U fokusu je primjena reformi

Hvatanje koraka Hrvatske s ostalima usporit će se ako se reforme ne provedu

Povodom predstavljanja nove Strategije za Hrvatsku za razdoblje 2017.-2021., razgovaramo s vodećim ekonomistom za regiju Peterom Tabakom iz Mađarske.

• Kako ocjenjujete hrvatsku ekonomiju u usporedbi sa susjednim zemljama?

= Hrvatska se nakon krize vrlo slabo oporavljala sve donedavno kad je rast dosegnuo oko 3 posto. To je dobro, ali je još uvijek premalo za brzu konvergenciju. U nekim CEE zemljama vidimo rast između 3,5 i 4 posto tako da Hrvatska ima veliki prostor za napredak. Trenutačna razina investicija od oko 20 posto BDP-a je preniska za razinu razvijenosti ekonomije. Dakle, treba povećati investicije, u tome veće iskorištenje EU sredstava može puno pomoći. Privatni sektor isto treba više pridonijeti ulaganjima, no za to treba bolja poslova klima.

• Naglašavate problem prezaduženosti.

= Razina korporativnog duga doseže oko 90 posto BDP-a i druga je najviša u CESEE regiji nakon Bugarske. Velik dio tog duga otpada na prezadužene kompanije, oko 35 posto BDP-a (bez Agrokora). Iznimno je važno povećati efikasnost i smanjiti financijsku polugu, a to je moguće uz više vlasničkog ulaganja u te kompanije. Za početak, one moraju smanjiti svoj dug.

• MMF upozorava da će bez reformi potencijalni rast pasti ispod dva posto u narednih pet godina. Koje su po vama prioriteti?

= Osim ulaganja, korporativnog duga i rješavanja loših kredita, ključno je poboljšati korporativno upravljanje u državnim, ali i privatnim kompanijama. Također, poboljšati javnu administraciju, efikasnost tržišta rada kako bi se omogućilo tvrtkama da mogu zapošljavati više i u konačnici zadržavati talentirane ljude u Hrvatskoj. Vlada je svjesna mnogih od tih problema s obzirom na Nacionalni program reformi (NPR) i sada fokus treba biti na pravovremenoj implementaciji.

• Može li zbog sporih reformi Hrvatska postati najsiromašnija država u EU?

= Definitivno postoji rizik da će hvatanje koraka Hrvatske s ostalima usporiti ako se reforme ne provedu ili budu provedene s odgodom, no nadam se da je Vlada toga svjesna. Nismo u detalje proučavali proračunske planove, no posljednjih godina situacija je vrlo dobra, na strani prikupljanja prihoda, kao i držanja rashoda pod kontrolom. Fokus bi sada trebao biti na strukturi proračuna za snažniju potporu reformama.

• Je li Hrvatska spremna za euro?

= Hrvatska će definitivno imati niz koristi od uvođenja eura, no naglasak je na procesu i 'tajmingu'. Osim financijske, zemlje trebaju postići određen stupanj realne konvergencije da ostvare maksimalne benefite od eura. Taj stupanj može se dosegnuti u srednjem roku, ali naravno puno je neizvjesnosti. Vjerujem da zato dokument eurostrategije nije ni postavio određeni rok za uvođenje eura. Ako se reforme iz NPR-a implementiraju, Hrvatska će biti puno bolje pripremljena za euro.

Strategija EBRD-a do 2021.

• Poticanje konkurentnosti privatnog sektora

• Razvijanje tržišta kapitala

• Poticanje učinkovitijeg upravljanja u državnim i privatnim tvrtkama

Ana Blašković,http://www.poslovni.hr/hrvatska/u-fokusu-je-primjena-reformi-334498