KOMFANACITOT – GMO jezik

Operacija čupanja staroga i transplantacija novoga, »zajedničkog« jezika

Raspisao nam se Večernjak o Deklaraciji o zajedničkom jeziku iz Zagreba (V.L., 28. ožujka 2017.) čak i na naslovnjači s upitnikom „Provokacija?“ Ma kakvi, rađa nam se novi jezik, tzv. regionalni. Ustvari ne rađa se, već se samo javlja nakon spiritističke seanse s davno krepanim konjem – Jugoslavijom. To kljuse je imalo sve, a ma baš sve vrline – i samo jednu manu. Nije valjalo, pa je i nestalo. Sve ostalo što vam pričaju samo su bajke. Kljuse je davno riknulo, s njim posla nemaju ni crvi, možda su mu već pojeli i kosti, al' ostao taj duh. Napuše se, nafiksaju, malo još tih halucinogenih gljiva, koje su niknule gdje bješe strvina te kljusine, ter globalističkog (neototalitarističkog) soros-novca i eto nam novoga, jednoga i jedinoga GMO jezika, „zajedničkoga“ pače, za „ove prostore“.

„GMO zajednički“ jezik pokrivao bi „prostore“ Crne Gore, BiH (federacije), srpske republike, Srbije s vojvođanskom „autonomijom“ i Hrvatske. Nju ponajviše. Eto zombija – konja bez glave (Slovenija), bez pola droba (Kosova) i bez repa (Makedonija). Unatrag gledeć projekt je onako politički spiritistički čisto unitaristički, dakle s istom onom klicom, smrtnom boljom, koja je osim ostalih boleština dotukla kljuse. Meni je to baš onako bez veze, naime halucinogeno zazivati takvu kancerogenu klicu i nadati se kako bi ona mogla reinkarnirati Jugoslaviju u liku Borisa Dežulovića, Ede Popovića, Ante Tomića, Marinka Čulića, Dejana Jovića i ostalih cura i momaka.

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Željko Jozić, nije potpisao navedenu Deklaraciju (ne zna se „sarajevsku“ il' „zagrebačku“, al' čut će se) iako bi se po njegovu istupu u VL-u moglo zaključiti kako možda bi, možda jest, nu nevidljivom tintom, zasad, jerbo je „nepotrebna“. Slažem se, dok je njegova djela u hrvatskom jeziku i jezikoslovlju stvarno je nepotrebna. Mnogi će, kao što sam i sam započeo, ovu deklaraciju ponajprije povezivati sa spomenutom mrtvom pojavom, ali to nije njezino najvažnije obilježje – daleko je važnije kako je ona neototalitarizam na djelu „u regionu“. Taj totalitarizam se pak sastoji od elemenata komunizma, fašizma, nacizma i od poneke – doduše isto iz naftalina – neoglobalističke novotarije kao što bi mogao biti novi sinkretizam. U nedostatku bolje ideje krstit ću ga kao složenac, „lonac“ totalitarizama s imenom komfanacitot. 

Taj čovo homo koji baulja po Kugli inače je dosta bedast pa nekako ne može bez (Bože mi oprosti) nekakvoga boga, te mu treba pružiti neku novu GMO vjeru i sve što s njom ide, pri čemu to kršćanstvo svakako nije. Naravno, neophodno je i lomljenje tih prokletih identiteta, pa ako ne ide odjednom, onda treba malo po malo, mic po mic, „nacijicu“ po „nacijicu“, a kako ćeš ju najlakše, odakle ju napasti, ako ne najprije joj iščupati jezik. Operacija je to koja ne ide bez krvi, čini mi se, al' bumo vidli.

Inače mi je nejasno zašto je deklaracija tako uska i više nego provincijalna kad se mogla odmah nasloniti na tezu kako je Europa  nastala raspadom velike Srbije, pa je za zajednički, europski jezik mogla uzeti srpski, odmah a ne malo kasnije. Ili, ako već prčkaju po jeziku, jezicima, ne vidim ni jedan razlog da odmah nisu uključili i Poljake, Bjeloruse, Ukrajince, Čehe, Slovake, Bugare, Makedonce… te ih „navezali“ na ruski. Prije nego i on zapadne u krizu malo „transfuzije“ odatle bi mu možda koristilo. Barem neko vrijeme. Ne znam tko bi se tome najviše veselio, možda Poljaci.

I pitanje za kraj na kakvom će onda jeziku kod Dejana Jovića doktorirati naša doktorandica i Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović: na „zajedničkom GMO jeziku“ ili možda na ovdašnjem! Kako se ono zvaše…?

Mato Dretvić Filakov