Politička povijest i vrsta vojnog kolonijalizma koje su Habsburgovci održavali u Hrvatskoj
Postoji li veza povijesnih institucija i modernih stavova prema povjerenju i korupciji, tema je članka Marine Tkalec Razvoj i institucionalna nepromjenjivost Vojne krajine u Hrvatskoj kojeg je objavio Institut za javne financije (IJF) u novom broju Odabranih prijevoda. Nalazi istraživanja koje je provela Tkalec upućuju na to da je povijest važna, da su institucije nepromjenjive i da su ovi dublji institucionalni odnosi važni, kako za donošenje politike, tako i za oblikovanje reformi.
Rezultati tri ciklusa istraživanja otkrivaju da su područja nekadašnje Vojne krajine slabije ekonomski razvijena, siromašnija i imaju veće stope nezaposlenosti te lošije ekonomske pokazatelje od ostatka zemlje iako je prošlo gotovo 150 godina od njezina raspuštanja. Također, ispitanici koji žive na bivšem području Vojne krajine imaju nižu razinu međuljudskog povjerenja, višu razinu povjerenja u javne institucije, ali smatraju da je potrebno češće podmićivati te institucije kada su s njima u doticaju.
Tkalec u ovom radu koristi prirodni eksperiment kako bi dokazala da povijesne institucije imaju dugoročni učinak na današnje institucije, društveni kapital i ekonomske ishode. Prirodni eksperimenti se uglavnom ne primjenjuju u hrvatskoj ekonomiji i makroekonomiji, no u sredinama u kojima se primjenjuju, oni pokazuju da je povijest važna i da povijesne institucije imaju dugotrajne posljedice, što će, ako se zanemari, potkopati većinu reformskih napora. Iako se društveni kapital sporo mijenja, on značajno određuje sposobnost društva za rast ostavljajući neka s visokom, a druga s niskom razinom društvenog kapitala.
Habsburško carstvo poznato je po reputaciji „dobrih“ institucija i dokumentirano je da nekadašnji habsburški teritorij uživa više razine društvenog kapitala od onog svojih osmanskih susjeda. Međutim, nisu sve habsburške institucije bile prisiljene graditi društveni kapital, neke su bile osnovane za obranu jugoistočnih granica Carstva. Politička povijest i vrsta vojnog kolonijalizma koje su Habsburgovci održavali u Hrvatskoj više od 350 godina još uvijek u velikoj mjeri utječu na gospodarske rezultate u Hrvatskoj, posebno unutar zemlje.
Područja koja su ranije bila dio Vojne krajine danas su siromašnija, imaju višu razinu povjerenja u institucije, veću sklonost podmićivanju i pokazuju manje povjerenja u druge ljude (što je moguće povezano s etničkim sastavom stanovništva na tom području). Rezultati su u skladu s kolonijalnom politikom Habsburgovaca koji su provodili visoko centraliziranu vlast preko svojih vojnih institucija, a istovremeno nisu uspjeli osigurati odgovarajuća sredstva za ublažavanje siromaštva, ostavljajući narod da pribjegne korupciji.
„S obzirom na to da su ratni sukobi u Jugoslaviji 1990-ih potencijalni kanal utjecaja Vojne krajine na današnje ekonomske ishode, stavovi prema korupciji mogu preživjeti i ratove, dok se povjerenje u javne institucije narušava tijekom ekstremnih nasilnih događaja“, zaključuje Tkalec. (ijf)
