Fala ti Đole što si nas upropastio
Na simpoziju u Novom Sadu 2017. godine pod nazivom “Kultura i identitet Bunjevaca” tadašnji pokrajinski tajnik za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Miroslav Štatkić je rekao: Istrajna borba Bunjevaca za svoj identitet traje svih 330 godina, koliko je prošlo od njihovog dolaska na ove prostore i to zaslužuje i poštovanje, i podršku. Kao što je očuvanje srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta primarno strateško opredeljenje Pokrajinske vlade, tako ćemo se boriti da se očuvaju i identiteti drugih naroda koji žive u Vojvodini, uključujući i Bunjevce. Nedavno, povodom osamnaeste obljetnice osnutka Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, pridsidnica savita Suzana Kujundžić Ostojić je izjavila: Prošlu godinu ćemo pamtiti po tome što je izašao prvi udžbenik na bunjevačkom jeziku, u srednje škule su na bunjevački jezik upisani prvi đaci, a započeto je pisanje istorije bačkih Bunjevaca i rad na gramatici i pravopisu.
Stevan Bakić, gradonačelnik Subotice, odlučio je da se predlog o izmjeni Statuta grada u dijelu o službenoj uporabi jezika nađe na dnevnom redu slijedeće sjednice Skupštine grada pri čemu bi bunjevački jezik, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog postao službenim jezikom u gradu Subotici. Tako bi “bunjevačkom Hrvatu” (Bunjevcu i Hrvatu u isto vrijeme) Tomislavu konačno bila ispunjena želja da može službeno pisati na oba svoja materinjska jezika. A Tomislavova “Hrvatska riječ” nije mogla dočekati odluku Skupštine grada Subotice i u svom (26. veljače 2021.), prvom dvojezičnom broju, na naslovnoj stranici je ispratila Đorđa Balaševića sa bunjevačkim “Fala Ti”.
Očekujemo da se naredni broj “Hrvatske riječi” zove “Subotička bunjevačka rič”, ionako u tom tjedniku odavno više piše o Subotici i Bunjevcima, nego o svim drugim mjestima i Hrvatima u Srbiji zajedno.
