Invazija, diplomacija ili – čekanje!

Kako bi mogao izgledati rat između Sjeverne Koreje i SAD-a

Mogućnost da SAD spriječi da Kim Jong-un dođe do interkontinentalne balističke rakete s nuklearnom bojnom glavom sve je manja, stoga promatrači Sjeverne Koreje  počinju analizirati vojne opcije predsjednika Trumpa. Za Trumpa i njegov tim nema jednostavnih opcija.

1. Može li SAD pokušati izvesti oštro ograničen napad?

On vjerojatno ne bi bio dovoljno učinkovit. Sjevernokorejske rakete i nuklearna postrojenja raspršeni su i skriveni po cijelom brdovitom  terenu u toj zemlji. Ako se ne bi pogodilo sve, oko 10 milijuna ljudi u Seulu, 38 milijuna u Tokyju i desetci tisuća američkog vojnog osoblja u sjeveroistočnoj Aziji bili bi izloženi napadima raketama – s konvencionalnim i atomskim bojnim glavama. Čak i da SAD-u pođe za rukom izbrisati sve, Seul bi i dalje bio izložen napadima sjevernokorejskog topništva.

2. Zašto bi Kim mogao upotrijebiti nuklearno oružje?

„Čak i ograničeni napad“ SAD-a „Sjeverna Koreja mogla bi shvatiti kao početak mnogo većeg napada i odlučiti se za uporabu svog nuklearnog oružja“, kazao je Jeffrey Lewis, direktor Istočnoazijskog programa za neširenje atomskog oružja na Institutu za međunarodne studije u Middleburyju. Sjedinjene Države morale bi nekako dati znak i Sjevernoj Koreji i Kini – glavnom savezniku i trgovinskom partneru Pjongjanga – da je napad ograničen i da trebaju izbjeći uzvraćanje nuklearnim oružjem.

3. Je li promjena režima jedna od mogućnosti?

Novo vodstvo ne bi nužno dovelo do novog načina mišljenja među sjevernokorejskim vodstvom. To što je Kim duže bio izložen zapadnim vrijednostima dok je bio u školi u Švicarskoj neke je navelo na spekulacije da će možda htjeti otvoriti svoju zemlju – dok nije preuzeo vlast i pokazao da su u krivu. Osim toga, kad bi se Kima htjelo nekako ukloniti, morala bi otići i vladajuća klika koja ga okružuje – što znači da bi popis onih koje valja ukloniti bio vrlo dug. Kina, koja se boji i izbjegličke krize i američkih vojnika na svojoj granici, vjerojatno bi podržala postojeći režim.

4. Znači li to da je totalni rat najbolji američki izbor?

Prava invazija bila bi potrebna da se brzo dođe do sjevernokorejskog topništva, njezinih raketa i nuklearnog programa. Ali bilo kakav znak neposrednog napada – kao što je povećanje broja američkih vojnika, mobilizacija južnokorejske i japanske vojske, evakuacija američkih građana iz te regije – mogao bi navesti Sjevernu Koreju na preventivni napad. Mogle bi biti uvučene i Kina i Rusija. „Rat treba izbjeći“, kaže John Delury, profesor međunarodnih studija na sveučilištu Yonsei u Južnoj Koreji. „Svaka analiza štete i koristi pokazat će da je rat ludost.“

5. Kako bi Sjeverna Koreja mogla uzvratiti?

Neposredna reakcija vjerojatno bi bila snažna topnička vatra na Seul i njegovu okolicu. Sjevernokorejsko topništvo duž granice može se aktivirati brže neko zračno ili pomorsko oružje ili veće balističke rakete koje mogu gađati  južnokorejske, japanske ili američke baze u regiji nuklearnim, kemijskim i biološkim oružjem. Te zemlje imaju proturaketni obrambeni sustav, ali ne mogu jamčiti da će srušiti sve. Japan je svojim građanima počeo davati savjete što će činiti u slučaju da blizu njih padne raketa – u biti pokušati otići pod zemlju – a američke tvrtke prodaju  skloništa od raketa. Nije jasno može li Sjeverna Koreja pogoditi američke gradove Denver i Chicago svojim interkontinentalnim raketama, ali isto je tako nejasno može li ih američki obrambeni sustav dočekati u zraku – što povećava strah Amerikanaca.

6. Kakav bi bio gospodarski gubitak u slučaju rata?

Sjeverna Koreja čini 1,9 posto svjetskog gospodarstva i u njoj sjedište imaju kompanije poput Samsung Electronics Co. i Hyundai Motor Co. Nagli pad poslovne aktivnosti zbog rata na poluotoku izazvao bi velike probleme u regiji i globalno – i kad Sjeverna Koreja ne bi upotrijebila nuklearno oružje protiv svoje susjede. Globalna financijska tržišta također bi kratkoročno doživjela snažan udarac i došlo bi do bijega u sigurnu imovinu kao što je zlato, američki dolar i švicarski franak. „Humanitarna kriza i gospodarska obnova Korejskog  poluotoka nakon takvog nuklearnog sukoba zahtijevali bi međunarodnu suradnju širokih razmjera pod vodstvom Kine, SAD-a i Europske unije, a obnova gospodarstva vjerojatno bi trajala više od desetljeća“, kaže Rajiv Biswas, glavni ekonomist za Aziju i Pacifik u IHS Markitu.  

7. Kakve mogućnosti preostaju?

Mnogi analitičari kažu da je vrijeme za početak pregovora da bi se spriječilo pogoršanje stanja. Spriječiti da Sjeverna Koreja stekne termonuklearno oružje, ili naprednije rakete na čvrsto gorivo, cilj je prema kojemu se isplati ići, kaže Lewis. Koliko god to neugodno izgledalo, to znači ponuditi nagradu da bi se Sjevernu Koreju namamilo natrag za pregovarački stol. Lewis kaže da bi jedna nagrada mogla biti smanjenje američkih vojnih vježbi oko Sjeverne Koreje. Pitanje što bi se sjevernim Korejcima moglo ponuditi „razgovor je koji bi trebalo voditi i s javnošću i s Kongresom i sa Sjevernom Korejom umjesto da se vodi zamišljen razgovor o ratnim scenarijima“, kaže Delury. „Realistična opcija jest diplomatska opcija koja će usporiti stvar. A to će zahtijevati mnogo razgovora.“

Isabel Reynolds i Enda Curran, Bloomberg, SAD