Sebedarje – shvaćanje logike blaženstava

Održan 3. Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu

Proslava Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji koja je započela u Splitu, 10. rujna završila je u nedjelju 16. rujna u prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu, središnjim euharistijskim slavljem koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić.

Kao uvod u središnju proslavu u subotu 15. rujna u večernjim satima održan je molitveni program, euharistijsko bdijenje „Hod svjetla“. Molitvu je predvodio i pozdrav uputio mons. Marin Barišić, a propovijed izrekao dubrovački biskup i predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj Mate Uzinić. Za razmišljanje ponuđeno je evanđelje blaženstava koje u osam kratkih rečenica sažima cijelo evanđelje, radosnu vijest o našem spasenju, ali i daje recept za život i radost koju želimo za sebe i za svoje obitelji. Budući da su blaženstva Isusov osobni portret, a On želi da ona budu i osobni portret svakog kršćanina, kao što je kazao papa Franjo u apostolskoj pobudnici o svetosti Gaudete et exultate, biskup Uzinić je čitajući blaženstva u ozračju Trećeg susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu, istaknuo da „mi u njima želimo prepoznati i iskaznicu naših katoličkih obitelji. No, nije dovoljno imati osobnu iskaznicu. Da bi ona bila valjana, odnosno da ne bi bila falsifikat, podaci koju su u njoj upisani, uključujući i sliku koju ima, trebaju biti istiniti. A oni mogu biti istiniti samo ako je naš život i život naših obitelji usklađen s onim što čitamo u blaženstvima, odnosno ako živimo u skladu s logikom blaženstava.

Kako to postići? Možda nam može pomoći papa Franjo koji u spomenutom dokumentu kaže, tumačeći riječi 'radostan' i 'blažen' kao riječi koje su sinonim za svetost, 'da se u sebedarju postiže pravo blaženstvo'." U tom je svjetlu biskup Uzinić govorio o sebedarju kao ključnoj riječi za shvaćanje logike blaženstava, ali i za razumijevanje načina „na koji možemo, živeći u skladu s tom logikom, učiniti da podaci upisani u našoj kršćanskoj i obiteljskoj iskaznici odgovaraju stvarnosti. Sebedarje nam jedino može pomoći da zaustavimo negativni trend koji jedne zatvara životu, a druge tjera iz domovine i da krenemo u novom, pozitivnom smjeru.“ Biskup Uzinić zaključio je da „sebedarje može našim obiteljima omogućiti da ponovno budu ono što su bile kroz cijelu našu prošlost i na što ih poziva ili, bolje rečeno, kako ih definira geslo ovoga Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu: 'Obitelj – izvor života i radosti!'“.

Središnji događaj susreta, pod geslom „Obitelj izvor života i radosti”, održao se u nedjelju 16. rujna, kada je na solinskom Gospinu polju, u prasvetištu Gospe od Otoka, pred oko 20 tisuća vjernika iz svih biskupija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Vojvodine, kao i iz Hrvatskih katoličkih misija Europe i svijeta, misno slavlje predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić u zajedništvu s 21 nad/biskupom.

U propovijedi splitsko-makarski nadbiskup podsjetio je kako je na ovom tlu Gospe od Otoka za vrijeme kraljice Jelene sagrađena prva Crkva u Hrvata posvećena Blaženoj Djevici Mariji. „Stoljećima kasnije, to jest 1976. godine, ovdje smo započeli naš hod buđenja svijesti za budućnost hrvatskog naroda koja i danas ovim Susretom obitelji raste. Održali smo se i konačno izišli na pozornicu svijeta. Održali smo se i opstojimo već četrnaest stoljeća zahvaljujući snažnoj vjeri u Boga koju smo primili od naših predaka. Održali smo se jer smo čuvali i branili obitelj koja je izvor života i radosti! Taj isti put obitelji i vjere vodi i okuplja nas i danas“, rekao je mons. Barišić.

Naglasio je zatim da su nam u ovim vremenima potrebni „ovakvi susreti koji nisu izraz bunta niti su usmjereni protiv ikoga“.“Borba za život i budućnost čovjeka danas se u najvećoj mjeri događa u borbi za obitelj“. Podsjetio je kako živimo u dinamičnom vremenu brojnih izazova i brzih promjena, ali i mnogih nesigurnosti i nejasnoća „koje nas zbunjuju i dovode u pitanje ono što je svima i odvijeka bilo jasno“. „Znali smo što je muški i ženski rod. Znali smo što je to obitelj! A danas kao da više nismo u to sigurni. Djeca prepoznaju oca i majku kao dva lica iste ljubavi te žele rasti i radovati se životu na ramenima svoga tate, u zagrljaju svoje mame i na koljenima svoga djeda i bake. Djeca već na svom početku iskustveno svjedoče ono što bijaše u početku: „Na svoju sliku stvori Bog čovjeka…muško i žensko stvori ih.' (Post 1,27) '…i bit će njih dvoje jedno tijelo.' (Post 2, 24)“, citirao je mons. Barišić.
 

Univerzalno i povijesno iskustvo ljudskoga roda svjedoči da je brak zajedništvo muškarca i žene, a obitelj zajedništvo roditelja i djece. I to se nikada ne smije i ne može promijeniti, upozorio je splitsko-makarski nadbiskup. „Čežnja za pripadati svojoj obitelji i imati roditelje i rodoslovlje, ne može biti ugašena nikakvim Konvencijama i uklanjanjima imena roditelja iz školskih svjedodžbi, ni uvođenjem brojeva umjesto imena djeteta već od vrtićke dobi. Nitko ne pamti samo brojeve, već imena i lice. Čovjek nije bezličan broj, već je svatko od nas jedinstven i neponovljiv u Božjem planu stvaranja“, naglasio je splitko-makarski nadbiskup. „Svjedoci smo da obitelj danas biva sve više ugrožena raznim ideologijama, razornim relativizmom, bešćutnim hedonizmom, opasnim individualizmom i posesivnim egoizmom. Isto tako, kada se govori o obitelji, najčešće se govori o njezinoj krizi, o problemima, poteškoćama pa čak i o obitelji kao problemu. Time se brak i obitelj, nastavio je nadbiskup, „predstavljaju kao nepogodno mjesto za život, koje oduzima sreću i slobodu, a donosi samo nepotrebna svakodnevna i zakonska opterećenja“.

Prigodom Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji apostolski blagoslov uputio je i papa Franjo, a pročitao ga je tajnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. Janusz Stanislaw Blachowiak. „Papa potiče da obitelji budu mjesta zajedništva i molitve, istinske škole evanđelja i male kućne crkve, probuđujući svijest o svetom i nepovredivom karakteru obitelji i o njezinoj ljepoti u Božjemu naumu“, stoji u dijelu teksta.

Riječ zahvale na kraju euharistijskoga slavlja uputio je zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić, osobito očevima i majkama, obiteljima koje su po koncilskoj definiciji 'prva škola društvenim vrlina' i 'Crkva u malom'. „Budite i ostanite 'intimna zajednica života i ljubavi' koja je prema Stvoriteljevu naumu u službi života i odgoja novih naraštaja Bog vas blagoslovio a Marija, majka obitelji, neka bdije i prati vas kako bi bili trajna i živa slika samoga otajstva Crkve gdje se uči zajedništvu, poštivanju, ljubavi i solidarnosti. A uz to se naviješta i svjedoči da je ljudski život svet i nepovrjediv: Od začetka do naravnog svršetka. I treba ga braniti na svim područjima“, kazao je mons. Puljić.
Četvrti nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, najavljeno je, bit će 2021. godine u Ludbregu, u Varaždinskoj biskupiji.

Nives Matijević