Katastrofa zvana ‘dikamba’

Američki farmeri ulovljeni u kemijski žrvanj kojeg pokreće biotehnološka industrija

Herbicid dikamba (eng. dicamba) s poboljšanim svojstvima i niskom volatilnosti dobio je odobrenje za primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji i to isključivo u uzgoju genetski modificirane soje tolerantne/otporne istovremeno na herbicid glifosat i dikamba, te genetski modificirani pamuk otporan na glifosat, dikambu i glufozinat. Dugo očekivano odobrenje, „zeleno svjetlo“ za primjenu u ovogodišnjoj poljoprivrednoj proizvodnji dala je američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) 9. studenoga 2016. Tijekom 2016. godine Američko udruženje za soju (ASA) vršilo je snažan pritisak na Europsku komisiju da konačno odobri uvoz nove genetski modificirane soje (RR2X). Prema službeno objavljenoj obavijesti kompanije Monsanto u petak 22. srpnja 2016., Europska komisija je odobrila uvoz RR2X soje u EU-u koja će biti namijenjena prehrani ljudi i životinja. Nevjerojatno je da Europska komisija izdaje odobrenje za uvoz RR2X soje prije nego što je američka EPA izdala odobrenje za primjenu novog herbicida (dikamba +glifosat) u uzgoju RR2X soje. 

Naime, zbog golemih problema izazvanih pojavom „superkorova“ otpornih na herbicid glifosat i brojne druge uobičajene herbicide zbog čega su postali gotovo neuništivi, američki poljoprivrednici s velikim nestrpljenjem čekali su ovo odobrenje s nadom i uvjerenjem da će njihovi problemi sa superkorovima u poljima genetski modificirane soje i pamuka biti riješeni „preko noći“ primjenom poboljšanog herbicida dikamba. U proljeće 2017. američki farmeri po prvi puta su primijenili novi, poboljšani herbicid dikamba. No, umjesto rješenja njihovog gorućeg problema u borbi protiv superkorova, farmeri su s užasom gledali na uništena polja i propali urod kao i uništen okoliš.

Najveća šteta je u sjeveroistočnom području američke savezne države Arkansas i duž tzv. Srednjeg zapada – bolesna i slaba soja, drveće i ostale poljoprivredne kulture, uključujući i vinovu lozu, postali su znakovita opomena sve dubljoj krizi američke poljoprivredne proizvodnje. Američki farmeri sada su zaista suočeni s još strašnijim posljedicama: našli su se u 'mlinskom kolu' između još otpornijih korova i primjene još snažnijih, ubojitijih herbicida. Primjena novog poboljšanog herbicida dikamba trebala je prekinuti ciklus superkorova i omogućiti farmerima stvarnu kontrolu u borbi protiv korova u poljima genetski modificirane soje i pamuka otpornih na herbicid glifosat.

Upravo radi pojave superkorova, biotehnološko-kemijska kompanija „Monsanto“ proizvela je genetski modificiranu soju otpornu na glifosat i dikambu: „Roundup Ready 2 Xtend“ ili RR2X. Najveće probleme američkim farmerima uzrokuju neke vrste superkorova iz porodice Amaranthaceae (šćirovine; najveće probleme uzrokuje biljka/superkorov Amaranthus palmeri) te kanadska hudoljetnica (lat. Conyza canadiensis) iz porodice glavočika koja je danas rasprostranjena na svim kontinentima i dr. Korovi otporni na glifosat i većinu uobičajenih herbicida godišnje američku poljoprivredu koštaju milijune dolara. Stručnjaci za korove i farmeri ističu da je problem uzrokovao herbicid dikamba jer se „nošen“ zrakom i/ili vjetrom našao na drugim, susjednim poljima u kojima se ne uzgaja genetski modificirana soja RR2X otporna na glifosat i dikambu. Na ovaj način čovjek je neodgovornim ponašanjem uzrokovao pravu katastrofu jer su milijuni hektara poljoprivrednih površina na kojima se odvija konvencionalni ili organski (eko) uzgoj soje gotovo uništeni.  

U svojoj oštroj kritici stručnjaci navode da je herbicid odobren od strane saveznih vlasti bez dovoljno podataka o njegovim stvarnim učincima. Reakcije oštećenih poljoprivrednika više su nego burne: zbog štetnih učinaka s ozbiljnim posljedicama uzrokovanih dikambom zaredale su brojne tužbe oštećenih farmera. Pokrenuta je i istraga – kako državna tako i ona na saveznoj razini, a jedan farmer je nažalost ubijen kada je „napao“ farmera s čijeg polja je došla katastrofa „dikamba.“

„Ovo bi trebalo biti zvono za uzbunu,“ izjavio je David Mortensen, stručnjak za korove na 'Pennsylvania State University.' Prema podatcima „Monsanta,“ poljoprivrednici diljem SAD-a ovo proljeće su na nešto više od osam milijuna hektara zasadili genetski modificiranu soju otpornu na glifosat i dikambu. Zbog povećane primjene dikambe, ovaj herbicid je putem zraka dospio na polja gdje se konvencionalno ili organski uzgajaju soja, povrće i voće kao i neke druge biljke koje su  habitat za pčele i druge oprašivače. Nedaleko grada Blythevilla uništena je i šuma bijelog sviba (lat. Cornus sanguinea L.). Prema jednoj stručnoj procjeni iz 2004., herbicid dikamba je u odnosu na glifosat čak 75 do 400 puta opasniji za biljke koje nisu tolerantne na ovaj herbicid; a dikamba je naročito toksična za konvencionalnu soju.

Znanstvenik Kevin Bradley (University of Missouri) procjenjuje da je najmanje oko milijun i dvjestopedesetpet tisuća hektara poljoprivrednih površina soje oštećeno dikambom i to u najmanje 16 saveznih država, uključujući i najveće proizvođače u državama Iowa, Illinois i Minnesota. „Zaista je vrlo teško procijeniti koliko je proširena stvarna šteta,“ izjavio je Bob Hartzler, profesor agronomije na 'Iowa State University' te dodao: „Zaključio sam da je dikamba teško predvidljiva.“ Uzgajivači soje kao farmer Wally Smith koji zapošljava petero ljudi, uključujući sina i nećaka, u okrugu Mississippi, Arkansas, sada više nisu sigurni hoće li moći nastaviti isti posao nakon ovogodišnje katastrofe izazvane dikambom.

Najteže su stradala polja soje u blizini grada Blytheville – kilometri i kilometri površina pod sojom gotovo su uništene: biljke soje su zakržljale i listovi su uvinuti/sfrkani a većina mahuna je prazna; u ovo vrijeme biljka soje trebala bi biti barem 20 cm viša. Farma Smitha zbog zakržljale soje i praznih mahuna procjenjuje gubitak uloženih sredstava od 2 milijuna US dolara: „Činjenica je da ćemo zbog bitno smanjenih prinosa imati gubitke i ostati bez posla.“  Nažalost, stradala je i organska farma u blizini koja je zbog kontaminacije dikambom morala potpuno obustaviti prodaju svojih proizvoda.

Nova poboljšana formula dikambe odobrena je uz obećanje, točnije tvrdnju da je manje rizična zbog smanjene volatilnosti za razliku od dosadašnjih sredstava čija glavna aktivna tvar je dikamba. Međutim, kritičari sada jasno izjavljuju da je ova nova formula poboljšane dikambe odobrena bez odgovarajućih potrebnih podataka i to pod golemim pritiskom svih zainteresiranih grupa (industrije, udruženja farmera i dr.). Naime, svi oni su tvrdili da se više ne mogu boriti protiv izrazito otpornih „superkorova“ u poljima genetski modificirane soje tolerantne na glifosat te da stoga imaju velike gubitke. Komercijalni uzgoj genetski modificirane soje otporne na glifosat u posljednjih je 20 godina diljem SAD-a uzrokovao pojavu superkorova kao posljedicu prekomjerne primjene glifosata. Već krajem srpnja (2017.) EPA je bila „zatrpana“ pozivima znanstvenika i stručnjaka za korove koji su svi jednoglasno upozoravali na svoju zabrinutost zbog „ponašanja“ dikambe koja je mnogo nepostojanija i ima veću volatilnost nego što su to kemijski stručnjaci i proizvođači tvrdili. Znanstveni istraživači Sveučilišta Missouri, Tennessee i Arkansas proveli su testiranje na poljima i otkrili da novi herbicid dikamba može „prijeći“ na druga polja i to 72 sata nakon primjene. Jason Norsworthy, profesor agronomije na Sveučilištu Arkansas (University of Arkansas) izjavio je kako je Monsanto učinio vrlo malo ispitivanja na polju, a njemu osobno odbili su pristup i mogućnost testiranja ovog novog monsantovog proizvoda.

Proizvođači (Monsanto, BASF) tvrde da 'labilnost' tj. volatilnost dikambe nije kriva jer se proizvod našao na tržištu nakon višegodišnjih ispitivanja i istraživanja, pokusa na poljima i znanstvene revizije sveučilišta i regulatornih vlasti. Scott Partridge, potpredsjednik Monsanta za globalnu strategiju otišao je još dalje i za nastalu katastrofu krivi – farmere. Savezna država Arkansas već je u srpnju usvojila zabranu primjene dikambe do kraja ovogodišnje agrarne sezone te povisila kazne za ilegalnu primjenu, dok su Missouri i Tennessee postrožili pravila primjene herbicida dikamba, a 12 država podnijelo je žalbe / pritužbe Agenciji za zaštitu okoliša (EPA). EPA je već početkom kolovoza objavila kako razmatra(ju) mogućnost povlačenja ovog novog proizvoda s tržišta nakon razgovora s nekoliko znanstvenika. Međutim, znanstveni istraživači koji su proveli dodatna istraživanja dikambe tvrde da ovaj herbicid ne će biti dugo učinkovit u borbi protiv raširenih superkorova. Oni su naime otkrili da će superkorovi (osobito A. palmeri) iz porodice šćireva postati otporni na dikambu već za tri godine. Opisani slučajevi potječu iz Arkansasa i Tennesseeja, a glasnogovornik kompanije Monsanto tvrdi kako oni o tome ne znaju ništa.

Sadašnji kritičari intenzivne poljoprivredne proizvodnje uz golemu primjenu umjetnih, kemijskih tvari novonastalu krizu vide kao parabolu i predviđanje za budućnost poljoprivredne proizvodnje diljem SAD-a. Scott Faber, potpredsjednik „Environmental Working Group“ izjavljuje kako su farmeri ulovljeni u „kemijski žrvanj“ kojeg pokreće biotehnološka industrija. Naime, mnogi farmeri sada smatraju da se uopće više ne će moći baviti poljoprivredom bez nove tehnologije herbicida. „Mi smo sada u slijepoj ulici, tj. na cesti koja nikuda ne vodi“, izjavio je Nathan Donley, viši znanstvenik Centra za biološku raznolikost (Center for Biological Diversity) te dodao: „Činjenica je da ljudi koriste sve složenije kombinacije otrova na usjevima sa isto tako složenim posljedicama.“

(Izvor: Pittsburgh Post-Gazzete, 30. kolovoza 2017.)

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.