Važnost poljoprivrednoga zadrugarstva

Razvoj i suvremena obilježja poljoprivrednog zadrugarstva na prostoru Hrvatske

U srijedu, 21. studenog 2018. godine u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja održano predavanje Ilde Stanojević pod paslovom »Razvoj i suvremena obilježja poljoprivrednog zadrugarstva na prostoru Hrvatske«. Iz predavanja Ilde Stanojević moglo se saznati što je to zadružno poduzetništvo, koje su njegove prednosti i nedostaci te kako ovaj oblik poduzetništva potiče brigu o lokalnim zajednicama i društvu u cjelini. Mogu li uspješni primjeri zadrugarstva biti poticaj za udruživanje proizvođača na Banovini, a time i poticaj za unaprjeđenje poljoprivrede i života u ruralnim prostorima?

Ilda Stanojević

Ovo je bilo peto predavanje u seriji predavanja "Mogućnosti i izazovi ruralnog razvoja" koju Društvo "Terra banalis" organizira u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Hrvatski dom Petrinja, a tijekom koje vodeći hrvatski znanstvenici i stručnjaci govore o ruralnom, održivom razvoju te ukazuju na razvojne potencijale prirodne i kulturne baštine.

Zadrugarstvo kao oblik poduzetništva nazočno je u gotovo svim državama svijeta bez obzira na gospodarsko i društveno okruženje. Hrvatsko zadrugarstvo tradicijom dužom od 150 godina prolazilo je različita razdoblja, ali je jedno sigurno, opstalo je do današnjih dana. Analiza financijskog poslovanja zadružnog sustava i kretanja brojnosti članova i zaposlenika ukazuje kako je potrebno nastaviti intenzivno raditi na osuvremenjivanju postojeće zakonske regulative i edukaciji svih sudionika u tom procesu – od kreatora zakonodavnog okvira do onih koji bi te zakone morali provoditi, obrazovnih institucija koje bi zadrugarstvo trebali uvrstiti u programe kroz formalno i neformalno obrazovanje pa do samih zadrugara koji vrlo često nisu upoznati sa svim prednostima i nedostacima koje im zadrugarstvo donosi, kako bi se zadružno poduzetništvo pokrenulo i prihvatilo kao socijalno i gospodarski održiv model. Uvažavajući 7 međunarodnih zadružnih načela (otvorenost, demokratsko upravljanje članova, gospodarska aktivnost članova, autonomnost zadruge, međusobna suradnja sa zadrugama, edukacija zadrugara i briga za lokalnu zajednicu) možemo reći da je zadrugarstvo dio poduzetništva u kojemu profit nije glavni i jedini cilj, nego briga za člana zadruge i lokalnu zajednicu, a što u konačnici daje veći doprinos društvu u cjelini.

Poljoprivredno zadrugarstvo kao većinski oblik zadrugarstva u Hrvatskoj, nameće se kao najpovoljniji oblik organiziranja poljoprivrednih proizvođača. U trenutno rascjepkanoj poljoprivrednoj proizvodnji koja je na taj način opterećena visokim troškovima proizvodnje, skladištenja i plasmana proizvoda na tržištu,  udruživanje proizvođača doprinijelo bi tehnološkom unaprjeđenju poljoprivrede i populaciji hrvatskog ruralnog prostora.

Ilda Stanojević, dipl. ing. agr. (Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo), diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1987. Od 1995.-2003. radi kao upraviteljica Poljoprivredne zadruge Komiža. Od 2003. do danas zaposlena u Hrvatskom centru za zadružno poduzetništvo (pravni slijednik Hrvatskoga saveza zadruga) kao stručna suradnica, pomoćnica predsjednice uprave, ravnateljica i trenutačno savjetnica ravnatelja Centra.

Ana Lipovac