Početkom listopada 2026. godine mediji su objavili vijesti o navodnoj pojavi kuge u Rusiji i odmah se postavilo pitanje prijeti li nam nova epidemija odnosno pandemija?
Naime, 28-godišnja djelatnica ruskog Istraživačkog instituta za borbu protiv kuge u Irkutsku (istočni Sibir) oboljela je od teške upale pluća i ubrzo umrla.
Unatoč medijskim naslovima „o sumnji na kugu“, ova bolest nije potvrđena. Ruske vlasti objavile su da je žena umrla od „upale pluća nepoznate etiologije“ te da opsežnim testiranjem nisu pronađeni mikroorganizmi povezani s njezinim profesionalnim aktivnostima.
Smrt mlade zaposlenice Instituta u Irkutsku izazvala je odmah provođenje strogih mjera karantene i medicinski nadzor oko 200 kontakata koji su svi identificirani i podvrgnuti liječničkom promatranju i ponovljenom testiranju.
Kuga prirodno postoji u dijelovima Sibira gdje uzročnik Yersinia pestis cirkulira u rezervoarima divljih životinja. I ‘Reuters’ je izvijestio da je kuga endemska u dijelovima Sibira, ali da su ljudske infekcije u Rusiji rijetke.
Ubrzo se počela širiti histerija oko kuge na naslovnicama diljem svijeta. „No, ima jedan detalj o kojem nitko ne govori: vlade i vojni programi bioobrane već su uložili velika sredstva u razvoj desetaka cjepiva protiv kuge,“ upozorio je Nicolas Hulscher, epidemiolog i magistar javnog zdravstva te dodao:
„Više od 21 kandidata za cjepivo protiv kuge je u razvoju, uključujući mRNK, samoamplificirajuću RNK, rekombinantni protein, virusni vektor, žive atenuirane i druge tehnologije.“
Glavni programi istraživanja i razvoja cjepiva protiv kuge uključuju:
Izrael – Sveučilište u Tel Avivu i Izraelski institut za biološka istraživanja objavili su 2023. program za cjepivo mRNK na bazi F1 i 2025. bivalentnu formulaciju mRNK F1/LcrV protiv plućne kuge.
Ujedinjeno Kraljevstvo razvija samoamplificirajuću RNK (saRNK-LNP): Istraživači s Imperiall Collegea u Londonu, Instituta Pasteur de Madagascar i Dstl Porton Down objavili su 2023. razvoj cjepiva protiv kuge sa samoamplificirajućom RNK i lipidnim česticama. Cjepivo je još u predkliničkoj fazi ispitivanja.
Američka vojska – Ministarstvo obrane SAD-a u potpunosti financira razvoj cjepiva protiv kuge.
Oxford – cjepivo protiv kuge ChAdOx1: Oxford je 2021. pokrenuo ispitivanje faze 1 na ljudima koristeći platformu adenovirusa ChAdOx1 – istu tehnologiju platforme cjepiva koja se koristi za cjepivo Oxford/AstraZeneca protiv COVID-19.
Kina – Kineski istraživači unaprijedili su cjepivo protiv kuge F1+rV, a međunarodni program cjepiva protiv kuge naknadno je uvrstio kineskog kandidata u razvoj faze 2b.
Rusija – novo molekularno cjepivo protiv kuge – u travnju 2024. ruski regulatori odobrili su stavljanje u promet novog jednodoznog mikroinkapsuliranog cjepiva protiv kuge (PMMM) koja sadrži rekombinantne antigene F1 i rV.
„Nepotrebno je reći da NE bih primio eksperimentalno cjepivo protiv kuge. Radije bih riskirao s doksicilinom i njegovom dokumentiranom stopom preživljavanja od 97 posto,“ rekao je Nicolas Hulscher.
Vidjeti: William Mwengee, Thomas Butler et al.: „Treatment of plague with gentamicin or doxycycline in a randomized clinical trial in Tanzania“ – Clin Infect Dis. 2006 Mar 1;42(5) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16447105/
Namjerno stvoren soj Yersinia pestis vojne klase!?
„Klasična pandemija kuge u moderno doba bila bi gotovo nemoguća, budući da ne živimo u srednjem vijeku. Jedina moguća iznimka bio bi namjerno stvoren soj Yersinia pestis vojne klase, dizajniran da se učinkovitije širi među ljudima, uzrokuje teže oboljenje i izbjegava postojeće tretmane. Čak ni to vjerojatno ne bi postalo pandemija.“
Kuga ili Crna smrt
Kuga je drevna bolest koja je tijekom klasičnog doba kao pojava opisana u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, a tijekom ljudske povijesti zabilježeno je nekoliko velikih epidemija kuge.
Prva velika pandemija kuge o kojoj se pouzdano može izvijestiti dogodila se u vrijeme vladavine bizantskog cara Justinijana I. u 6. stoljeću nove ere.
Jedna od najvećih epidemija kuge ikad, zabilježena je u Europi u 14. stoljeću. Širenje bolesti bilo je tako strašno da su bolest prozvali ‘Crna smrt’. Broj smrtnih slučajeva bio je golem – umrlo je tri četvrtine ili dvije trećine stanovništva u raznim dijelovima Europe. Izračunato je da je u razdoblju trajanja Crne smrti od 1347. do 1351., tada u Europi od kuge umrlo 25 milijuna ljudi. U to vrijeme to je bila najveća poznata epidemija koja je odnijela najviše ljudskih života – čak ni jedan rat prije toga nije uzrokovao toliko ljudskih gubitaka.
Danas u 21. stoljeću kuga je relativno rijetka bolest: od 2010. do 2015. diljem svijeta je dokumentirano samo 3248 slučajeva kuge s 584 smrtna slučaja. Do 2020. većina slučajeva kuge zabilježena je na Madagaskaru, u Peruu i DR Kongu.
S porastom globalnog terorizma kuga se počela smatrati potencijalnim oružjem za biološko ratovanje. U vrijeme Drugog svjetskog rata Japan je navodno širio buhe zaražene bakterijom – uzročnikom kuge u određenim područjima Kine. Tijekom Hladnog rata, SAD i Sovjetski Savez razvili su mogućnost za izravno širenje bakterije Yersinie pestis, kao aerosol – to je posebno učinkovit način zaraze ljudi smrtonosnom plućnom kugom.
Uzročnik kuge je bakterija Yersinia pestis, koju je 1894. otkrio francuski bakteriolog Alexandre Yersin tijekom epidemije kuge u Hong Kongu. Francuski liječnik Paul-Louis Simond otkrio je 1898. da se bakterija Y.pestis prenosi s glodavaca na ljude ugrizom zaražene buhe.
Postoje tri klinička oblika kuge: bubonska, plućna i septikemijska.
Kod bubonske kuge uzročnik Y.pestis razmnožava se u najbližim limfnim čvorovima nakon ulaska u organizam; zahvaćeni limfni čvorovi postaju upaljeni, bolni i napeti – to se naziva ‘bubo’.
Plućna kuga
Plućna kuga je najvirulentniji oblik kuge, a inkubacija može trajati samo 24 sata. Zaražena osoba može bolest prenijeti na drugu osobu putem respiratornih čestica.
Kod septikemijske kuge uzročnik se razmnožava u krvotoku – ovaj oblik može se razviti iz bilo kojeg drugog oblika kuge.
Plućni i septikemijski oblik kuge su smrtonosni ukoliko se na vrijeme ne započne liječenje, tj. unutar 24 sata od prve pojave simptoma bolesti.
(World Health Organization: Plague, 29. 9. 2026.; https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/plague ).
Danas se infekcija bakterijom Y. pestis, tj. kuga, uspješno može liječiti antibioticima, uključujući ciprofloksacin, doksiciklin, gentamicin ili streptomicin.
Izvor:
Nicolas Hulscher: „More Than 21 Plague Vaccines Are Already in Development: mRNA, saRNA, DNA, Viral Vector, Bacterial Vector, Subunit, and Live-Attenuated“ – Focal Points, 6. 10. 2026.; https://www.thefocalpoints.com/p/more-than-21-plague-vaccines-are
