Čitajući knjigu pjesama Dozivke pjesnika i znanstvenika dr. sc. Rajka Glibe, knjižnica „Rijek“ knjiga 8., nakladnik Riječ Vinkovci 2000., koju uredi pjesnik Miroslav S. Mađer, a došla je do mene preko supruge mi Žakline, Rajkove kćeri, otvara je posveta pisana brzom rukom, kako je to činio Rajko: Žaklini mojoj od srca! Biograd n/m, 15. IV, 2000., pogled mi se zaustavi na 18.- toj stranici i pjesmi: VARLJIVA BAKLJADA. Moju znatiželju zagolica posveta : Kristijanu Krekoviću. VARLJIVA BAKLJADA : metafora vremena / razmješta putokaze i bakljade / što vječnošću se slade // hladne sjene / namiguju mjesecu / i korake izdajama broje // spram njega se pomiče / meka bliskost neka / pacijentica visina // mašta mu raste / prototipe nove stvarnosti pravi / u kojoj ga lažna čistoća ne davi
KRISTIAN KREKOVIĆ – vrtjelo mi se po glavi. U svojim stvaralačkim osamama i samovanjima, što je potaklo pjesnika da se osvrne na njega. Znao sam Rajka. I u razgovorima dobro je pazio da koji podatak, temu ne da tek tako. Fusnota dade mi dio odgovora: Kristijan Kreković rođen 1901., u Koprivama u BiH. Završio Akademie der Bildenden Kunste u Beču 1921. – 25. Prema odluci Časnog suda ULUH – a od 29. srpnja 1945, isključen iz ULUH-a jer je kao poznati udvorica protunarodnih režima bio protežiran od ustaških režima a njegov čudesni egzodus i umjetnički nagon će mu u interkontinentalnim razmjerima donijeti svjetsku potvrdu i slavu. Imao je gubljenjem Hrvatske svoje dvije domovine Peru i Španjolsku. U Španjolskoj je utemeljen muzej Kreković koji djeluje u sklopu Hispano – američkoga kulturnog centra gdje su trajni izložene njegove najuspjelije slike.
Daljnjim istraživanjem utvrdi da su mjesto Koprive kod Tuzle. Da je umro u Palma de Mallorka, 21. XI. 1985. Uz Akademiju u Beču završio je i Akademiju Ecole de beauxarts u Parizu gdje živi do 1939. Godine 1927., izlaže u Parizu. Od 1928. Član je Društva francuskih likovnih umjetnika. Godine 1941. je u Beogradu gdje su mu na blago rečeno „čudan“ način stradala sva djela. Još je čudnije da o tome nikada nije provedena niti jedna jedina istraga. Objavljen istraživački rad. Iz Beograda se za spasit glavu sklanja u Zagreb. Opet mu se 1945. – 1946., radi o glavi (udvorica protunarodnih režima). Za zdravu glavu na ramenima 1946. je u Parizu i Ženevi, te od 1960. u Palma de Mallorci motren i uhođen od jugoslavenskoga režima. Taj stvaralački period bilježi mu preokupacija kulturama Južne Amerike. Posebno su ga se dojmile Inke. Tih godina više puta boravi u Južnoj Americi. Stvara ciklus s temama iz Perua.
Njegov ciklus slika posvećen hrvatskoj povijesti, slično onom što je Nazor ostvario poetskim ciklusom, 143 slike., nije sačuvan. Likove u povijesnim kostimima, te religijske teme, slika realistički i monumentalno, fotografski precizno. Portretira poznate osobe: Gandhi, 1931; Jakov Gotovac, Gustav V…
1966. radi crteže manjeg formata U igri. Crtež ga bilježi sve godine njegovoga stvaralaštva.
1977. u Palma de Mallorci vlastitim sredstvima dao sagraditi muzej, otvoren javnosti 1981. Iste godine osnovao i zakladu Muzej Kreković koja je pomogla mnogim mladim i neafirmiranim umjetnicima.
1991. u Zagrebu mu je priređena izložba crteža.
Na sve predočeno, toliko je pitanja koja proizlaze iz ovog predloška za ozbiljniji i studiozniji rad i čekaju svoje odgovore. Jer toliko toga dugujemo Kristijanu Krekoviću na što nas je upozorio svojom pjesmom pjesnik i znanstvenik dr. sc. Rajko Glibo. Novo vrednovanje oslobođeno ideologije. Sveobuhvatan Istraživački rad o ovom izuzetnome čovjeku i umjetniku.
Na žalost narod smo koji olako prelazi preko svojih neupitnih veličina koje bi s više srca prigrlile i mnogo veće kulture od naše što je stoljećima činjeno, dok smo mi, naša znanstvena zajednica, zabavljeni sobom.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više