Dan planeta Zemlje

"Drveće za Zemlju"

Svake godine 22. travnja diljem svijeta obilježava se Dan planeta Zemlje s namjerom podizanja javne svijesti o potrebi očuvanja našeg planeta – jedinog doma svih živih bića. Prvo obilježavanje održano je 1970., a danas se Dan planeta Zemlje obilježava brojnim i različitim manifestacijama u 192 države svijeta. U Republici Hrvatskoj Dan planeta Zemlje obilježava se od 1990.  Više od milijarde ljudi diljem svijeta obilježiti će raznim programima Dan planeta Zemlje koji se ujedno smatra i najvećim globalnim događajem čiji cilj je zaštita planeta – dan će se jednako obilježavati u velikim gradovima kao i u malim selima i ruralnim zajednicama.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon pozvao je svjetske lidere da 22. travnja u New Yorku službeno potpišu Pariški sporazum o klimatskim promjenama koji je usvojen u prosincu 2015. nakon dvotjednog pregovaranja između 195 zemalja članica. Ulažu se golemi napori da zemlje s najvećom emisijom ugljikovog dioksida (CO₂) – SAD, Kina, Indija i EU potpišu ovaj Sporazum. Ove godine 22. travnja 'proslaviti' će se punih 46. godina od kako se obilježava Dan planeta Zemlje. Ujedno se približavamo 50-toj obljetnici Dana planeta Zemlje – a odbrojavanje je već počelo. U svrhu obilježavanja značajne 50-te obljetnice postavljen je i veliki, ambiciozan cilj: posaditi 7,8 milijardi drveća do 2020. kao zalog za čišći, zdraviji i održiviji planet Zemlju za sva živa bića. Stoga ovogodišnja tema obilježavanja Dana planeta Zemlje glasi: „Drveće za Zemlju.“ Pa, započnimo sa sadnjom….

Zašto je drveće glavna tema ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje i zašto započinjemo tako veliki projekt sadnje? Suočeni smo s 'deforestacijom' ili točnije, krčenjem šuma golemih razmjera. Nažalost, u hrvatski jezik uvukle su se brojne strane riječi, a u novije vrijeme najčešće iz engleskoga jezika. Jedna od njih je i 'deforestacija' (engleski „deforestation“) – budući nema korijen iz latinskoga ili grčkoga jezika, posve je neprimjereno koristiti ovaj pojam u hrvatskome jeziku.

Krčenje šuma je trajna destrukcija šuma u svrhu korištenja zemljišta u druge svrhe, najčešće u svrhu urbanizacije, izgradnje cesta, dalekovoda i dr., u poljoprivredne svrhe itd. Prema procjeni UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), godišnje se na globalnoj razini uništi / raskrči šuma površine oko 7,3 milijuna hektara, što na primjer odgovara površini države Paname, dok WWF navodi da se godišnje uništi između 12 i 15 milijuna hektara šume. Nadalje, FAO navodi kako je gotovo polovina svjetskih tropskih šuma posječena tj. raskrčena, danas je pošumljeno svega 30 % od ukupne kopnene površine u svijetu.  

Stručnjaci WWF-a (World Wildlife Fund) procijenjuju da se svake minute nepovratno izgubi površina šume koja odgovara površini 36 nogometnih igrališta. Najviše su ugrožene tropske kišne šume i to u slijedećim državama: Brazil, Indonezija, Tajland, DR Kongo i druga područja diljem Afrike, a posljednjih godina naročito su ugrožene šume na području Istočne Europe.

Između 2000. i 2012. nepovratno je uništeno, odn. raskrčeno 2,3 milijuna km² šuma na globalnoj razini. Od nekadašnjih 16 milijuna km² šumskih površina preostalo je samo 6,2 milijuna km² šuma. Prema dostupnim podatcima koje je u lipnju 2014. objavila Belinda Arunarwati Margano sa suradnicima (dokument objavljen u 'Nature Climate Change 4' 29. 6. 2014.), Indonezija je u 2012. krčenjem uništila 840.000 hektara šume, a Brazil „samo“ 460.000 hektara; u razdoblju od 2000. do 2012. Indonezija je raskrčila više od 6,02 milijuna hektara šuma, a godišnje se prema procijeni raskrči oko 47.600 hektara šume. Nažalost, u Indoneziji se šume pretežito krče spaljivanjem, tj. namjernim izazivanjem požara: tako je samo u 2015. zabilježeno više od 100.000 požara što ima nesagledive posljedice ne samo za Indoneziju, nego i za cijeli planet Zemlju. Indonezijske drevne kišne šume krče se radi prenamjene i privlačenja stranih, osobito američkih investitora tj. ulagača.

Poznati časopis „National Geographic“ masovno krčenje šuma naziva „modernom kugom današnjice“ te upozorava: „Nastavi li se krčenje šuma ovim tempom, za 100 godina ili manje, tropske kišne šume u potpunosti će nestati.“ A šume su vrlo složeni ekosustavi koji utječu gotovo na sva živa bića, na sve živuće vrste našeg planeta. Upravo ovaj proces krčenja šuma u golemim razmjerima najviše doprinosi globalnim klimatskim promjenama, smatra prof. Michael Daley (Lasell College, Newton, Massachusetts), jer utječe na globalni ciklus ugljika te doprinosi povećanju emisije ugljikovog dioksida u atmosferu. Masovnim krčenjem šuma godišnje se u atmosferu oslobodi otprilike  jedna milijarda tona ugljika. Šume nadalje utječu i na prirodni ciklus kruženja vode jer upravo šume apsorbiraju kišne oborine i proizvode vlagu/vodenu paru koja se oslobađa u atmosferu. „Krčenjem šuma smanjuje se globalno kruženje vodene pare i to za oko 4 %,“ otkrila je studija koju su objavili znanstvenici „National Academy of Sciences.“  Čak i tako blaga promjena u kruženju vlage može poremetiti prirodne vremenske zakonitosti i utjecati na promjene klimatskih modela.

Drveća također smanjuju zagađenje vodotokova, ističu znanstvenici Sveučilišta Sjeverne Karoline (North Caroline State University). Bez drveća, tlo je vrlo izloženo procesima erozije tla – bilo pod utjecajem vode ili vjetra. Nadalje, bez drveća nema svježeg, čistog zraka jer drveće apsorbira neugodne mirise, čestice prašine i štetne plinove poput dušikovih oksida, sumpornog dioksida, amonijaka i ozona te stoga ima važnu ulogu u pročišćavanju atmosfere. Između 70 i 75 % svjetskih biljnih i životinjskih vrsta živi u šumama, a zbog krčenja šuma one gube svoja prirodna staništa, što najčešće ima za posljedicu izumiranje vrsta te gubitak i nestajanje bioraznolikosti. Osobito zabrinjava nestajanje brojnih ljekovitih biljnih vrsta čija staništa su upravo šume.  

Nažalost, osim krčenja šuma mnoge države suočene su i s ilegalnom sječom drveća, najčešće za potrebe drvne građe. Drvosječe često ilegalno sjeku drveće u mnogim područjima diljem svijeta pri čemu čak i grade ceste kako bi doprijeli do udaljenih i zabačenih šumskih područja. Ilegalna sječa ima vrlo negativne posljedice za lokalne zajednice kao i za samo šumsko područje radi devastacije.  Naravno, ilegalna sječa predstavlja i ne lojalnu konkurenciju na tržištu drvne građe i ona je u suprotnosti s nacionalnim i međunarodnim zakonima.  

Ilegalna sječa drveća raširena je u šumskim područjima Južne Amerike, Indonezije, Afrike, ali i jugoistočne Europe te Ukrajine. Prave razmjere ilegalne sječe drveća nije moguće otkriti. No, Svjetska banka procijenjuje da ilegalna sječa, prijevoz i trgovina državama nanose goleme financijske štete koje se procijenjuju između 10 i 15 milijardi US dolara/godišnje.  

Posadimo stoga drvo ili drveće, ali samo naše zavičajne vrste, čuvajmo naše hrvatske prirodne šume i ne zaboravimo nikada:

Dok šume dišu, i mi ćemo disati.     

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.