Milanovićeva Vlada udruženim zločinačkim pothvatom spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima
BIVŠI MINISTAR UPRAVE ARSEN BAUK PRIZNAO GRUBU MANIPULACIJU REGISTROM BIRAČA KOJOM JE VLADA ZORANA MILANOVIĆA SPRIJEČILA REFERENDUMSKO IZJAŠNJAVANJE O IZBORNIM PRAVILIMA
HRT i dalje ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2014. godine ( vidi I. tablicu ) dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem Vladimira Šeksa kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana.
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić oglasio se priopćenjem u kojem je najavio da će protiv ministra uprave Arsena Bauka podnijeti kaznenu prijavu zbog, kako je naveo, izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Priopćenje Milana Kujundžića prenosimo u cijelosti. Milan Kujundžić: "Podnijet ću kaznenu prijavu protiv ministra Bauka zbog izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i koliko birača, a samo je jedan mogući razlog zašto se to ne zna: nekome tako odgovara. Netko je htio da u svakom trenutku može manipulirati, da drži sebi otvoren prostor da može dokinuti volju hrvatskog naroda izraženu instrumentima direktne demokracije, odnosno na referendumu te na nacionalnim i lokalnim izborima. Da hrvatskom narodu može ukrasti demokraciju. A taj netko je u najvišim strukturama vlasti, na Pantovčaku i na Trgu svetog Marka. Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa. Time je priznao i da je ova vlada (Milanovićeva) godinama zavaravala hrvatski narod. Priznao je da je on sam prevario Ustavni sud, koji je upravo na temelju podataka koje mu je on sam dostavio odredio da se za raspisivanje referenduma treba prikupiti najmanje 405 tisuća potpisa, čime je onemogućen referendum za reformu izbornog sustava i pregažena volja hrvatskog naroda".
Je li prof. dr. sc. Milan Kujundžić kao predsjednički kandidat podnio kaznenu prijavu? Što je poduzeo nakon toga i kako se ponio prema Kuščevićevom "festivalu demokracije" kao ministar u Vladi Andreja Plenkovića? Arsen Bauk je priznao da je Vlada Zorana Milanovića udruženim zločinačkim poduhvatom spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Predsjednički kandidat Zoran Milanović je organizirao kršenje Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a želi postati predsjednik "slučajne države".
Predsjednički kandidat Vlaho Orepić, zastupnik Nove politike, je ove jeseni na sjednici Sabora održao slobodni govor kojemu su glavna tema bila lažna prebivališta u Hrvatskoj. Ustvrdio je da je u Hrvatskoj 250 tisuća birača s lažnim prebivalištem i da Hrvatska mora ustanoviti točan broj stanovnika i vjerodostojne popise birača te na taj način ući u izbore i izboriti se za legalnu i legitimnu vlast.
Već na početku naglasio je kako po tko zna koji put ističe da se u Hrvatskoj vlast i politika zasniva na prevari i da policija i DORH ne reagiraju na tu činjenicu, a predsjednica, prešućujući tu temu, ne radi svoj posao.
Navodeći primjer iz Metkovića gdje je otkriveno da je žena na osnovu lažnog prebivališta oštetila Republiku Hrvatsku za 190 tisuća kuna Orepić je rekao: ” Ljudi moji, samo jednu ženu od minimalno 250 tisuća koji imaju lažno prebivalište. Samo U Zagrebu imamo u ovom trenutku 50 tisuća lažnih prebivališta. Orepić je u nastavku rekao da se više ne može tolerirati autobuse koji na izbore organizirano dovode glasače koji to ne bi trebali biti (Nemaju prebivalište u Hrvatskoj!).
Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnjiBranislav Švonja u listopadu prošle godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača.
Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom.
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati. Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad švonja nije bio osuđivan.
Priča je izbila u javnost u svibnju 2017. godine kada jedan od autobusa s tridesetak putnika nije htio otići iz Obrovca jer im onaj koji ih je pozvao na glasovanje nije platio dolazak. Putnici u autobusu čekali su da im se plati trošak dolaska u Hrvatsku i "nadnica" za određenu političku opciju. No kako do isplate nije došlo izjadali su se novinarki RTL televizije Nikolini Radić.
Stranka Slobodna Hrvatska potom je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-a u Obrovcu.
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki, Krešimir Macan i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.493 birača, a 1.273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Nemoguće je da je u tom razdoblju godišnje 79.070 birača godišnje gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.137 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje traži predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. To je želja hrvatskog naroda i predsjedničkog kandidata dr. sc. Miroslava Škore. Dosta nam je paradigme vladanja Hrvatskom strateškim sramoćenjem hrvatskog naroda preuveličavanjem žrtava Jasenovca i Jadovna i prešućivanjem komunističkih zločina, koju primjenjuje nelustrirani udbaški udav izmišljajući stalno fašiste i "ustaške guje" da prikrije neustavnu vladavinu Hrvatskom. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda.
Članak 1.
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
Naš je stav da se u izborno zakonodavstvo obavezno uključe 7. i 8. zahtjev s time da sve stranke moraju skupiti do 1% potpisa potpore registriranih birača izborne jedinice u skladu s preporukama Venecijanske komisije "Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima". Ukoliko se ti zahtjevi ne ispune može doći u pitanje provedivost izbora za Hrvatski sabor. Ponavljanje izbora s postojećim Zakonom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor nema nikakvog smisla. Rezultati trećih izbora za Europski parlament s 33 kandidacijske liste potvrđuju mogućnost neprovedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem bez uvjetovanja sudjelovanja na izborima potpisima potpore birača stranačkim kandidacijskim listama. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je u nekoliko izbornih jedinica preko trideset kandidacijskih lista s preko 420 kandidata. Najviše je bilo u I. izbornoj jedinici 2003. godine 40 kandidacijskih lista s 560 kandidata. Kako bi s toliko kandidata političar i samozvani politički analitičar Darinko Kosor te novinar Novog lista Branko Mijić proveli izbore koje su prognozirali za listopad ove godine? Amsterdamska koalicija ( sedmeroglava aždaja ) sa sedam stranaka u koaliciji nema nikakvog smisla, a jedva je prešla izborni prag.
Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomažu: USUD i DORH i mediji. Vlada Andreja Plenkovića nastavila je gušiti neposrednu demokraciju Kuščevićevim "festivalom demokracije" provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača sprječavanjem provedbe Zakona o prebivalištu.
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269.516 birača. te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.
I. RASPODJELA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA NA EUROPSKIM IZBORIMA 2014. GODINE i U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2015. GODINE
ŽUP |
S |
B1 |
B2 |
ΔB |
p1 |
p2 |
ZG |
318.453 |
270.703 |
273.728 |
3.025 |
85,01 |
85,96 |
KZ |
129.967 |
109.150 |
110.082 |
932 |
83,98 |
84,70 |
SM |
163.975 |
153.221 |
152.890 |
– 331 |
93,44 |
93,24 |
KA |
124.127 |
116.128 |
116.112 |
– 16 |
93,56 |
93,54 |
VA |
173.454 |
145.836 |
147.026 |
1.190 |
84,08 |
84,76 |
KK |
113.688 |
95.063 |
95.720 |
657 |
83,62 |
84,20 |
BB |
115.536 |
101.491 |
101.897 |
406 |
87,84 |
88,20 |
PG |
293.811 |
268.404 |
269.622 |
1.218 |
91,35 |
91,77 |
LS |
48.670 |
47.055 |
46.979 |
– 76 |
96,68 |
96,53 |
VP |
82.162 |
72.663 |
73.188 |
525 |
88,44 |
89,08 |
PS |
74.991 |
67.802 |
68.143 |
341 |
90,41 |
90,87 |
BP |
154.082 |
140.447 |
141.045 |
598 |
91,15 |
91,54 |
ZD |
171.462 |
164.631 |
166.194 |
1.563 |
96,02 |
96,93 |
OB |
298.272 |
261.167 |
262.467 |
1.300 |
87,56 |
88,00 |
ŠK |
105.532 |
105.330 |
105.511 |
181 |
99,81 |
99,98 |
VS |
173.441 |
159.012 |
159.514 |
502 |
91,68 |
91,97 |
SD |
454.627 |
404.567 |
410.038 |
5.471 |
88,99 |
90,19 |
IS |
208.201 |
188.181 |
189.129 |
948 |
90,38 |
90,84 |
DN |
122.355 |
108.358 |
109.308 |
950 |
88,56 |
89,34 |
ME |
113.159 |
95.927 |
96.666 |
739 |
84,77 |
85,42 |
GZ |
798.424 |
685.647 |
692.780 |
7.133 |
85,88 |
86,77 |
RH |
4.238.389 |
3.760.783 |
3.788.039 |
27.256 |
88,73 |
89,37 |
B – P |
– |
292.336 |
319.592 |
– |
– |
– |
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
S = broj stanovnika prema procjeni DZS sredinom 2014. godine,
B1 = broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i
ΔB = B3 – B1 = razlika između broja birača u drugom izbora za predsjednika Republike i izbora za Europski parlament,
P = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2014. godine,
B- P = razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni,
p1 = B1 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine na drugim izborima za Europski parlament i
p2 = B2 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine u drugom krugu predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. godine prvim izborima za Europski parlament.
Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih 12.581, a za 2014. godinu broj stanovnika je manji za 46.500, a broj punoljetnih 18.587.
Broj birača se povećao od drugih izbora za Europski parlament održanih 25. svibnja 2014. godine za samo 231 dan do drugog kruga predsjedničkih izbora održanih 11. siječnja 2015. godine za 27.256 birača registriranih na biralištima u Hrvatskoj. Jadranska Hrvatska imala je u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine preko 92 birača na sto procijenjenih stanovnika sredinom 2014. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku.
Je li vlada Zorana Milanovića utjecala na rezultate predsjedničkih izbora? S kojom je stvarnom razlikom Kolinda Grabar Kitarović pobijedila na izborima?
II. GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA I DEVEDESET BIRAČA NA STO POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2015. GODINE
|
Grad ili općina |
S |
B1 |
B2 |
p1% |
p2% |
1. |
Dugo Selo ZG |
17.466 |
15.659 |
15.928 |
89,65 |
91,19 |
2. |
Glina SM |
9.283 |
8.554 |
8.437 |
92,15 |
90,89 |
3. |
Petrinja |
24.671 |
22.496 |
22.501 |
91,18 |
91,20 |
4. |
Dvor |
5.570 |
5.394 |
5.197 |
96,84 |
93,30 |
5. |
Gvozd |
2.970 |
3.362 |
3.252 |
113,20 |
109,49 |
6. |
Sunja |
5.748 |
5.744 |
5.664 |
99,93 |
98,54 |
7. |
Topusko |
2.985 |
3.055 |
2.986 |
102,35 |
100,03 |
8. |
Ozalj KA |
6.817 |
6.193 |
6.194 |
90,85 |
90,86 |
9. |
Slunj |
5.076 |
5.055 |
5.063 |
99,59 |
99,74 |
10. |
Vojnić |
4.764 |
4.812 |
4.711 |
101,01 |
98,89 |
11. |
Ludbreg VA |
8.478 |
7.801 |
7.872 |
92,01 |
92,85 |
12. |
Bednja |
3.992 |
3.669 |
3.736 |
91,91 |
93,59 |
13. |
Crikvenica PG |
11.122 |
11.760 |
11.874 |
105,74 |
106,76 |
14. |
Čabar |
3.770 |
3.618 |
3.617 |
95,97 |
95,94 |
15. |
Krk |
6.281 |
6.082 |
6.151 |
96,83 |
97,93 |
16. |
Mali Lošinj |
8.116 |
7.885 |
7.962 |
97,15 |
98,10 |
17. |
Novi Vinodolski |
5.113 |
5.103 |
5.183 |
99,80 |
101,37 |
18. |
Opatija |
11.659 |
10.952 |
10.974 |
93,94 |
94,12 |
19. |
Rab |
8.065 |
7.350 |
7.395 |
91,13 |
91,69 |
20. |
Vrbovsko |
5.076 |
4.634 |
4.673 |
91,29 |
92,06 |
21. |
Lovran |
4.101 |
3.769 |
3.761 |
91,90 |
91,71 |
22. |
Malinska Dubaš. |
3.134 |
3.649 |
3.734 |
116,43 |
119,14 |
23. |
Matulji |
11.246 |
10.190 |
10.196 |
90,61 |
90,66 |
24. |
Vinodolska opć. |
3.577 |
3.338 |
3.369 |
93,32 |
94,19 |
25. |
Viškovo |
14.445 |
12.843 |
13.078 |
88,91 |
90,54 |
26. |
Novalja LS |
3.663 |
3.585 |
3.630 |
97,87 |
99,10 |
27. |
Senj |
7.182 |
6.760 |
6.819 |
94,12 |
94,95 |
28. |
Plitvička Jezera |
4.373 |
4.124 |
4.020 |
94,31 |
91,93 |
29. |
Lipik PS |
6.170 |
5.750 |
5.706 |
93,19 |
92,48 |
30. |
Pakrac |
8.460 |
8.175 |
8.108 |
96,63 |
95,84 |
31. |
Brestovac |
3.726 |
3.532 |
3.535 |
94,79 |
94,87 |
32. |
Slavonski BrodBP |
59.141 |
53.490 |
53.705 |
90,44 |
90,81 |
33. |
Bukovlje |
3.108 |
2.842 |
2.845 |
91,44 |
91,54 |
34. |
Okučani |
3.447 |
3.524 |
3.426 |
102,23 |
99,39 |
35. |
Velika Kopanica |
3.308 |
2.994 |
3.006 |
90,51 |
90,87 |
36. |
Benkovac ZD |
11.026 |
14.178 |
14.276 |
128,59 |
129,48 |
37. |
Biograd na Moru |
5.569 |
5.272 |
5.329 |
94,67 |
95,69 |
38. |
Obrovac |
4.323 |
5.962 |
5.964 |
137,91 |
137,96 |
39. |
Gračac |
4.690 |
5.649 |
5.332 |
120,45 |
113,69 |
40. |
Pakoštane |
4.123 |
3.854 |
3.929 |
93,48 |
95,29 |
41. |
Poličnik |
4.469 |
4.199 |
4.286 |
93,96 |
95,91 |
42. |
Posedarje |
3.607 |
3.261 |
3.324 |
90,41 |
92,15 |
43. |
Preko |
3.805 |
4.154 |
4.194 |
109,17 |
110,22 |
44. |
Sukošan |
4.583 |
4.112 |
4.182 |
89,72 |
91,25 |
45. |
Vir |
3.000 |
3.961 |
4.029 |
132,03 |
134,30 |
46. |
Erdut OB |
7.308 |
6.833 |
6.785 |
93,50 |
92,84 |
47. |
Kneževi Vinogradi |
4.614 |
4.208 |
4.166 |
91,20 |
90,29 |
48. |
Drniš ŠK |
7.498 |
7.415 |
7.373 |
98,89 |
98,33 |
49. |
Knin |
15.407 |
14.973 |
14.670 |
97,18 |
95,22 |
50. |
Skradin |
3.825 |
4.431 |
4.532 |
115,84 |
118,48 |
51. |
Šibenik |
46.332 |
41.462 |
41.893 |
89,49 |
90,42 |
52. |
Vodice |
8.875 |
9.471 |
9.685 |
106,42 |
109,13 |
53. |
Kistanje |
3.481 |
3.630 |
3.469 |
104,28 |
99,66 |
54. |
Tisno |
3.094 |
3.065 |
3.088 |
99,06 |
99,81 |
55. |
Vukovar VS |
3.094 |
3.065 |
26.968 |
99,06 |
97,42 |
56. |
Županja |
27.683 |
27.135 |
11.552 |
98,01 |
95,55 |
57. |
Babina Greda |
3.572 |
3.191 |
3.230 |
89,33 |
90,43 |
58. |
Drenovci |
12.090 |
11.476 |
4.863 |
94,92 |
93,99 |
59. |
Gunja |
5.174 |
4.851 |
3.687 |
93,76 |
98,79 |
60. |
Stari Jankovci |
3.732 |
3.662 |
4.053 |
98,12 |
92,01 |
61. |
Vrbanja |
4.405 |
4.032 |
3.636 |
91,53 |
92,28 |
62. |
Hvar SD |
3.940 |
3.615 |
4.196 |
91,75 |
98,71 |
63. |
Makarska |
13.834 |
14.883 |
15.107 |
107,58 |
109,20 |
64. |
Omiš |
14.936 |
13.801 |
13.995 |
92,40 |
93,70 |
65. |
Supetar |
4.074 |
4.265 |
4.338 |
104,69 |
106,48 |
66. |
Trogir |
13.192 |
12.428 |
106,48 |
94,21 |
95,47 |
67. |
Vrgorac |
6.572 |
6.092 |
6.094 |
92,70 |
92,73 |
68. |
Dugi Rat |
7.092 |
6.310 |
6.405 |
88,97 |
90,31 |
69. |
Gradac |
3.261 |
3.477 |
3.480 |
106,62 |
106,72 |
70. |
Hrvace |
3.617 |
3.352 |
3.380 |
92,67 |
93,45 |
71. |
Jelsa |
3.582 |
3.532 |
3.555 |
98,60 |
99,25 |
72. |
Marina |
4.595 |
4.353 |
4.423 |
94,73 |
96,26 |
73. |
Okrug |
3.349 |
4.057 |
4.148 |
121,14 |
123,86 |
74. |
Proložac |
3.802 |
3.455 |
3.485 |
90,87 |
91,66 |
75. |
Seget |
4.854 |
4.490 |
4.530 |
92,50 |
93,33 |
76. |
Buje IS |
5.182 |
4.874 |
4.861 |
94,06 |
93,81 |
77. |
Labin |
11.642 |
10.684 |
10.709 |
91,77 |
91,99 |
78. |
Novigrad |
4.345 |
3.942 |
3.962 |
90,72 |
91,19 |
79. |
Poreč |
16.696 |
15.965 |
16.019 |
95,62 |
95,95 |
80. |
Rovinj |
14.294 |
13.642 |
13.769 |
95,44 |
96,33 |
81. |
Umag |
13.467 |
12.853 |
12.988 |
95,44 |
96,44 |
82. |
Fažana |
3.635 |
3.449 |
3.492 |
94,88 |
96,07 |
83. |
Medulin |
6.481 |
6.499 |
6.544 |
100,28 |
100,97 |
84. |
Raša |
3.183 |
2.982 |
2.967 |
93,69 |
93,21 |
85. |
Dubrovnik DN |
42.615 |
38.204 |
38.507 |
89,65 |
90,36 |
86. |
Korčula |
5.663 |
5.176 |
5.221 |
91,40 |
91,95 |
87. |
Blato |
3.593 |
3.398 |
3.412 |
94,57 |
94,96 |
88. |
Orebić |
4.122 |
3.825 |
3.854 |
92,79 |
93,50 |
89. |
Podturen |
3.873 |
3.501 |
3.515 |
90,40 |
90,76 |
|
Σ |
734.973 |
702.349 |
693.865 |
95,64 |
94,34 |
Sedamnaest općina ili gradova imalo je više birača od stanovnika u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine, a od tih samo dvije administrativne jedinice pripadaju statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska, a petnaest pripada Jadranskoj Hrvatskoj. Preko 90 birača, a manje od sto imalo je 49 administrativnih jedinica u Jadranskoj Hrvatskoj, a samo 23 u Kontinentalnoj. Politička kasta uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa smatra da im građani moraju vjerovati svim njihovim lažima ( pipl mast trast as izjaviše u Europskom parlamentu ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović ". Vladimir Šeks smatra da je postojeći Zakon za izbor zastupnika u Hrvatskoj dobar, jer su svi izbori od 2000. godine provedeni po takvim izbornim pravilima, ali da treba korigirati izborne jedinice tako da glas birača vrijedi jednako. Prema preporukama Venecijanske komisije izborne jedinice treba usklađivati češće ovisno o promjenama broja stanovnika ili broja birača, ali naša politička kasta selektivno prihvaća samo preporuke koje joj odgovaraju. Oni ne poštuju odluku Ustavnog suda niti zahtjeve birača.
III. RASPODJELA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA I IZBORNIM JEDINICAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE PREMA IZVJEŠĆU DIP-a
ŽUP |
B1 |
B0 |
B7 |
B |
ΔB10 |
ZG |
272.880 |
269.545 |
3.679 |
273.224 |
3.335 |
KZ |
109.685 |
109.270 |
509 |
109.779 |
415 |
SM |
150.572 |
135.119 |
15.575 |
150.694 |
15.453 |
KA |
114.212 |
103.367 |
10.956 |
114.323 |
10.845 |
VA |
146.427 |
145.485 |
1.071 |
146.556 |
942 |
KK |
95.036 |
93.339 |
1.810 |
95.149 |
1.697 |
BB |
100.702 |
92.485 |
8.299 |
100.784 |
8.217 |
PG |
267.471 |
253.348 |
14.382 |
267.730 |
14.123 |
LS |
45.992 |
41.967 |
4.122 |
46.089 |
4.025 |
VP |
72.438 |
69.110 |
3.795 |
72.905 |
3.328 |
PS |
67.129 |
62.649 |
4.539 |
67.188 |
4.480 |
BP |
139.383 |
135.820 |
3.600 |
139.420 |
3.563 |
ZD |
163.831 |
151.668 |
12.406 |
164.074 |
12.163 |
OB |
259.663 |
234.063 |
25.402 |
259.465 |
25.600 |
ŠK |
102.253 |
92.072 |
10.380 |
102.452 |
10.181 |
VS |
157.057 |
131.386 |
25.852 |
157.238 |
25.671 |
SD |
405.757 |
401.602 |
4.746 |
406.348 |
4.155 |
IS |
188.172 |
171.423 |
16.858 |
188.281 |
16.749 |
DN |
108.792 |
106.770 |
2.175 |
108.945 |
2.022 |
ME |
96.256 |
93.327 |
2.984 |
96.311 |
2.929 |
GZ |
691.359 |
669.582 |
22.761 |
692.343 |
21.777 |
Σ |
3.755.067 |
3.563.397 |
195.901 |
3.759.298 |
191.670 |
IV. |
332.101 |
303.173 |
29.197 |
332.370 |
28.928 |
V. |
363.569 |
329.855 |
33.991 |
363.846 |
33.714 |
VIII. |
384.987 |
357.567 |
28.507 |
386.074 |
27.420 |
IX. |
425.047 |
397.793 |
28.028 |
425.821 |
27.254 |
RH |
3.755.067 |
3.563.397 |
196.447 |
3.759.844 |
191.670 |
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine prema izvještaju Državnog izbornog povjerenstva broj registriranih birača na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica iznosio je 3.563.397 birača odnosno 191.670 birača manje nego je ministar Arsen Bauk najavio Rješenjem 4. studenog 2015. godine. Zašto? Hrvatskoj javnosti bi morali dati odgovor odgovorni u Ministarstvu uprave i Državnom izbornom povjerenstvu.
Više birača od stanovnika prema Rješenju Ministarstva uprave na izborima 2015. godine imali su: Medulin iz Istarske, Cetingrad i Saborsko iz Karlovačke, Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Novi Vinodolski i Omišalj iz Primorsko-goranske, Gvozd iz Sisačko-moslavačke, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Komiža, Lokvičići, Makarska, Okrug, Podgora, Selca, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane Ostrovičke, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji iz Zadarske županije.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.