Riječ je o dvodijelnom sustavu koji potječe od bakterija i iskorištava se u različitim područjima, poput razvoja staničnih linija i modela za proučavanje bolesti, dijagnozu i liječenje raznih bolesti i slično
Duško Lainšček bavi se molekularnim alatima za promjenu genoma. Znanstveni je suradnik na Zavodu za sintetičku biologiju i imunologiju Zavoda za kemiju u Ljubljani.
• Predstavite nam instrument koji najčešće ili više volite koristiti na poslu.
– Budući da uglavnom radim na molekularnim alatima za promjenu genoma, često koristim računalo i razne bioinformatičke programe za dizajniranje genetskih sekvenci i drugih povezanih komponenti ovih alata za izmjenu genoma. Ali u laboratoriju, ne treba dan bez pipete da se teorija provede u djelo.
• Kako biste prosječnom gledatelju u do 100 riječi objasnili što istražujete?
– Najviše me brine CRISPR/Cas sustav, ili kako ga neki ljudi nazivaju, genetskim škarama. Riječ je o dvodijelnom sustavu koji potječe od bakterija i iskorištava se u različitim područjima, poput razvoja staničnih linija i modela za proučavanje bolesti, dijagnozu i liječenje raznih bolesti i slično.
Sustav se sastoji od male olovne RNK i Cas9 proteina. Nakon što vodeća RNK dovede Cas9 protein u željeni dio genoma, Cas9 protein cijepi DNK. Potonji se zatim koristi za ekstrakciju određenog gena u stanici, ali ako se u stanicu uvede dodatna molekula DNK, može se ugraditi u genom, koji se koristi u liječenju raznih bolesti ili u pripremi različitih terapijskih stanica, najčešće stanica raka.
• Zašto volite znanost?
– Jer vas svaka stvar stvarno iznenađuje i zato što je uvijek moguće otkriti nešto novo, čak iu području u kojem mislite da više ništa nije moguće.
• Što bi vaš rad mogao donijeti čovječanstvu?
– Crispr/Cas sustav doista je revolucionarni alat za koji je dodijeljena i Nobelova nagrada. Njegova provedba odvija se u različitim područjima gdje omogućuje veliki napredak. Korištenjem CRISPR/Cas-a možemo otkriti nove aktivne tvari, utjecati na povećanu proizvodnju goriva, hranu. U posljednje vrijeme, međutim, koristi se u medicini. Širom svijeta u tijeku su brojne kliničke studije u kojima se ovaj sustav koristi za liječenje raznih bolesti. Uz to, znanstvenici žele izliječiti razne genetske bolesti, različite oblike raka, a mi bismo još mogli nabrojati. Također pokušavam doprinijeti malom dijelu toga kroz svoj rad.
• Kada ste znali da ćete biti znanstvenik?
– Odmalena me zanimala znanost o životu, kakve stvari funkcioniraju, izgrađena je… Uskoro je postojala i želja da postanete veterinar. Dok sam studirao veterinarsku medicinu, otkrio sam da me više privlače osnovne znanosti kao što su fiziologija, imunologija, patofiziologija, pa sam znao da želim usmjeriti svoju karijeru na taj put. Nedugo nakon završetka studija ponuđena mi je mogućnost rada na Odjelu za sintetičku biologiju i imunologiju, što sam rado prihvatio.
• Što još radite osim istraživanja?
– Osim istraživanja, rado provodim vrijeme sa svojom obitelji. Moja starija kći i ja rado kuhamo i stvaramo zajedno u kuhinji. Zatim tu su izleti u prirodu, pogled na neki dobar film i još mnogo toga.
• Koja je ključna značajka dobrog znanstvenika?
– Teško je istaknuti jednu osobinu. Dobar znanstvenik mora imati dobru mjeru znatiželje, strpljenja i upornosti.
• Koje će biti najrevolucionarnije otkriće ili uvid u znanost koji će promijeniti tijek povijesti tijekom vašeg života?
– Sa stajališta znanosti o životu, rekao bih da je ovo svakako otkriće CRISPR/Cas sustava i drugih alata za promjenu genoma. CRISPR/Cas je već ponudio rješenje za liječenje raznih bolesti, kako genetskih tako i kancerogenih, i mislim da će sigurna uporaba ovog alata biti put do lijekova ili sredstvo za izradu lijekova protiv još više bolesti.
• Biste li otputovali na Mars da vam se pruži prilika?
– Baš i ne. Previše je ljepotana našeg svijeta koje bih volio vidjeti prije.
• Na koji biste se izvor energije kladili za budućnost?
– Ne mogu to komentirati jer ne znam za ovo područje, ali mislim da bismo trebali više iskoristiti obnovljivu nabavu.
• S kojim biste znanstvenikom u povijesti čovječanstva išli na kavu?
– Uh, ima još. Svakako bih volio popiti kavu s Jamesom Watsonom, Francisom Crickom i Mauriceom Wilkinsom, znanstvenicima koji su otkrili strukturu DNK i njezino značenje za razumijevanje djelovanja živih bića. Ali također bih rado upoznao znanstvenike i znanstvenike koji su otkrili CRISPR/Cas sustav, kao što su Jeniffer Doudna, Emmanulle Charpentier i Feng Zhang.
• Koju knjigu, film, predavanje, znanstvenu web stranicu preporučujete čitatelju?
– Sigurno su to dokumentarne emisije Blue Planet i How It’s Made, koje emitiraju Bite Science i web stranica Science Daily.
• Što ne znamo o vašem području i to bi nas iznenadilo?
– Da su sve molekule DNK u našim tijelima razvijene i povezane s jednim lancem, dobili bismo lanac DNK, čija bi duljina predstavljala 600 puta veću udaljenost od Sunca do planeta Zemlje i natrag.
