u kojem se, između ostalog, navodi štetna primjena PFAS pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji diljem Europske unije.
U kolovozu ove godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo na svojoj web stranici objavio je tekst pod naslovom: „PFAS spojevi – što su, gdje se nalaze i koji su mogući učinci na zdravlje.“ U podnaslovu: „Što su PFAS i gdje se PFAS nalaze“ navode se, između ostalog, i proizvodi u kojima se mogu pronaći PFAS kemikalije. Međutim, ni jednom riječju ne spominje se da su PFAS kemikalije sastavni dio pesticida. Zašto je ova činjenica prešućena?
Stoga danas kako radi važnosti ove problematične teme tako i zbog istine i rizika povezanih s PFAS pesticidima objavljujem tekst o PFAS pesticidima koji je objavila Europska mreža za djelovanje protiv pesticida, PAN Europe (Pesticide Action Network Europe) u veljači 2024. godine.
PAN Europe je, kako se navodi, znanstveno utemeljena organizacija s visoko motiviranim toksikolozima, pravnim stručnjacima i aktivistima. „Naše analize, izvješća i sudski slučajevi utječu na politike EU-a i pomažu u zaštiti zdravlja i bioraznolikosti. …“ (Više možete saznati na: www.pan-europe.info).
TOKSIČNA ŽETVA: Zabranite PFAS pesticide
Iako je sada poznato da se PFAS kemikalije koriste u raznim potrošačkim proizvodima (kao što je posuđe s neprijanjajućom podlogom, vodoodbojni tekstil, ambalaža za hranu itd.), manje je poznato da se PFAS kemijske tvari nalaze u pesticidima koji se prskaju po prehrambenim usjevima. Pa ipak, hrana je sustavan i izravan put naše izloženosti PFAS pesticidima. Prema regulatorima EU, 37 aktivnih tvari pesticida odobrenih u Europskoj uniji jesu PFAS kemikalije. Neke su same po sebi perzistentne, a druge se razgrađuju u perzistentne metabolite, poput trifluoroctene kiseline, TFA. One izravno onečišćuju tlo, vodne resurse i prehrambeni lanac, čime doprinose sve većoj razini izloženosti građana i okoliša ovim „vječnim kemikalijama.“ Osim perzistentnosti, aktivne tvari PFAS-a također izazivaju dodatne probleme za okoliš i ljudsko zdravlje – endokrine poremećaje, toksičnosti za reprodukciju i toksičnosti za vodene vrste. Ipak, ove su tvari odobrene od strane regulatora, „proklizavši kroz pukotine“ Uredbe o pesticidima. Još više je zabrinjavajuća činjenica što prijedlog za „univezalnu“ zabranu PFAS-a u Europskoj uniji isključuje PFAS pesticide.
Kronični rizici za ljudsko zdravlje
PAN Europe istražio je opseg kontaminacije PFAS pesticidima u voću i povrću koje se prodaje u Europskoj uniji u desetljetnom razdoblju od 2011. do 2021. godine. Naše istraživanje temelji se na podacima iz nacionalnih programa praćenja ostataka pesticida u hrani u državama članicama EU-a. Rezultati pokazuju sve veću izloženost europskih potrošača putem svakodnevnih prehrambenih proizvoda. Iako se ovaj izvor kontaminacije PFAS kemikalijama trenutno umanjuje u usporedbi s drugim poznatijim PFAS-ovima, kontinuirano nakupljanje PFAS-a u prehrambenom lancu i nastali kemijski kokteli predstavljaju kronične rizike za ljudsko zdravlje. Zabrana PFAS pesticida hitna je kako bi se ograničila izloženost PFAS kemikalijama putem hrane i zaštitilo zdravlje građana, posebno najranjivijih skupina, poput trudnica, dojenčadi i djece.
Uvod
Per- i polifluoroalkilne tvari, PFAS, jesu skupina umjetnih organskih kemikalija koje se koriste u širokom rasponu potrošačkih proizvoda i industrijske primjena od sredine 20. stoljeća. Njihova popularnost i široko rasprostranjena upotreba proizlaze iz njihovih svojstava odbijanja vode i ulja. Međutim, ove visokoučinkovite karakteristike imaju svoju cijenu. Desetljećima znanstvena zajednica upozorava na postojanost i potencijalnu toksičnost ovih kemikalija kojima je izloženost gotovo neizbježna zbog njihovog široko rasprostranjenog onečišćenja. PFAS se ne razgrađuje lako, opstaju u našem okolišu i bioakumuliraju se u živim organizmima, uključujući i ljude, do razina koje mogu uzrokovati štetne učinke. Neke od njih također su vrlo pokretne i mogu dosegnuti vodne resurse, uključujući pitku vodu. To postavlja pitanja o dugoročnim zdravstvenim utjecajima kronične izloženosti PFAS-ima i na ljude i na ekosustave. Dok se za neke PFAS kemikalije sumnja da su kancerogene, druge su povezane s razvojnim problemima kod djece, a mnoge pokazuju štetne učinke čak i kod niskih koncentracija, čime, između ostalog, utječu na imunološki i endokrini sustav. Perzistencija i bioakumulacija PFAS-a također izazivaju zabrinutost zbog pitanja nepovratnog onečišćenja okoliša PFAS kemikalijama za buduće generacije.
Podnesen prijedlog za „univerzalno“ ograničenje PFAS-a
Kao dio Europskog zelenog plana, Europska unija obvezala se postupno ukinuti PFAS kemikalije u skladu sa svojom ambicijom nultog onečišćenja za netoksični okoliš. Kako bi se provelo ovo obećanje, početkom 2023. godine Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) podnesen je prijedlog za „univerzalno“ ograničenje PFAS-a. Ovo je prvi korak dugoročne regulatorne akcije čiji je cilj značajno ograničiti prisutnost ovih postojanih onečišćujućih tvari u Europi.
Među njihovim brojnim primjenama, PFAS kemijske tvari koriste se u pesticidima, bilo kao aktivne tvari ili kao koformulanti, kako bi se povećala učinkovitost pesticida protiv štetnika (tj. njihova stabilnost). U prijedlogu za univerzalno ograničenje PFAS-a objavljen je prvi službeni popis Europske unije koji uključuje 47 aktivnih tvari PFAS-a. Do danas je 37 od ovih 47 tvari, što predstavlja 12 posto sintetskih aktivnih tvari odobrenih u EU, još uvijek odobreno za upotrebu kao pesticidi u proizvodnji hrane. To dovodi do namjernog širenja PFAS-a po europskim poljoprivrednim površinama / poljima i rezultira izravnom kontaminacijom naše hrane, ali i vodnih resursa i okoliša. Poljoprivrednici u Europskoj uniji rijetko su svjesni prskanja PFAS-a jer to nije naznačeno na njihovim proizvodima.
Iznenađujuće, regulatori EU-a predložili su izuzeće aktivnih tvari korištenih u pesticidima iz predviđenog prijedloga o postupnom ukidanju PFAS-a, pod pretpostavkom da su one dovoljno regulirane Zakonom o pesticidima. Međutim, kako je otkriveno u izvješću „Europe’s toxic harvest, decmasking PFAS pesticide authorized in Europe“ u objavi ‘PAN Europe’ i ‘Générations Futures’, aktivne tvari PFAS-a „provlače se kroz pukotine“ manjkavog sustava procjene pesticida. Perzistentnost aktivnih tvari i njihovih metabolita nije dovoljno regulirana. Štoviše, drugi važni aspekti procjene rizika aktivnih tvari, uključujući procjenu njihovih potencijalnih endokrinih ‘disruptivnih’ (tj. ometajućih ili prekidajućih) svojstava, utjecaja na okoliš i kronične toksičnosti, slabo su procijenjeni. To rezultira neopravdanom i zabrinjavajućom izloženošću ljudi i okoliša PFAS pesticidima, što je u suprotnosti s načelom opreza.
Perfluorooktan sulfonska kiselina i perfluorooktanska kiselina
Donositelji odluka trenutno umajuju važnost kontaminacije uzrokovane PFAS pesticidima, uključujući i izloženost putem prehrane, jer znanstvena zajednica manje proučava mnoge od tih tvari nego druge vrlo poznate PFAS onečišćujuće tvari u hrani, poput perfluorooktan sulfonske kiseline (PFOS) i perfluorooktanske kiseline (PFOA). Ipak, konzumiranje prehrambenih proizvoda s ostatcima pesticida glavni je izvor izloženosti pesticidima u općoj populaciji, a maksimalne granice ostataka utvrđene za odobrene pesticide u hrani općenito su mnogo veće nego za druge PFAS onečišćujuće tvari u hrani. Štoviše, prisutnost PFAS-a u pesticidima, ponekad u ‘koktelima’, postavlja važna pitanja u vezi s rizicima kronične izloženosti potrošača ovim kemikalijama putem hrane. PAN Europe nastojao je dobiti bolji uvid u opseg kontaminacije hrane ostacima PFAS pesticida u Europi i njezin razvoj tijekom posljednjeg desetljeća. Usredotočili smo se na konvencionalno voće i povrće koje se prodaje u Europskoj uniji.
Studija se temelji na službenim podatcima iz nacionalnih programa praćenja rezidua, tj. ostataka pesticida u hrani u državama članicama Europske unije. U studiju su uključeni samo nasumično uzorkovani proizvodi kako bi se obradila izloženost koja je reprezentativna za potrošače u EU. Odabrano je najčešće konzumirano voće i povrće. Analiza je provedena na razini Europske unije (agregacija svih nacionalnih podataka), ali i na razini osam različitih država članica (Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Nizozemska i Španjolska). Svi nacionalni rezultati dostupni su u tehničkom izvješću pod nazivom: „Toksična žetva: porast upotrebe vječnih pesticida u voću i povrću u Europi“ („Toxic harvest: the rise of forever pesticides in fruit and vegetables in Europe“).
Analiza službenih podataka iz nacionalnih programa praćenja ostataka pesticida u hrani u državama članicama Europske unije otkrila je da je voće i povrće u Europi sve više kontaminirano reziduama PFAS pesticida. Broj europskog voća i povrća s otkrivenim ostatcima PFAS pesticida gotovo se utrostručio u razdoblju između 2011. i 2021. godine sa stopama rasta od 220 posto za voće i 274 posto za povrće.
U nekim od država članica EU-a koje su pojedinačno proučavane, stopa rasta bila je još dramatičnija: Austrija 698 posto za voće i 3277 posto za povrće, i Grčka 696 posto za voće i 1974 posto za povrće.
Kontaminirano voće
Detaljna analiza podataka iz 2021. godine, najnovijih objavljenih do sada, daje precizniju sliku kontaminacije. Pokazuje da je neorgansko voće, posebno ljetno voće, najčešće kontaminirano ostatcima PFAS pesticida. Usredotočimo li se na voće uzgojeno u Europi, kontaminirano je 37 posto jagoda, 35 posto bresaka i 31 posto marelica. Od ovog kontaminiranog voća uzgojenog u Europi, 20 posto sadrži koktele ostataka PFAS pesticida s do četiri različita PFAS pesticida otkrivena u jednom uzorku jagoda i stolnog grožđa, a do tri u breskvama, marelicama, kruškama i jabukama.
Iako je u prosjeku manji postotak povrća uzgojenog u Europi (12 %) kontaminirano ostatcima PFAS pesticida u usporedbi s voćem, neke vrste povrća kontaminirane su jednako često kao i voće s najviše rangiranih mjesta (cikorija 42 posto i krastavci 30 posto).
U 2021. godini države članice Europske unije koje su proizvodile voće i povrće najčešće kontaminiranih ostacima PFAS pesticida bile su Nizozemska (27 %), Belgija (27 %), Austrija (25 %), Španjolska (22 %) i Portugal (21 %). Među uvezenim voćem i povrćem, ono koje je najvjerojatnije sadržavalo ostatke PFAS pesticida došlo je iz Kostarike (41 %), Indije (38 %), Južne Afrike (28 %), Kolumbije (26 %) i Maroka (24 %).
Fluopiram i trifloksistrobin i insekticid flonikamid
U 2021. godini najčešće otkrivene tvari PFAS-a u kontaminiranim proizvodima uzgojenim u Europi bila su dva fungicida – fluopiram i trifloksistrobin i insekticid flonikamid.
Ovi nalazi ukazuju na to da primjena PFAS-a u pesticidima rezultira kontaminacijom voća i povrća reziduama ovih kemijskih tvari, što dovodi do sve češće probave ostataka PFAS pesticida kod europskih potrošača. Ovaj izvor kontaminacije PFAS-om ne treba umanjivati. Kontinuirano nakupljanje PFAS-a u tlu, vodama i prehrambenom lancu zajedno s drugim kemijskim tvarima ili ‘kemijskim koktelima’, predstavlja dugoročne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Zabrana upotrebe PFAS pesticida je hitna kako bi se ograničila izloženost europskih građana PFAS pesticidima i zaštitilo zdravlje građana, uključujući zdravlje najranjivijih skupina – trudnica, dojenčadi i djece.
IZVORI:
1. PAN Europe: „Toxic Harvest: Ban PFAS Pesticides“ – veljača 2024.
2. PAN Europe (cijelo izvješće): „Toxic harvest: the rise of forever pesticides in fruit and vegetables in Europe“ (PDF); 27. 2. 2024.; https://www.pan-europe.info/resources/reports/2024/02/toxic-harvest-rise-forever-pfas-pesticides-fruit-and-vegetables-europe
