Zagrebačka publika imat će priliku slušati Preludij za poslijepodne jednog fauna Claudea Debussyja, Folk songs Luciana Berioa i Talijansku, 4. simfoniju Felixa Mendelssohna
U petak, 19. ožujka 2021. godine s početkom u 19:30 sati, Zagrebačka filharmonija održat će koncert u sklopu Plavog ciklusa u Tvornici kulture, u Šubićevoj ulici 2. Zagrebačka publika imat će priliku slušati Preludij za poslijepodne jednog fauna Claudea Debussyja, Folk songs Luciana Berioa i Talijansku, 4. simfoniju Felixa Mendelssohna. Izvedbom će ravnati maestro Tomislav Fačini, šef dirigent Zbora Hrvatske radiotelevizije, umjetnički voditelj ansambla Antiphonus, savjetnik za glazbu Dubrovačkih ljetnih igara te profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Preludij za poslijepodne jednog fauna Claudea Debussyja najizvođenije je orkestralno djelo za skladateljeva života koje se često se uzima za uzorni primjer impresionizma. Glazba ovog Preludija vrlo je slobodna ilustracija prekrasne Mallarméove poeme. Skladba je praizvedena u Parizu 1894. godine, a sam Mallarmé oduševljeno je kazao: „Nisam očekivao ništa takvo. Ta glazba pobuđuje osjećaje moje poeme i predočava je življe od boja.“
Luciano Bero talijanski je skladatelj s vrlo izraženim zanimanjem za folklornu glazbu. Folk songs antologija je od sedam narodnih napjeva različitog podrijetla (SAD, Armenija, Francuska, Sicilija, Sardinija…) odabranih sa starih snimki, komponiranih u novim ritamskim i harmonijskim interpretacijama. Ovaj ciklus pjesama Berio je posvetio svojoj supruzi, slavnoj mezzosopranistici Cathy Berberian. Na koncertu Zagrebačke filharmonije nastupit će mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović, nacionalna operna prvakinja Hrvatskog narodnog kazališta i dobitnica mnogobrojnih vrijednih nagrada.
Praizvedba 4. simfonija u A-duru, op. 90 polučila veliki uspjeh, no Felix Mendelssohn-Bartholdy imao je stanovitih dvojbi oko finala pa je objavljivanje djela otkazivao dvije godine, a završna verzija objavljena je tek nakon njegove smrti. Zbog toga je Simfonija dobila rednu oznaku četiri i oznaku opusa devedeset, iako je po redoslijedu nastanka zapravo druga – jedna od najbriljantnijih skladateljevih ranih orkestralnih partitura. Posljednji stavak, naslovljen po talijanskom narodnom plesu saltarello priziva talijanske folklorne izvore.
