Hrvatski Fokus
Povijest

Pero Živković zvani “Pera peder”

Ovakvi su ljudi zauzimali neke od najvažnijih položaja u Kraljevini

 
 
Oficir iz Negotina bio je blizak s kraljem Aleksandrom i ovaj ga je spašavao od priča o orgijanju s vojnicima, ali je prozvan „Pera peder“. Petar Živković bio je ministar, predsjednik vlade i jedan od najbližih suradnika kralja Aleksandra Karađorđevića, za čiji je interes organizirao atentat na kraljevog brata Ðorđa. Rođen 1879. u Negotinu, u obitelji sitnog trgovca, Živković se opredijelio za vojni poziv jer je to bio način da se izbavi iz siromaštva: tijekom školovanja imao je osiguranu hranu i stan, a kasnije sigurnu plaću. Završio je prvo za podoficira, a onda se doškolovavao uz službu. Prišao je urotnicima protiv kralja Aleksandra Obrenovića i u noći Majskog prevrata otključao im je vrata i pustio ih dvor.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/05/1315321_fseks-03-petar-zivkovic_ff.jpg
U godinama koje su uslijedile urotnici su bili neformalna vlast u zemlji, suprotstavljajući se u mnogim pitanjima i samom kralju. Petar Živković odvojio se od njih i okupio istomišljenike u udruženje „Bela ruka“, ponudivši savezništvo Aleksandru Karađorđeviću. Tako je otpočeo njegov uspon. Ima dokaza da je Petar Živković 1908. pokušao otrovati Ðorđa Karađorđevića kako bi Aleksandar postao prijestolonasljednik. Vjeruje se da je Živković stajao iza afere zbog koje je Ðorđe godinu dana kasnije morao da se odrekne prijestolja.

U vrijeme balkanskih ratova, prvi put je u javnosti počelo da se govori o homoseksualnim sklonostima Petra Živkovića. Kao komandant Timočke konjičke divizije, 1913. nije izvršio naređenje da pomogne u opsadi Jedrena jer je u obližnjem gradiću orgijao s vojnicima. Kasnije se i jedan oficir požalio višoj komandi da je Živković pokušao da ga primora na seksualni odnos. Živković je bio inicijator i organizator montiranog sudskog procesa u Solunu 1917. godine, na kojem je Dragutin Dimitrijević Apis sa još nekolicinom oficira urotnika osuđen na smrt. Naredne godine tužio je jednog potpukovnika zbog „javnih tvrdnji da je pederast“, ali je Aleksandar spriječio da se to izrodi u skandal širih razmjera. U narodu je Živković prozvan „Pera peder“.

Aleksandrovom voljom, Petar Živković postavljen je 1921. godine za ministra vojske, a tri godine kasnije general Dragutin Okanović, komandant Konjičke divizije, napustio je vojnu službu i u javnosti napao ministra Živkovića optuživši ga da je „nervni bolesnik, zlo za vojsku i politički život, nenormalna ličnost koja ne zaslužuje da bude na poziciji koju zauzima“. Skandal je došao i pred Skupštinu, ali ga je Aleksandar opet zataškao. A kad je 1929. zaveo diktaturu, postavio ga je za predsjednika vlade i ministra unutrašnjih poslova.

Živkovićev mandat je upamćen po mnogobrojnim političkim ubojstvima protivnika diktatorskog režima u Jugoslaviji, u prvom redu komunista, što je izazivalo prosvjede i ogorčenje svjetske javnosti, a jedan apel da se represija u Jugoslaviji zaustavi potpisao je i Albert Einstein. Poslije ukidanja diktature Živković je zbog pritiska javnost smijenjen i postavljen za komandanta Garde, a Aleksandrovo ubojstvo u Marseilleu iskoristio je da se približi knezu Pavlu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je u emigraciji u Londonu, podržavajući Dražu Mihailovića. Komunističke vlasti u Jugoslaviji osudile su ga u odsustvu na smrt. Umro je u Londonu 1947.
 

Momčilo Petrović, Kurir, Beograd, 17. 6. 2016., https://www.kurir.rs/vesti/politika/2313817/7-prica-o-politicarima-predratne-jugoslavije

Povezane objave

Dva stoljeća od smrti Napoleonove

hrvatski-fokus

Život i smrt don Aleksandra Komulovića

hrvatski-fokus

Je li Josip Broz naredio ubojstvo Ivana Krndelja u srpnju 1941.!?

hrvatski-fokus

Hitler preko Kanara pobjegao

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više