Hrvatski Fokus
Znanost

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (50)

Neke obrazovne jedinice u kurikulu za predmet Matematika imaju nedostatke

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/05/jasna-turkalj-01.jpg
Jasna Turkalj
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
 
Nela Dželalija, prof. III. gimnazija, Split
Ovaj je prijedlog u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno da može imati štetne posljedice za ukupni razvoj učenika.
 
Željko Bošnjak, prof. Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb
I uz najbolji, najsavršeniji i najbogatiji e-udžbenik nužno su potrebni i tiskani materijali. O udžbenicima niti riječi u ovoj „reformi".
 
Mr. Ljiljana Klinger, dipl. učiteljica, ravnateljica Osnovna škola Matije Gupca, Zagreb
Je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu?
 
Prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U vezi s nastavkom reforme obrazovanja moje je stajalište sljedeće: reformu treba nastaviti i to tako da se kao prvi korak u postojećoj konfiguraciji škole osuvremene nastavni programi. Pritom treba voditi računa o ukupnom opterećenju učenika.
 
Tomislav Faist, učitelj Osnovna škola Posavski Bregi
Već se niz godina radi na reformama školskog sustava, no od uvođenja praktičnih radova – čime je HNOS (2005.) znatno unaprijedio i obogatio nastavu Tehničke kulture – znatnijih poboljšanja nema. Uz to se neki elementi prenose iz dokumenata jedne reforme u dokumente druge, a kao da se gubi iz vida prioritet koji je propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 4): „jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima".
 
Prof. dr. sc. Goran Nuić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Moj je dojam da se u prijedlogu CKR reforme previše odmaknulo od postojeće prakse i to ne smatram dobrim. Svaka reforma trebala bi krenuti od detaljne i korektne procjene postojećega stanja te predlagati poboljšanja u manjim koracima (od korjenitih promjena) da bi imala šanse za uspjeh. VrJednovanje na osnovi ishoda učenja nije po mome mišljenju primjenjivo na matematiku, a vjerojatno niti na prirodoslovlje.
 
Prof. dr. sc. Zlatko Drmač Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Misli li netko uistinu da je moguće i da danas uistinu ima smisla popunjavanjem obrazaca i tablica s unaprijed zadanom strukturom, propisanom listom poželjnih i nepoželjnih glagola, definiranim razinama usvojenosti s razrađenim detaljima za svaki ishod te primjerima zadataka, trasirati obrazovanje učenika koji će upisati fakultet iz STEM područja za petnaest godina od danas?!
 
Prof. dr. sc. Ladislav Čaklović Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Neke obrazovne jedinice u kurikulu za predmet Matematika imaju nedostatke koji zadiru u nerazumijevanje matematičkih modela. Opći dojam ovih dokumenata zajedno jest: nagomilavanje činjenica, nedovoljna briga za zdravlje djece, neujednačenost stručnih radnih skupina kao i nabrajanje nerazumljivih fraza te nepotrebnih i krivo formuliranih definicija.
 
Doc. dr. sc. Matko Glunčić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kvantitativnim analizom recenzija je pokazala da će CKR gimnazijskog kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske.
 
Akademik Mislav Ježić HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Treba uključiti u reformu školstva s jedne strane najbolje znalce i stručnjake za pojedina područja (ili predmete), koji ih izvrsno razumiju i mogu napraviti takvu novu sintezu, a s druge strane djelatnike iz prakse, učitelje i profesore, koji imaju iskustva u radu s učenicima i studentima i znaju kako im treba prenositi znanje i razvijati vještine. U radu na prijedlogu CKR-a (za razliku od rada na HNOS-u prije desetak godina, a koji nije valjano iskorišten), ovdje ne vidim da su sudjelovali takvi vrhunski znalci i stručnjaci pa se ne čini vjerojatnim da će izraditi potrebne sinteze znanja s programom razvoja. Mi nemamo prava, pod bilo kakvim izgovorima i floskulama, u svojemu obrazovnome sustavu ne dati svim učenicima najbolju naobrazbu i odgoj koje možemo, a prema njihovim mogućnostima – i iz matematike i iz jezika, i iz prirodnih i iz humanističkih područja, i iz tehničkih znanja i iz umjetnosti, i iz sportova. Samo u tome slučaju osposobit ćemo mlade ljude da se nose s kompetitivnošću dinamičnoga i nesigurnoga svijeta u kojemu živimo, samo u tome slučaju možemo i Hrvatsku učiniti kompetitivnom koliko je nužno da bi se nosila s tim svijetom i u njemu očuvala potrebnu mjeru samostalnosti i slobode svojih građana. Oni koji se time bave moraju snositi i punu odgovornost.
 
Hrvatski institut za povijest, Zagreb Znanstveno vijeće, ravnateljica dr. sc. Jasna Turkalj
Ovakav prijedlog radikalno mijenja koncepciju srednjoškolskog učenja i poučavanja Povijesti, a sasvim izgledno bez rezultata koje predlagači očekuju, i to iz više razloga. Poseban je problem u Prijedlogu CKR-a podzastupljenost hrvatske povijesti. Smatramo da prijedlog Nacionalnoga kurikuluma nastavnog predmeta Povijest nije prihvatljiv ni za eksperimentalnu primjenu, nego zahtijeva opsežne i ozbiljne metodičko-didaktičke i sadržajne izmjene i dopune.
 
Akademik Tomislav Raukar HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U konceptima kurikula Povijesti izostavljen je jedan od temeljnih, upravo nezaobilaznih pojmova – čovjek i društvo ili pojedinac i zajednica, bez kojega je naše poznavanje povijesnoga razvoja osiromašeno i veoma otežano, a svakako nepotpuno.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Povezane objave

Reforma nikad nije bila zaustavljena!

HF

Iain Pears i prednewtonovsko doba

HF

Nikola Tesla je 24. svibnja 1892. posjetio Zagreb

hrvatski-fokus

Stalna komisija za cijepljenje – Stiko – čuva Nijemce od pokvarenih političara

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više