Pigmenti koji biljkama daju boje su više od šarenila na tanjuru. Čine ih spojevi nazvani antocijanini, a pomažu krvnim žilama bolje funkcionirati.+U 83 studije je odkriveno da je veći unos anticianina u korelaciji s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Njihovim unosom poboljšava se elastičnost arterija koje u srčanom ritmu pulsiraju. Povećana elastičnost je uočena kod svih skupina osoba, zdravih i bolestnih, a provedena je u Sjevernoj Irskoj.
Što je iztraživanje odkrilo?
Rađene su studije objavljene u (pregledu) „The American Journal of Clinical Nutrition“ s objedinjenim rezultatima 2 studije, na uglavnom zdravim osobama: 18 dugoročnih studija koje su uključivale stotine tisuća ljudi i 65 manjih izpitivanja s prosječno 40 sudionika u svakoj. Studije su trajale od 4 – 24 godine, procjenjujući unos antocijanina uglavnom putem upitnika o prehrani. Uzpoređujući ljude koji su jeli manje antocijanina, imali su 26 % manju vjerojatnost za kardiovaskularne bolesti, a 18 % manju za koronarne bolesti ili nefatalni infarkt. 11 % manje izgleda za diabetes tip 2, smrt od kardiovaskularnih bolesti je 9 % manja i 8 % manje hipertenzije.
Nije uočen upliv antocijanina na povezanost s moždanim udarom. Ovo su brojke iz opservacijskih studija pokazuju povezanost 2 studije, koje su međusobno neovistne. Uzevši u obzir činbenike poput dobi, tjelesne mase, i sl. Ostaje jedna činjenica, a to je da nije uočena razlika u riziku od moždanog udara za osobe koje više jedu takvu (obojenu – crveni, ljubičastu) hranu, od ostale populacije. Jedino što je jasno uočeno je da su osobe s više prehrane bogate antocijaninima zdravije.
Detaljni pogled na krvne žile
Spojevi bogati antocijaninom utječu na markere srčanog zdravlja i metabolizma. To podrazumieva najmanje 50 mg antocijanina dnevno, a studije su trajale od jednokratnog unosa do nekoliko mjeseci.
Kod zdravih osoba markeri kardiovaskularnog sustava su poboljšani.
- Funkcija krvnih žila: Jedna doza antocijanina – oko 150 – 724 mg, poboljšava dilataciju krvnih žila za oko 1,4 %.
Povećanje od 1 % znači da arterija koja se nekada širila 5 % sada se širi 6 %. Uzimanjem antocijanina tiekom 4 – 12 tjedana svakodnevno, dilatacija se poveća za 1,6 %. Budući je povećanje dilatacije od 1% povezano sa smanjenjem kardiovaskularnog rizika za 8 – 12 %, ovi su učinci relevantni.
- Fleksibilnost arterija: Mjeri se brzina tlačnog vala. Kroz krute (atherosklerosne) arterije tlačni val se kreće brže, stoga niža brzina tlačnog vala ukazuje na elastične arterije.
- Inzulin: Nakon posta od 8 – 12 sati razina inzulina blago je pala, što ukazuje da je tielu potrebno manje inzulina za održavanje normalne razine šećera u krvi.
Međutim, nije došlo do ukupno značajnog poboljšanja krvnog tlaka, kolesterola, glukoze u krvi ili mjere ispitivane inzulinske rezistencije.
Birana skupina su bile odrasle osobe, bez komorbiditeta, jer osobe s postojećim bolestima imaju tendenciju jače reagirati na antocijanine, što otežava procjenu. Zato je ovo iztraživanje vrlo ohrabrujuće.
Konačni test je bilo dugoročni iztraživanje praćenja srčanih i moždanih udara.
Kako antocijanini mogu djelovati?
Antocijanini pomažu krvnim žilama u proizvodnji dušikovog oksida (NO2), koji pomaže krvnim žilama da se opuste i prošire.
Ovi biljni spojevi pojačavaju aktivnosti enzima koji proizvodi NO2 i smanjuju reaktivne molekule O2 koje bi ga inače trošile. Također mogu smanjiti vjerojatnost zgrušavanja trombocita, što smanjuje rizik stvaranja ugrušaka.
Antocijanini su često kategorizirani kao antioksidansi. Antioksidansi neutraliziraju slobodne radikale u krvi, koji oštećuju stanice, dok samo mali dio anticijanina dospijeva u krv. Njihov učinak je u djelovanju na metabolite u probavnom sustavu, povezane s funkciom krvnih žila.
Kako dobiti više anticijanina?
Više anticijanina se dobiva dodavanjem bobičastog voća u doručak ili crnog grožđa u međuobrok. Tri porcije tjedno su minimum, dok bi idealno bilo imati ih na jelovniku svaki dan. Cilj je pojesti jednu porciju bogatu anticijaninom svaki dan, posebice bobičastog voća. To može biti 1 šalica bobičastog voća (borovnica, kupina, malina, tamnog grožđa, šljiva, ljubičastog kupusa). Porcije mogu biti od svježeg, suhog ili smrznutog voća.
Nekoliko načina da ih uključite u prehranu:
- Umiješajte svježe ili smrznute bobice u jogurt, zobene pahuljice.
- Uživajte u grožđu ili šljivama uz ručak.
- Ljubičasti kupus kao salata sam ili miešan s bielim kupusom.
- Imajte smrznuto bobičasto voće uviek dostupno.
Cilj raznolika prehrana umjesto oslanjanja na dodatke prehrani posebice one iz ljekarni.
Iztraživanja o poticanju šarolike biljne prehrane je dio strategije za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.


