Etnografski muzej Split u suradnji s Franjevačkim muzejom i galerijom Gorica-Livno priređuje izložbu ‘Mate Kaić – Svjetlopisi pod bosanskim nebom’
Hrvatsko muzejsko društvo i ove godine organizira kulturnu manifestaciju Noć muzeja koja se kontinuirano održava od 2005. godine. Ovogodišnja Noć muzeja je bez određene teme, kao što je bila i u početnim godinama, a s ciljem da svim muzejima i galerijama omogući sudjelovanje sukladno njihovim mogućnostima i vlastitom izboru tematike koja ih trenutno zaokuplja.
Etnografski muzej Split u suradnji s Franjevačkim muzejom i galerijom Gorica-Livno priređuje izložbu „Mate Kaić – Svjetlopisi pod bosanskim nebom“.
Ružica Barišić i Željka Markov
Autorice izložbe su Ružica Barišić, viša knjižničarka i voditeljica knjižnice Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno i Željka Markov, muzejska savjetnica i kustosica umjetničke zbirke Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno. Kustosica izložbe je dr. sc. Vedrana Premuž Đipalo, ravnateljica Etnografskog muzeja Split.
Izložba je plod vrijedne stečevine koja se sastoji od 327 staklenih ploča (negativa, pozitiva i dijapozitiva u boji), kamere s pripadajućom fotografskom opremom i nekoliko priručnika za fotografiju na njemačkome jeziku, a čuva se u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica u Livnu. Iako se radi o amaterskoj fotografiji nastaloj u jednom mladenačkom zanosu izvan urbanističkih centara riječ je o vrijednoj dokumentarističkoj fotografiji, koja nam otkriva iščezle etnografske crtice iz livanjskoga kraja, Koprivnice, Kupresa i hrvatskih gradova Dubrovnika, Sinja i Splita. Stoga su svjetlopisi Mate Kaića od izuzetnog značaja, jer predstavljaju baštinu koja se danas može vidjeti samo zahvaljujući vrijednim zaljubljenicima u fotografiju i kraj u kojem su živjeli.
Svjetlopisi Mate Kaića
Mato Kaić (1885.-1967.) prvi fotoamater iz Livna, rođen je u uglednoj starogradskoj obitelji koja je na prijelazu 19. u 20. st. bila pokretač kulturnoga života maloga mjesta, a svojom je svestranošću širila intelektualne horizonte grada Livna te ga time uvelike približila kulturnoj klimi Europe. Fotografsku kameru nabavio je najkasnije 1902. godine u Beču i u ranoj mladosti se počinje baviti fotografijom. Najstarija sačuvana fotografija Kaićeva opusa datirana je upravo 1902. i čuva se u Arhivu Franjevačkoga samostana na Gorici. Od tada pa do očeve smrti 1913. nesputan obvezama i zanesen umjetnošću često putuje, objektivom istražuje i snima dotad neviđene krajolike, znalački ih bilježi kamerom i otima od zaborava. Upravo u tom razdoblju nastaju prekrasni, sad već zaboravljeni prizori iz okolice Rijeke Dubrovačke (Sustjepana, gradske luke …), Splite i splitske gradske luke, Bačvica, Peristila, prizori s piljaricama na splitskom Voćnom trgu te Sinjske alke. K tomu treba dodati i mnoštvo urbanih i ruralnih livanjskih motiva i brojne portrete i autoportrete.
Kaićeve fotografije iskazuju njegov istančan osjećaj za izbor motiva i postojeći trenutak kao i izvanredan smisao za kompoziciju. Njegova fotografska bilježenja bliže okolice i fotografski dojmovi s putovanja, koji „zbilju pretvaraju u svojevrsnu metaforu – poeziju“ , presvučeni su već patinom prošlosti. Gotovo sve fotografije ispunjene su emocionalnim nabojem kojim bude uspomene na prošla vremena. Kaić izabran kadar pretvara u svoju priču – toplu i ugodnu. On tako brižljivo odabire trenutak da je teško govoriti o pukim slučajnostima, nego da je riječ o vrsnoći metiera.
Mato Kaić primjer je čovjeka koji je u prilikama svoga vremena i prostora znao iskoristiti svoje preduvjete za osobnu edukaciju i koji je kroz početni hobi zabilježio i ostavio u baštinu neprocjenjivu dokumentarnu i umjetničku sliku jedne povijesne dionice Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Fotografska ostavština Mate Kaića, nastala iz ljubavi i jednostavne potrebe da se fiksira i ovjekovječi trenutan odsječak zavičajne ljepote, nije značajna samo za livanjsku povijest, već pruža bolji uvid u do sada nedovoljno istražen bosanskohercegovački fotoamaterizam koji je nesumnjivo pridonio razvoju umjetničke fotografije u Bosni i Hercegovini.
Izložba ostaje otvorena do 1. travnja 2026.
