U srcu Europe smještena slobodna luka za IS-ove borce, planere i novake
Utjecaj Saudijske Arabije i Turske na Balkan je u porastu što povećava rizik od islamske radikalizacije, posebno i BiH i na Kosovu. Nakon Njemačke i SAD-a sada na to upozorava i Austrija. EU je u gužvi zbog Brexita i zbog izbjegličke krize te bi zbog toga iz vida mogla izgubiti Balkan, rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz u intervjuu za njemački list Handelsblatt. S Balkana je u Siriju i Irak otišlo na stotine džihadista koji bi se sada, kada se kalifat nalazi pred raspadom, mogli vratiti i pažnju usmjeriti ne samo na države iz kojih su otišli, već i na ostatak Europe. Saudijske organizacije u BiH i na Kosovo šalju propovjednike kako bi širili svoju vahabističku interpretaciju islama.
„U Sarajevu i Prištini žene plaćaju da budu potpuno prekrivene“, kaže Kurz. „EU na to ne smije negirati. Mi moramo imati aktivnu ulogu toj važnoj regiji, moramo podržavati reforme i borbu protiv radikaliziranja te regiji ponuditi vjerodostojnu europsku perspektivu.“ Nakon rata na Balkanu devedesetih godina jedino su Slovenija i Hrvatska postale članice EU-a.
Salafizam i ekstremizam na Balkanu su pustili svoje korijene, kaže Vedran Đihić, stručnjak na austrijskom Institutu za međunarodni razvoj. On već godinama proučava tu temu, ali još nikada nije čuo da žene nose čador u zamjenu za novac. „Ponekad možete vidjeti djevojku s maramom“, kaže on. „Ako je žena potpuno prekrivena, vjerojatno se radi o turistkinji iz zemalja Zaljeva. Oni relativno često posjećuju Balkan. Pri tme ne mislim na bogate Saudijce, već na srednju klasu koja želi vidjeti ostatak svijeta.“
Džihadisti su već od devedesetih godina prisutni u toj regiji. Arapski borci, od kojih se većina osamdesetih godina u Afganistanu borila protiv Rusa, dolazili su u BiH i, kasnije, na Kosovo, kako bi pomogli svojoj muslimanskoj braći. Oni su činili tzv. „muhamedanski bataljon“ i borili se protiv pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata. U početku su vjerojatno s nevjericom gledali kako se bore za muslimane koji piju alkohol i čije žene se po ulici šeću u kratkim suknjama.
Nakon rata neki od njih su ostali u regiji. Oženili su se lokalnim djevojkama i dobili djecu. Radikalni islam se ovdje pojavio tek kada su Saudijska Arabija i ostale zaljevske države počele tu graditi džamije i instalirali propovjednike koji su počeli širiti vahabističke ideje na Balkanu. Taj je utjecaj znatno porastao u posljednjih deset godina, djelomično i zbog gospodarskih i socijalnih uvjeta.
„U centru velikih gradova ne primjećuje se gotovo ništa“, kaže Đihić. „Ali u nekim predgrađima i zabačenijim selima drugačiji oblik islama dobro se ukorijenio.“ Primjer je selo Gornja Maloča u središnjoj Bosni ili u mjestu Bosanska Bojna, na granici s Hrvatskom. „Čini se kako je u srcu Europe smještena slobodna luka za IS borce, planere i novake“, pisao je Der Spiegel 2016. o tim selima. Tamo se vijorila i IS-ova zastava a stanovnici su se navodno morali pridržavati Šarije. Đihić je čuo i o navodnim kampovima za obuku u tim mjestima. „Ali oni su bili namijenjeni lokalnim muškarcima koji su se pripremali na put u Siriju“, kaže on. „Naravno da je to zabrinjavajuće, ali zasigurno se nije radilo o profesionalnim IS-ovim kampovima. Povrh toga, obavještajne službe su upućene u situaciju u tim mjestima, koja se pažljivo drže na oku.“ Vlada čini sve kako bi situaciju držala pod kontrolom. Za povratnike postoji spreman program. Sumnjivi džihadisti su uhićeni a imam (Husein „Bilal“ Bosnić) je osuđen na 7 godina zatvora zbog novačenja u ime IS-a.
Ipak, politička struktura u Bosni je komplicirana što otežava kontrolu nad čitavom situacijom. Nakon rata je država Daytonskim sporazumom uređena kao jedna država (srpska Republika srpska, federacija BiH i okrug Brčko su spojeni u jednu državu). Predsjedništvo se rotira između muslimana, Hrvata i Srba. Na taj je način gotovo nemoguće normalno upravljati državom – u bilo kojoj situaciji. „Demokracija postoji samo u teoriji“, kaže Đihić. „Nitko ne želi preuzeti odgovornost, vlada je korumpirana, a 40 % stanovništva je nezaposleno. Gospodarsko-socijalna perspektiva za mlade je toliko loša da većina želi otići u inozemstvo. Ako dođu u kontakt sa salafistom koji će ih primiti u zajednicu i dati im nadu u budućnost, to im može biti veoma privlačno.“
Sve dok se rad o manjini, ona se može kontrolirati, smatra Đihić. „Ali ako sigurnosni problemi, nestabilnost i gospodarska nesigurnost budu rasli rasti će i ekstremizam.“ U tom smislu, kaže Đihić, Kurz ima pravo: Bruxelles mora u ovoj regiji imati aktivnu ulogu. „Jer ako EU Bosnu pusti da tone u blatu to bi joj se kasnije moglo obiti o glavu.“
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više