Navršava se 1050 godina od smrti kraljice Jelene, znamenite hrvatske vladarice 10. stoljeća, te 950 godina od krunidbe kralja Zvonimira, jednoga od najistaknutijih vladara hrvatske narodne dinastije
Godina 2026. donosi dvije velike obljetnice hrvatske povijesti koje nas pozivaju na ponovno promišljanje vlastitih korijena i mjesta hrvatskoga srednjovjekovlja u europskom povijesnom i kulturnom prostoru. Navršava se 1050 godina od smrti kraljice Jelene, znamenite hrvatske vladarice 10. stoljeća, te 950 godina od krunidbe kralja Zvonimira, jednoga od najistaknutijih vladara hrvatske narodne dinastije. Tim je povodom u četvrtak 8. i petak 9. listopada 2026. u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu održan međunarodni znanstveni skup „Jelena slavna, majka sirota i zaštitnica udovica i Zvonimir, kralj hrvatski“, koji je okupio istaknute domaće i inozemne znanstvenike s ciljem novoga vrednovanja života, djelovanja i povijesnoga značenja dvoje vladara čija su imena trajno upisana u hrvatsku povijesnu svijest.
Važnost interdisciplinarnoga pristupa istraživanju hrvatskoga srednjovjekovlja
Pokrovitelj skupa je Hrvatska biskupska konferencije. Glavni organizator je Književni krug Split u suradnji s Fakultetom crkvene povijesti i kulturnih dobara Crkve Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu te hrvatskim sveučilišnim, znanstvenim i baštinskim ustanovama. Zajedničkim djelovanjem ovih znanstvenih, visokoškolskih i baštinskih ustanova potvrđuje se važnost interdisciplinarnoga pristupa istraživanju hrvatskoga srednjovjekovlja i njegovo mjesto u europskoj znanstvenoj zajednici.
Znanstveni program podijeljen je u šest tematskih cjelina koje obuhvaćaju različite aspekte hrvatskoga srednjovjekovlja i njegove povijesne baštine. Prvoga dana skupa izlaganja su posvećena hrvatskim kneginjama i kraljicama, kraljevskim samostanima, odnosu vladara i Crkve te arheološkoj baštini Solina. Među izlagačima su Zrinka Nikolić Jakus, Stéphane Gioanni i Trpimir Vedriš, koji su govorili o položaju hrvatskih vladarica i ulozi kraljevskih samostana, dok su Ivan Bodrožić, Renata Salvarani i Zdenka Janeković Römer razmotrili povezanost vladarske vlasti, kršćanstva i crkvenih prilika u ranome srednjem vijeku. Mirjana Matijević Sokol, Ivan Matijević, Ante Grgić i Marko Trogrlić obradili su povijesnu i arheološku važnost Solina te otkriće nadgrobnoga natpisa kraljice Jelene. Posebna tematska cjelina posvećena je i solinskom slavlju 1976. godine, o kojem je izlagato Josip Dukić, Ljubo Jernelić, Milenko Krešić i Frano Bilić.
Drugoga dana skupa Andrea Antonio Verardi, Ludwig Steindorff i Ante Jurčević govorili su o hrvatsko-papinskim odnosima u Zvonimirovo doba, njegovim suvremenicima i krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija. Završna izlaganja, koja su održali Toni Andrić, Antonela Puž, Tomislav Galović, Ana Šimić, Hrvoje Gračanin, Josip Vrandečić i Anđelko Mihanović, posvećena su Bašćanskoj ploči, glagoljaškoj baštini te prikazima kraljice Jelene i kralja Zvonimira u hrvatskoj historiografiji, književnosti, politici i likovnim umjetnostima.
Obljetnice poticaj za suvremeno znanstveno istraživanje
Ove obljetnice nisu tek podsjetnik na davne događaje. One su poticaj za suvremeno znanstveno istraživanje i dijalog različitih disciplina koje zajednički rasvjetljuju političke, crkvene, pravne, kulturne i umjetničke okolnosti hrvatskoga kraljevstva druge polovice 10. i 11. stoljeća. Istodobno nas podsjećaju na razdoblje u kojem se oblikovao hrvatski državni identitet, učvršćivale veze s Apostolskom Stolicom i razvijala kultura koja je Hrvatsku čvrsto uključivala u zajednički europski civilizacijski krug. Dodatnu simboličku vrijednost ovim jubilejima daje i obilježavanje prvoga poznatog spomena Gospine crkve u Hrvata, jednoga od najznačajnijih mjesta hrvatske ranosrednjovjekovne crkvene i državne baštine.
Posebno mjesto među hrvatskim srednjovjekovnim spomenicima zauzima nadgrobni natpis kraljice Jelene, koji je otkrio i rekonstruirao don Frane Bulić. Taj je iznimni epigrafski spomenik neprocjenjiv za hrvatsku historiografiju jer potvrđuje Jeleninu ulogu supruge kralja Mihaela Krešimira II. i majke kralja Stjepana Držislava, čime je rasvijetlio rodoslovlje hrvatske narodne dinastije. Istodobno, riječi kojima je kraljica opisana kao „majka sirota i zaštitnica udovica“ svjedoče o razvijenoj kršćanskoj, društvenoj i pravnoj kulturi tadašnje Hrvatske te o idealu vladarske službe utemeljene na odgovornosti prema najslabijima.
Ništa manje značenje nema ni kralj Zvonimir, čija je krunidba 1076. godine u Solinu označila novo poglavlje hrvatske srednjovjekovne povijesti. Njegova je vladavina obilježena učvršćivanjem kraljevske vlasti, nastavkom crkvenih reformi i snažnim vezama s Apostolskom Stolicom. U njegovu se vremenu Hrvatska potvrđuje kao prepoznatljiv politički čimbenik europskoga Zapada, dok Bašćanska ploča, nazivajući ga „kraljem hrvatskim“, čuva jedan od najvažnijih i najstarijih zapisa hrvatskoga narodnog imena na hrvatskome jeziku.
Međunarodni karakter
Sudjelovanje znanstvenika iz Hrvatske te više europskih zemalja – Bosne i Hercegovine, Njemačke, Francuske i Italije – potvrđuje međunarodni karakter skupa i zajednički interes za istraživanje hrvatske srednjovjekovne baštine u širem europskom kontekstu. Očekuje se da će izlaganja i rasprave pridonijeti novim znanstvenim spoznajama, otvoriti nova istraživačka pitanja te dodatno osnažiti međunarodnu suradnju među povjesničarima, arheolozima, povjesničarima umjetnosti, crkvenim povjesničarima, filolozima i drugim istraživačima. Rezultati skupa bit će trajno sačuvani objavom recenziranoga zbornika radova“, istaknuo je predsjednik Književnoga kruga Split prof. dr. sc. Josip Vrandečić.
Središnjim euharistijskim slavljem na Gospinu otoku u Solinu u subotu, 10. listopada 2026., završeno je obilježavanje 1050. obljetnica smrti kraljice Jelene, 950. obljetnica krunidbe kralja Dmitra Zvonimira i 50. obljetnica velikoga solinskog slavlja iz 1976. godine. Misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, u zajedništvu s biskupima Hrvatske biskupske konferencije, osamdesetak svećenika i brojnim vjernicima.
Središnjem slavlju prethodila je molitvena priprava, a euharistijsko okupljanje bilo je vrhunac višednevnoga spomen-slavlja posvećenoga kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru. Obilježavanjem ovih obljetnica obnovljen je spomen na veliko solinsko slavlje 1976. godine, kojim je započeo niz velikih crkvenih i narodnih proslava u sklopu obilježavanja trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata. Gospin otok, na kojem su, kako je rekao papa Ivan Pavao II., „duboki kršćanski korijeni Hrvata“, tako je ponovno postao mjesto zajedništva i zahvalnosti za kršćansku baštinu hrvatskoga naroda, ali i poticaj na njezino odgovorno očuvanje i prenošenje budućim naraštajima.
