Hrvatski Fokus
Kultura

O fenomenu gastarbajterstva

Dvogodišnji projekt zagrebačke Galerije Nova

 
 
U srijedu 11. travnja otvorenje izložbe pod nazivom Arhitektura egzila, unutar i protiv stanja stalne privremenosti u Galeriji Nova, Teslina 7 u Zagrebu. To je dvogodišnji projekt Galerije Nova i kustoskog kolektiva WHW o fenomenu gastarbajterstva i suvremenoj izbjegličkoj krizi završava grupnom izložbom i predavanjem.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/04/CONCRETE-TENT_02_low-res.jpg
Dvogodišnji projekt zagrebačke Galerije Nova i kustoskog kolektiva WHW koji se bavi povijesnim fenomenom gastarbajterstva i suvremenom izbjegličkom krizom završava se predavanjem i grupnom izložbom Priče, privremene. Predavanje Arhitektura egzila, unutar i protiv stanja stalne privremenostiu petak, 6. travnja u 19 sati održali su Sandi Hilal i Alessandro Petti, osnivači eksperimentalnog obrazovnog programa Campus in Camps, koji se provodi u izbjegličkom kampu Dheisheh u Betlehemu. Izložba Priče, privremene otvorena je u srijedu 11. travnja, a predstavljen je novi rad Ane Dane Beroš i Matije Kralja, dokumentarni film Buffet Željezara Gorana Devića i projekt Tončija Vladislavića, Lee Vene i Ivane Čuljak Pričam ti priču … iglom i koncem.
Umjetnici i arhitekti Sandi Hilal i Alessandro Petti razvili su umjetničku praksu temeljenu na istraživačkim projektima koja je i teorijski ambiciozna i praktično uključena u borbu za pravdu i jednakost. Osnovali su Campus in Camps, eksperimentalni obrazovni program koji se provodi u izbjegličkom kampu Dheisheh u Betlehemu, s ciljem da nadiđu konvencionalne obrazovne strukture stvaranjem prostora za produkciju kritičkog i utemeljenog znanja. S arhitektom i profesorom prostorne i vizualne kulture na londonskog koledžu Goldsmiths, Eyalom Weizmanom, 2007. godine osnovali su DAAR (Decolonizing Architecture Art Residency) u Beit Sahouru u Palestini, s ciljem spajanja arhitektonskog studija i umjetničke rezidencije koji bi okupili arhitekte, umjetnike, aktiviste, urbaniste, filmaše i kustose na projektima s temom politike i arhitekture.

U zagrebačkoj Galeriji Nova predstavit će svoj projekt Arhitektura egzila, unutar i protiv stanja stalne privremenosti koji se bavi izbjegličkim kampovima za koje tvrde da uopće ne bi trebali postojati jer predstavljaju zločin i politički neuspjeh. Podižu se s namjerom da se unište, nije predviđeno da imaju povijest i budućnost; predviđeno je da se zaborave. Povijest izbjegličkih kampova konstantno se briše, a odbacuju je države, humanitarne organizacije, međunarodne agencije, pa čak i same izbjegličke zajednice, u strahu da ikakvo priznanje sadašnjosti potkopava njihovo pravo na povratak. Jedina priznata povijest u izbjegličkim zajednicama je ona koja se sastoji od nasilja, patnje i poniženja. Kako da onda razumijemo život i kulturu koje ljudi grade u kampovima, unatoč patnji i marginalizaciji, pitaju se Hilal i Petti. Nakon predavanja, povest će se razgovor umjetnika s publikom.

Izložba Priče, privremene okuplja umjetnička opažanja koja se vezuju za uzroke i posljedice migracija. U trenutku kada se čini da ne postoje adekvatne političke poluge koje bi omogućile sistemske pomake s ciljem ukidanja uzroka migracija, radovi okupljeni na ovoj izložbi ističu važnost stvaranja privremenih zajednica i zajedništva. Tijekom proteklih godina, video-umjetnik Matija Kralj i arhitektica Ana Dana Beroš istražuju i dokumentiraju (de)konstrukciju tzv. balkanske rute, od tranzicijskog centra Dobova na slovensko-hrvatskoj granici, preko makedonsko-grčke granice i neformalnog pograničnog izbjegličkog naselja Idomeni, do grada Mardina u sjevernoj Mezopotamiji, nadomak tursko-sirijske granice, gdje su bilježili svakodnevicu gradskih izbjeglica. Instalacija Bilješke iz Grčke, 2016.-2017. nastala specifično za prostor Galerije Nova, dio je njihovog dugoročnog projekta Geotrauma koji bilježi tragove širećih granica i isprepletenost (su)djelovanja europskih migracijskih politika i međunarodnih humanitarnih organizacija te mase turist-volontera (engl. voluntourists) i aktivista anarhista u "industriji katastrofe".

 
Opservacijski, nagrađivani dokumentarni film redatelja Gorana Devića Buffet Željezara(2017) prati Ernu i Dževada, vlasnike buffeta koji je pred zatvaranjem. Buffet se nalazi na autobusnoj stanici na ulazu u tvornički krug Željezare Sisakkoja je tijekom socijalizma bila jedna od vodećih željezara istočne Europe. Sniman uglavnom jednom kamerom koja u punom radnom vremenu buffeta od 7 do 21h bilježi "birtijske razgovore" tjedan dana pred zatvaranje, film iznosi nepovratne učinke tranzicije poput osiromašenja, ekonomskog kolapsa i gubitka radničkih i ljudskih prava.
Pričam ti priču … iglom i koncemTončija Vladislavića, Lee Vene i Ivane Čuljak nastaje u sklopu radionice za tražitelje azila u Hrvatskoj Kreacija, afirmacija, integracija koju je CIMO – Centra za istraživanje mode i odijevanja realizirao u suradnji s RCT – Rehabilitacijskim centrom za stres i traumu. Radionice, realizirane od studenog 2016. do svibnja 2017. u prihvatilištima za tražitelje azila Kutina i Porin u Zagrebu s migrantima iz Afganistana, Irana,  Sirije, Iraka, Somalije i Turske, u tradicionalnu tehniku vezenja tekstila uvele su nove sadržaje vezane za njihova iskustva izmještanja i migracije. (a.f.)

Povezane objave

Najteže je pronaći originalni rukopis

HF

Darijin složeni sustav znakova

HF

Vrlo specifičan nadahnut autorski opus

hrvatski-fokus

Guske u magli političkih hijena

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više