Europska Komisija predlaže direktivu koja nastoji ublažiti regulatorni okvir za stavljanje genetski modificiranih mikroorganizama na tržište
U prošlotjednom broju Hrvatskog fokusa objavljen je tekst pod naslovom: „Deregulacija uvođenja genetski modificiranih mikroorganizama u okoliš“ (HF, br. 845. od 16. 10. 2026.) povodom prijedloga Europske komisije o deregulaciji otvorenog uvođenja genetski modificiranih mikroorganizama (GMMO) u okoliš, uključujući ‘ubrzani’ postupak za odobravanje nekih genetski modificiranih mikroorganizama.
U članku za francuski ‘Le Monde’, skupina od preko 60 znanstvenika poziva Europsku komisiju da obustavi nacrt direktive o stavljanju na tržište genetski modificiranih mikroorganizama (GMMO). (Napomena: Prijedlog Europske komisije dio je šire inicijative Europskog zakona o biotehnologiji i odnosi se na Direktivu 2001/18/EZ i Direktivu 2010/53/EU).
Upozoravaju da bi ublažavanje propisa moglo imati ozbiljne posljedice i pozivaju na „odmjerenije“ promišljanje o tim pitanjima.
Napominju da je Europska komisija prijedlog o GMMO-ima spojila s jednim drugim prijedlogom (objašnjenje u daljnjem tekstu). Komisija, naime, predlaže direktivu koja, s jedne strane, nastoji ublažiti regulatorni okvir za stavljanje genetski modificiranih mikroorganizama na tržište, a s druge strane ažurirati standarde za obradu ljudskih organa namijenjenih transplantaciji – uključujući korištenje genetskih modifikacija namijenjenih poboljšanju njihove imunokompatibilnosti.
Krivo grupiranje
Znanstvenici kritiziraju Komisijino grupiranje dviju različitih tema u jednoj direktivi: „Tekst spaja dvije različite teme – genetski modificirane mikroorganizme i određene tehnike liječenja organa – pod jednim programom regulatornog ubrzanja. Ovo grupiranje je problematično: miješa vrlo različite biološke, ekološke, medicinske, etičke i društvene stvarnosti, zamagljuje demokratsku jasnoću rasprave i sprječava usmjereno ispitivanje specifičnih pitanja koja okružuju genetski modificirane mikroorganizme.“
‘GM Watch’ je komentirao da bi takvo ‘pakiranje’ moglo biti način ublažavanja protivljenja koje bi deregulacija genetski modificiranih mikroorganizama inače mogla izazvati. Uostalom, tko će se protiviti planu koji bi mogao poboljšati šanse za preživljavanje pacijenata s transplantacijom organa?
Brzina
Znanstvenici komentiraju brzinu kojom Komisija napreduje sa svojim prijedlogom: „Sama Komisija priznaje da je navedena politička hitnost spriječila dovršetak procjene utjecaja u zadanom roku. Stoga se od država članica traži da podrže okvir koji bi mogao imati dugoročne učinke na ljudsko zdravlje, okoliš i društvo – sve bez rigorozne, kritičke procjene uključenih rizika, koji se odnose na složene, povijesno razvijene, ne-linearne i duboko međusobno povezane žive sustave.“
Znanstvenici dodaju da korištenje umjetne inteligencije u kontekstu genetski modificiranih mikroorganizama duboko mijenja i prakse i rezultate, i u smislu opsega i prirode: „Čak i dok istaknuti poslovni lideri i stručnjaci za umjetnu inteligenciju upozoravaju na rizike zlonamjerne upotrebe ovih tehnologija i pozivaju na strožu regulaciju, Europska komisija predlaže – bez ikakve procjene situacije – ublažavanje takvih propisa.“
Specifični rizici od genetski modificiranih mikroorganizama
Znanstvenici upozoravaju na specifične rizike genetski modificiranih mikroorganizama: „Mikroorganizmi su ključni za ravnotežu života. Igraju ulogu u biokemijskim ciklusima, plodnosti tla, recikliranju organske tvari, funkcioniranju oceana, održavanju mikrobiote i djelovanju imunološkog sustava. Na globalnoj razini, virusi svakodnevno uništavaju otprilike trećinu svih bakterija i arheja, doprinoseći dnevnom recikliranju oko 26 gigatona ugljika iz mikrobne biomase – brojka koja je u oštroj suprotnosti s ukupnom ljudskom biomasom, koja iznosi otprilike 0,06 gigatona ugljika. Na individualnoj ljudskoj razini, oko polovica stanica u našim tijelima su mikrobne, a naša fiziologija oslanja se na stalne interakcije s tim zajednicama.“
„Namjerno mijenjanje genoma mikroorganizama nije isto što i pojava spontane mutacije. Prirodna mutacija nastaje unutar specifičnog evolucijskog konteksta i ostaje podložna raznim filtarima selekcije; nasuprot tome, umjetna modifikacija može uvesti potpuno nove kombinacije – vođene specifičnim tehničkim ciljevima – koje se zatim mogu pojačati, prenijeti i širiti pod uvjetima koji nemaju prirodni ekvivalent.“
„Nadalje, genetski modificirani mikroorganizmi (GMMO) predstavljaju specifične rizike koji proizlaze iz njihovog vrlo kratkog vremena generacije, goleme količine populacija, vertikalnog prijenosa, horizontalnog prijenosa gena i sposobnosti širenja koju je teško obuzdati. Ti rizici obuhvaćaju javno zdravlje, otpornost na antibiotike, sigurnost hrane i ekološku ravnotežu, kao i potencijal za zlonamjernu upotrebu, pojavu toksičnih, virulentnih ili perzistentnih osobina te razvoj dinamike koja bi se mogla pokazati nepovratnom.“
„Od pojave antibiotika, moderne higijene i suvremenih zdravstvenih sustava, naša društva ponekad gaje iluziju da se zarazni rizici mogu trajno staviti pod kontrolu. Međutim, nedavne epidemije poslužile su kao podsjetnik koliko brzo biološki agens može prijeći granice, preopteretiti zdravstvene sustave i poremetiti funkcioniranje društva. U takvom kontekstu, slabljenje zaštitnih mjera u ime neutemeljenog osjećaja hitnosti – ili svođenje procjene rizika na pojednostavljeni, redukcionistički pristup – odaje temeljno nerazumijevanje prirode uključenih živih sustava. Umjesto toga, potrebna je sveobuhvatna, sustavna i etička procjena, uz predanost minimalnoj intervenciji sve dok se ti rizici ne mogu adekvatno predvidjeti i njima upravljati.“
Brzo postavljanje genetski modificiranih organizama je problem, a ne prednost
Znanstvenici objašnjavaju da „Primarno opravdanje za ovu direktivu – i za osjećaj hitnosti koji je okružuje – počiva na pretpostavci da je ubrzanje inherentno pozitivno i samo po sebi dovoljno da opravda odluke javne politike. Pa ipak, živimo unutar složenih adaptivnih sustava (poput ekosustava ili društava) u kojima stopa evolucije nije samo deskriptivna varijabla, već intrinzična i temeljna karakteristika o kojoj ovisi putanja dotičnog sustava.“
„U nekim slučajevima, prekretnicu ne izaziva samo opseg poremećaja, već i brzina kojom se on događa i širi. Društveni podsustavi ne ubrzavaju se istim tempom: gospodarstvo, znanost, pravo, politika, uprava, tehnologija, društvene norme i javna rasprava mogu se raskomotiti, čime se slabi društvena kohezija. Posljedično, društveni utjecaj ne ovisi samo o izravno uključenim sektorima, već i o tome kako društvo apsorbira brzu transformaciju u svom odnosu sa živim svijetom.“
„Ovaj tekst nadilazi jednostavnu tehničku prilagodbu. On podrazumijeva izbore koji bi mogli imati značajne posljedice. Cilj stoga ne bi trebao biti brže kretanje – s manje procjene – već promišljanje i šire promišljanje o posljedicama naših postupaka.“
Znanstvenici zaključuju pozivom Europskoj komisiji da „suspendira ovaj nacrt direktive u njegovom sadašnjem obliku i da se ponovno obveže na istinski demokratski standard pokretanja rasprave – dostupne svim segmentima društva – prije donošenja bilo kakve političke odluke koja bi trajno promijenila naš odnos sa živim svijetom.“
Izvor:
- ‘Le Monde’: https://www.lemonde.fr/sciences/article/2026/10/13/nous-demandons-a-la-commission-europeenne-de-surseoir-au-projet-de-directive-sur-le-marche-de-micro-organismes-genetiquement-modifies_6793106_1650684.html
- GM Watch (engleski prijevod s francuskog): „Scientists call on EU Commission to scrap plans to relax regulations on genetically modified microorganisms“ – 16. 10. 2026.; www.gmwatch.org/en/latest-news/
