Izložba Mitra Matića ‘Arheologija’ u Sveučilišnoj galeriji u Splitu

Izložba donosi umjetnikove recentne radove u tehnici enkaustike, otkrivajući istančanu igru svjetla, teksture i oblika, dok ujedno propituje suvremenu percepciju slikarstva kao medija

U Sveučilišnoj galeriji u Splitu u ponedjeljak, 24. ožujka 2025. otvorena je izložba jednog od najistaknutijih hrvatskih slikara novije generacije Mitra Matića naziva „Arheologija“. Kustosica izložbe je muzejska savjetnica Sabrina Žigo iz Muzeja grada Rijeke.

U kratkom vremenskom razmaku slike su komplementarno predstavljene u dva divergentna interijera – Muzeju grada Rijeke, obnovljenoj baroknoj palači nekadašnje šećerane, te potom Sveučilišnoj galeriji u Splitu, u sjedištu novoizgrađenog kampusa – potvrđujući Matićevo dosljedno podržavanje slikarstva kao likovnog medija.

Izložba „Arheologija“ donosi umjetnikove recentne radove u tehnici enkaustike, otkrivajući istančanu igru svjetla, teksture i oblika, dok ujedno propituje suvremenu percepciju slikarstva kao medija.

Mitar Matić ostaje vjeran svom prepoznatljivom umjetničkom jeziku, prikazujući slike koje odražavaju predmetni svijet reduciranih detalja. Njegova enkaustika – drevna tehnika u kojoj se pigment veže voskom – omogućava stvaranje specifične atmosfere u kojoj se oblici stapaju, čime se naglašava taktilna dimenzija slike. Ovaj eksperiment s medijem nije samo tehnička inovacija, već i nastavak autorovog istraživanja mogućnosti slikarstva u suvremenom kontekstu.

Matić na ovoj izložbi donosi spoj prošlosti i sadašnjosti, pokazujući kako tradicionalne tehnike mogu dobiti novi izraz u modernoj umjetnosti. U njegovim radovima svjetlo i boja lebde u prostoru, kompozicije su fluidne, a tekstura igra ključnu ulogu u percepciji slike. Kroz ovu seriju slika, umjetnik izaziva promatrača da sliku ne doživljava samo vizualno, već i intuitivno, gotovo dodirom.

Prožimanje žitkog voska i pigmenta

Kustosica izložbe Sabrina Žigo u katalogu izložbe piše: „Slikarska tehnika enkaustike danas se prije svega prepoznaje kroz nasljeđe staroegipatske  i antičke umjetnosti, posebno čuvenih fajumskih portreta, te ostvarenja Jaspera Johnsa nastale 1950-ih u okrilju pop-arta. Postupak koji se zasniva na prožimanju žitkog voska i pigmenta u slojevitim premazima s izvanrednim učincima jedinstvenih tekstura te postojanosti kolorita, sjaja i intenziteta tonova Matić reinterpretira i ugrađuje u vlastiti stvaralački proces. Njegova izvedba završava grebanjem i bušenjem površine otkrivajući slojeve različitih boja i dinamizirajući iluzionistički privid predmetnog svijeta s postizanjem iznenađujućih svjetlosnih i kolorističkih efekata. Prizor napuštenih spomenika i ruina u pejzažima ciklusa „Arheologija“ (2023. – 2024.) paradigmatski korespondiraju s oblikovno-gradbenim principom slike, koji krajnjim činom propuštanja slojeva premeće kodove i uspostavlja nove. Kontekstualizirani su arheološkim lokalitetima Kvarnera, Gorskog kotara, Velebitskog podgorja i nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini te komponirani čvrstim silnicama u nekoliko inačica, s postavljanjem obzora u gornju polovinu slike koloristički kontrastnim razdvajanjem neba i tla te, ovisno o smjeranju, dužom ili kraćom  ekspozicijom.

Intelektualno pak Matić promišlja o samoj ruševnosti kao pojavnost zapuštenih povijesnih zdanja, a s obzirom na stanje očuvanosti mogućnosti „čitanja“ ili potiranja njihovog identiteta. Osamljenost predjela odsustvom čovjeka i drugih živih bića izuzev vegetacije krajnji je scenski doprinos emaniranju misaonog i psihologiziranog narativa unutar tradicionalnog vizualnog idioma. Krajolik kao diskurzivni prostor kontemplacije, prisustva višega reda i divinacije „per se“ priziva izvanvremenski sinkronicitet s romantičnom slikarskom reimaginacijom Caspara Davida Friedricha, koja je prije više od dva stoljeća označila preokret prema neilustrativnom pogledu na prirodu. Matićeva izložba u dva postava i koincidira s Friedrichovim obljetničkim retrospektivama priređenim u Hamburgu, Berlinu, Dresdenu i New Yorku.

Noćne fotografije divljih životinja snimljenim senzornim kamerama posredovale su originalnu ideju ranijeg ciklusa enkaustika (2016. – 2017.) i njeno procesualno transponiranje u likovni jezik. Animalistički motivi proizašli iz reakcija na iznenadni bljesak objektiva u tami noći ujedno su stvarna i metaforička vizualizacija stanja i osjećaja straha, ugroženosti, neizvjesnosti, nemoći i odsustva kontrole. Njihova semantička cjelovitost korespondira s disparatnim sadržajem kamenih ruina i napuštenih nekropola na vertikali stvaralačke metode i njenih ostvarenja.

Stvaralaštvo neopterećeno nomenklaturom

Interpretacija se pritom podjednako argumentirano može oslanjati na aparat postmodernističke dekonstrukcije i prevrjednovanja objektivnosti koliko na ustanovljavanje individualnih nastojanja i prosedea samog umjetnika, a odgovore je ponajbolje tražiti u Matićevu stvaralaštvu neopterećenu nomenklaturom. Enkaustikama iznova potvrđuje istraživački imperativ, koji ne samo da u izražajnom okviru tradicionalističkog medija slikarstva neprekidno iznalazi novum, već nadasve i užitak u svim etapama stvaralačkog procesa, više od dva protekla  desetljeća, demantirajući teorijsko-kritički proglašenu „smrt slikarstva“. Suprotno njegovoj lapidarnoj verbalizaciji i suzdržanosti, neosporna je imanencija punokrvnog slikara koji ustrajući u formalnoj preciznosti širi prostor novih metarmofoza na hrvatskoj likovnoj sceni.“ 

Mitar Matić rođen je u Rijeci 1981. Nakon završene Srednje škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Rijeci, upisuje Umjetničku akademiju Sveučilišta u Splitu, smjer slikarstvo. Diplomirao je 2005. u klasi profesora Gorkog Žuvele te od tada radi i primarno izlaže u mediju slikarstva. Za svoj rad dobio je više nagrada i priznanja, među kojima su  Grand Prix 32. Salona mladih 2014. godine u Zagrebu, rezidencijalni program u Cité Internationale des Arts u Parizu 2015. i  nagrada Ex Aequo 26. Slavonskog biennala. Izlagao je na dvadesetak samostalnih i isto toliko skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Njegovi su radovi dio mnogih privatnih i nekoliko javnih zbirki, između ostalih onih Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku. Radi kao asistent na katedri za crtanje Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Izložba ostaje otvorena do 7. travnja 2025.

Nives Matijević