Dvokružni razmjerni izborni sustav

Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo

 

 

Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača gospodo stranački čelnici, a možete demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranaka i simpatizera tri do šest mjeseci prije  izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ!

Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim strankama sudjelovanje  na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista ( vidi tablicu ) što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako će Zvonimir Troskot, Željka Markić, Krešimir Miletić i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu. Željka Markić i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 20 zastupnika ili u jednoj izbornoj jedinici 60 zastupnika.  Izbor 60 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba preko 12 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka. Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Stranke: HRAST, MOST i druge su  preko svojih zastupnika barem mogle zastupničkim  pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja Vlade Zorana Milanovića građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom " i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje bitnih  zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri, pet ili šest izbornih jedinica.

 

Građanska inicijativa "Narod odlučuje" nam opet poput građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" nameće razmjerni izborni sustav s tri preferencijska glasa, a zato je već bilo skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine 380.649 potpisa birača. To je bilo dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Na upit udruge "Korektiv" odvjetnik Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine. Prijedlozi građanske inicijative "Narod odlučuje" nemaju smisla bez definiranih izbornih jedinica. Što je manji broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici uz jednaki broj  preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima. MOST i ostale stranke koje su podržavale Građansku inicijativu "Glasujmo imenom i prezimenom" mogle su predložiti podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica usvajanjem prijedloga Hrvatskih laburista iz 2014. godine vodeći računa o provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem u Gradu Zagrebu koji je trebao imati 26 zastupnika u Hrvatskom saboru. Na lokalnim izborima 2013. godine u Gradu Zagrebu bile su 24 liste i ukoliko bi se na izborima sudjelovalo toliko lista ukupno bi bilo  624 kandidata. Prema zahtjevima građanske inicijative "Narod odlučuje" Grad Zagreb bi imao 20 zastupnika, a uz sudjelovanje na izborima 21 liste kao prošle godine na lokalnim izborima ukupno bi bilo 420 kandidata. Kako provesti izbore u Gradu Zagrebu uz tako veliki broj kandidata i kako im  osigurati ravnopravni tretman u medijima.

 

DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV

 

U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a u prvom krugu dobile bi stranke koje su prešle izborni prag broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova G, koji su glasovali u izbornoj jedinici (važeći i nevažeći) zaokruženo na cijeli broj prema formuli z = g/G x Z gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, g = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova ( važećih i nevažećih ) u izbornoj jedinici  i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. U prvom krugu bili bi listići samo s nazivima stranaka. Sve stranke koje bi prešle izborni prag ušle bi u drugi krug izbora radi raspodjele preostalih zastupničkih mjesta i provedbe preferencijskog glasanja. Na taj bi se način provelo preferencijsko glasanje samo na tri do šest stranaka koliko je na dosadašnjim izborima prelazilo izborni prag. Tako bismo olakšali obradu rezultata izbora, a zbirna izborna lista bila bi višestruko manjeg formata. Kod podjele Hrvatske na pet općih izbornih jedinica s 20 zastupnika po izbornoj jedinici zbirna izborna lista imala bi 60 do 120 imena i prezimena kandidata. Zbirna izborna lista bi stala na dvije do tri stranice formata A4. Kandidati bi imali veće mogućnosti nastupa u medijima. Stranka koja bi u drugom krugu dobila apsolutnu većinu glasova osvojila bi sva preostala zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne osvoji apsolutnu većinu preostala zastupnička mjesta raspodijelila bi se D'Hondtovom metodom. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D'hondtovoj metodi u jednom krugu bila bi mogućnost da birač u prvom krugu glasa za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug. Za izbornu jedinicu u kojoj se bira 20 zastupnika optimalan je izborni prag od 4% i dovoljna su dva preferencijska glasa uz prag za napredovanje na listi od 2% dobivenih preferencijskih glasova od broja dobivenih glasova njegove liste.

 

Primjer raspodjele mandata u prvom krugu

 

Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine u X. izbornoj jedinici glasovalo je G = 253.575 birača. Koalicija SDP, HNS, HSU i IDS je dobila  g₁ = 82.628, HDZ g₂ = 76.062, nezavisna lista Ivan Grubišić g₃ = 29.088 i HSP-AS  g₄ = 14.938 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:

z₁ = g₁ / G x Z = 82.628 / 253.575 x 14 = 4,56, a zaokruženo na cijeli broj 5 zastupničkih mjesta,

z₂ = g₂ /G x Z = 76.062/253.575 x 14  = 4,2 odnosno zaokruženo 4 zastupnička mjesta,

z₃ = g₃/G x Z  = 29.088/253.575 x 14 = 1,6 odnosno zaokruženo 2 zastupnička mjesta i

z₄ = g₄/G x Z = 14.938/253.575 = 0,82 odnosno zaokruženo 1 zastupničko mjesto.

 

U drugom krugu u X. izbornoj jedinici  za 2 preostala zastupnička mjesta borile bi se ove četiri liste. Budući da većina glasova stranaka koje nisu dobile zastupnička mjesta u prvom krugu je bliska HDZ-u možda bi HDZ dobio apsolutnu većinu glasova i preostala dva zastupnička mjesta. Tako bi HDZ dobio na izborima 6 zastupničkih mjesta, a Kukuriku koalicija 5. Prema D'hondtovoj metodi Kukuriku koalicija je dobila 6, a HDZ 5 zastupničkih mjesta. Jedan mandat birača desne opcije pripao je Kukuriku koaliciji na čelu sa SDP-om. Sličan je rezultat u većini od deset općih izbornih jedinica. Kukuriku koalicija je bahato vladala četiri godine Hrvatskom s oko 25 % osvojenih glasova biračkog tijela zahvaljujući nepravednoj raspodjeli zastupničkih mjesta po D' hondtu iako je biračko tijelo većinski desno orijentirano.

 

ANALIZA GLASOVANJA

 

I. J.	G	V	N	Gk	Gp	Zg
I.	238.830	238.830	3.613	168.706	66.511	4
II.	249.101	245.143	3.598	186.183	58.960	3
III.	233.606	229.310	4.296	179.541	49.769	3
IV.	209.387	206.278	3.109	161.252	45.026	3
V.	215.996	212.371	3.625	162.684	49.687	3
VI.	218.179	214.334	3.845	148.926	65.408	4
VII.	266.352	261.423	4.929	184.051	77.372	4
VIII.	237.676	233.773	3.903	175.989	57.784	3
IX.	250.836	245.868	4.968	162.865	83.003	5
X.	253.575	248.887	4.688	202.716	46.171	3
Ukupno X	2.372.538	2,332.604	40.934	1,732.913	599.691	35
XI.	21.100	20.861	239	15.016	5.845	–
Ukupno XI	2,393.638	2,353.465	41.173	1,747.929	605.536	35

 

Oznake u tablici:

I. J.= izborna jedinica, 

G = Ukupan broj glasova,

V = važeći glasovi,

N = nevažeći glasovi,

G_k = korisni glasovi,

G_p = Glasovi stranaka koje nisu dobile zastupničko mjesto i

M_g = broj mandata razmjeran glasovima stranaka koje nisu dobile zastupničko mjesto.

 

Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj propalih glasova u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju propalih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike. Broj propalih glasova može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.

 

BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA

 

I. J.	SDP…	HDZ…	H.L.	HSS	HDSSB	N.L. I.G.
I.	107.382	43.265	18.059	2.922	–	–
II.	104.516	52.652	14.161	14.854	–	–
III.	120.906	35.615	23.020	9.070	–	–
IV.	68.188	48.377	7.008	3.505	44.687	–
V.	68.447	69.929	4.695	6.905	24.308	–
VI.	90.280	46.055	12.591	9.884	–	–
VII.	110.540	57.196	16.315	11.939	–	–
VIII.	134.211	28.403	13.375	1.842	–	–
IX.	72.220	90.645	5.999	3.434	–	11.190
X.	82.628	76.062	6.382	7.095	–	29.088
Ukupno	959.318	548.199	122.005	71 450	68 995	40 278
M	80	44	6	1	6	2

 

Oznake u tablici:

M = broj osvojenih mandata lista,

N.L. I.G.= nezavisna lista – dr.sc.Ivan Grubišić,

Lista HSP-AS je dobila 24.220 glasova i 1 mandat u X. izbornoj jedinici i Ladonja je dobila 12.210 glasova u VIII. izbornoj jedinici i prešla je izborni prag, ali nije dobila mandat. Kod dvokružnog razmjernog izbornog sustava bila bi dobila zastupničko mjesto.

 

UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM

 

Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi "Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasanjem prijedloge 3, 6 i 5 izbornih jedinica. Internetski portal Tjedno.hr objavio je moju iscrpnu  kritičku analizu zahtjeva građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 4. studenog 2014. godine pod naslovom "Tri izborne jedinice i izborni prag dva posto".

 

Kod izbora do 15 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora od 16 do  30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata  3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 150 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 8 do 12 kandidata iznosio bi 5 %, od 13 do 20 kandidata 3 %, od 21 do 30 kandidata 2 % i od 31 do 45 kandidata 1,3 %, od 46 do 60 kandidata 1 % i od 61 do 85 kandidata 0.7 % te preko 80 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu  rezultata izbora.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović