Hrvatski Fokus
Povijest

Nikako dopustiti da se zid gradi u tolikoj visini…

Kako su nekada konzervatori radili u Općinskoj Upravu Dubrovnik?

 
 
Kako su nekada konzervatori radili u Općinskoj Upravu Dubrovnik? Najprije moram izraziti nelagodu što su autori pisali na vladajućem jeziku, tim prije što je slikar Marko Murat Dubrovčanin, a Kosta Strajnić rodom iz Križevaca hrvatski Srbin. Strajnić je vrlo zaslužan za dubrovački koloristički krug, ali je kao konzervator imao pogrješne ideje o nacionalnom stilu (Plečnik, Meštrović, Dobrović itd.) te su srećom njegove ideje o Kursalonu na Pilama i lungomaru (uzobalnoj šetnici) od Lazareta do sv. Jakova dobačeni; o čemu vidi polemiku s urednikom splitskoga Novoga doba Vinkom Brajevićem.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/07/foto41100.jpg
Polemika iz koje bi i današnji urbanisti imali što naučiti; to je sjajno uočio Vinko Srhoj; kasnije priredio Ivan Viđen.
 
Općinskoj Upravi Dubrovnik
 
Pogledavši predloženi novi nacrt zida vile g. Zimdina (Šeherezada, op., T.T.), Nadleštvu za Umetnost i Spomenike čast je izjaviti:
1. da se ne može nikako dopustiti da se zid gradi u tolikoj visini, jer bi on prečio prolaznicima vidik na vegetaciju i more, i zamarao svojim velikim i monotonim kamenim površinama (do oko god. 2000. pazilo se da kuće u Ulici Petra Krešimira IV. ne prelaze krovištem razinu ceste!, op., T.T.).
2. da bi neprekidna jednaka visina zida bila u disharmoniji sa ogradama okolnih vila, karakterom terena i arhitekturom same vile
3. kada bi se usvojio predloženi nacrt, izvedeni zid odgovarao bi više jednom manastiru, tvrđavi i tamnici, nego jednoj vili uz more
4. da je neophodno potrebito da zid bude mnogo niži i da se komponuje bezuslovno na etaže
5. vlasniku vile se preporuča da iza zida zasadi zelenila koje bi mu ostajalo da se sa puta ne mogu direktno gledati u njegovu vilu i park
6. visina punog zida ne sme nigde prekoračiti 1m 20 cm
7. bilo bi poželjno da završni ukrasi na zidu ne budu  masivni, već da njihove površine budu probušene prikladnim ornamentima, kako bi sami završni ukrasi delovali što lakše
8. Nadleštvo (ob)vezuje da će se i arhitekt i vlasnik složiti sa gornjim primedbama i da će uvideti kako su one u direktnom interesu estetskog i umetničkog izgleda i arhitekture zida i same vile
 
Dubrovnik, 5. marta 1929.
                                           Marko Murat
                                           Kosta Strajnić
                                        s.r. (svojeručno)
 

Teo Trostmann

Povezane objave

AVNOJ paravan zločinačke KP

HF

Činjenice o Lavu Gumiljovu

HF

O pomorstvu Orebića

HF

Četnikovanje Dobrosava Jevđevića

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više