Hrvatski Fokus
Povijest

Neki podaci o špiljama u okolici Dubrovnika

Karel Absolon, vrsni čuvar moravskog zemaljskog muzeja u Brnu

 

„Izašli su [prilozi o špiljama] lanjske [1916.] godine u krasno uređivanoj češkoj reviji ‘Zlata Praha’ u br. 48.-52. pod naslovom ‘Z vyzkumnych cest pod krasech Balkanu’ (‘S istražnih putovanja po balkanskim kršima’). Napisao ih je dr. K. Absolon, vrsni čuvar moravskog zemaljskog muzeja u Brnu, veoma zaslužni istraživalac balkanskih špilja i špiljske faune. […] Od 1908. god. putovao je spomenuti naučenjak više puta po Balkanu i tako dobro upoznao srednju i južnu Bosnu, velik dio Hercegovine i Crne Gore, srednju i južnu Dalmaciju, dalmatinske otoke (nadasve Brač). U posebnim poglavljima spomenute svoje radnje piše dr. Absolon: 1) o problemu Omble, 2) o Popovu polju, 3) o balkanskim životinjama u tminama, 4) o Vjetrenici i pećinama nad Zatonom. […] Ističe on, s pravom, da mu je na tim mučnim znanstvenim putovanjima bila uzornom pomagačicom vrla supruga […]. Njezin je rad i 33 fotografska snimka priložena ovoj piščevoj radnji. […]

Zadnje poglavlje govori o ‘Vjetrenici i o špiljama nad Zatonom (Malfi)’. […] [Naš narod obično zove tu špilju ‘Vjetrenica’. U zagrebačkoj pak gori, kod gornjeg Stenjevca, ima znamenita pećina zvana ‘Vjeternica’, iz koje, kao i iz one u Hercegovini, puše tako mrzao zrak da čovjek pred otvorom prozebe. (D. Hirc, Zemljopis Hrvatske, Zagreb, 1905, str. 698-699).] Mnogo je znanstvenih ekspedicija pohodilo Vjetrenicu prodirući sve to dalje u nju. […] Na daljini od 900 m od ulaza nalazi se I. jezerce, pa iza toga i II. I potoci protječu u raznim smjerovima. God. 1912. pohodio je dr. A. s društvom prvi put ovu špilju […] I 1913. god., pa i 1914. god. mjeseca srpnja poduzeo je dr. A. s društvom istraživanja […] Našao je tada i III. jezerce. Kad su bili oko 4,5 km daleko od ulaza u špilju, mjesto svrhe pred njima se pružao dalek, nedogledan prostor. Tamo su napravili, na uspomenu, piramidu od kamenja i postavili na nju natpis. […] Daljnje, još intenzivnije priprave dra. A. da za bolje proučavanje prodre još dublje, po mogućnosti do kraja Vjetrenice, omeo je u srpnju 1914. nemili svjetski rat. [Evo što naš narod priča o toj fantastičkoj pećini. Ta je pećina vilinska kuća, a kad puše vjetar, to vile kolo vode. U drevno doba bio je kod špilje stan gdje je svijet dolazio: hromi i slijepi da se iscijele, vjerujući da vile ljudima dijele zdravlje. (V. Vuletić-Vukasović, Đuro Harambaša ili konavoski ustanak, Slovinac, god. VII, br. 13, Dubrovnik, 1884, str. 203).] […] Pisac govori i o drugim nekim vrstama hercegovačkih pećina, a to su udubine (rasjede) zvane: ‘propasti’, ‘bezdna’, ‘dimnice’, nastale propadanjem ili uvijanjem tla. Tih je našao nekoliko, pa ističe ‘Provaliju’ koju nazivlje ‘hercegovačka Macocha’. U Grepcima, nad Zatonom (Malfi), našao je dr. A. 8 pećina, a među njima se osobito ističe Kali pećina, puna svakih krasota, gdje su upravo bajoslovni prostori. Tu je i dvorana oko 15 m široka, a oko 100 m duga, s krasnim prozirnim sigama. Svaki dio te pećine napunjen je bogatstvom siga i vapnenih stijena […]. Ulaz je u tu pećinu na hercegovačkom tlu, a zadnje partije su bez sumnje u Dalmaciji jer treba se samo malo uspeti od ulaza, pa nam se pruža lijep vidik na široko more, Dubrovnik, poluotok Lapad, brda nad Dubrovnikom, otoke dalmatinske. Lijepa je i pećina Mrcine, udaljena od Kali pećine oko 2 ure hoda. Zadnja je od slika u tekstu mapa hercegovačkog i južno-dalmatinskog krša gdje su vrlo pregledno naznačeni: ponori, izvori, pećine, rijeke, podzemni tijek rijeka ponornica, polja, gorje s naznakom visine nad morskom razinom.“ (Niko I. Gjivanović, Znameniti prilog dra. K. Absolona poznavanju balkanskog krša, Prava Crvena Hrvatska, god. XIII., br. 624., /31. III. 1917./, Dubrovnik, 1917., str. 1; Prava Crvena Hrvatska, god. XIII., br. 625., /7. IV. 1917./, Dubrovnik, 1917., str. 1.-2., [bilj. 3.-4.]).

P. S. Za reviju ‘Zlata Praha’ iz 1916. godine vidi:

http://www.digitalniknihovna.cz/vkol/periodical/uuid:0da19158-7bb4-11e5-b0b2-90b11c419e63

Niko Gjivanović [Izvatke odabrao: Đivo Bašić]

Povezani članci

Historiografska vrijednost

HF

Akif Šeremet – žrtva Josipa Broza

HF

Svi četnici u vlasti

HF

Kruna svetoga Stjepana

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...