Posebne izborne jedinice treba ukinuti!
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Saborska većina je mogla 13. veljače 2015. godine smanjiti broj zastupnika za 40 ili više i time smanjiti troškove rada Hrvatskog sabora i izbora za Hrvatski sabor s preferencijskim glasovanjem svih birača.
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica, na izborima 2007. godine u šest te od izbora održanih 2011. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.
Bivši predsjednik Ivo Josipović je obećavao biračima smanjenje ukupnog broja zastupnika na 113. Njegov prijedlog je bio da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem.
Hrvatski sabor bi prema tom prijedlogu imao 113 = (48 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom + 48 zastupnika izabranih većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 9 zastupnika dijaspore).
Zastupnicima: Jadranki Kosor, Peđi Grbinu, Gvozdenu Flegi, Nataliji Martinčević,Valteru Boljunčiću i Dragutinu Lesaru predložio sam da prihvate kao najbolje rješenje mješoviti izborni sustav prema prijedlogu bivšeg predsjednika Ive Josipovića s prijedlozima podjele Hrvatske na tri, pet i šest izbornih jedinica. To bi bilo 38 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg saziva Sabora. Zastupnik Damir Kajin je predložio mješoviti izborni sustav kakav smo imali za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora kolovoza 1992. godine sa 60 zastupnika izabranih većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom i 60 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici u Hrvatskoj.
Posebne izborne jedinice treba ukinuti! Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od deset kandidata u izbornoj jedinici s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament. Iseljenici bi glasali samo razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u drugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu. Ako bismo većinski birali 60 zastupnika s apsolutnom većinom u prvom krugu tada bismo birali 60 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače dvokružnim razmjernim izbornim sustavom. Z = 60 razmjerno + 60 većinski = 120.
Dvokružni razmjerni izborni sustav
U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a u prvom krugu dobile bi stranke koje su prešle izborni prag broj zastupnika razmjerno broju dobivenih važećih glasova Gi, koji su glasovali u izbornoj jedinici zaokruženo na cijeli broj prema formuli Zi = Gi / Gv x Z gdje su: Zi = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, Gi = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, Gv = ukupni broj važećih glasova u izbornoj jedinici i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. U prvom krugu bili bi listići samo s nazivima stranaka. Sve stranke koje bi prešle izborni prag ušle bi u drugi krug izbora radi raspodjele preostalih zastupničkih mjesta i provedbe preferencijskog glasanja. Na taj bi se način provelo preferencijsko glasanje samo za tri do šest stranaka koliko je na dosadašnjim izborima prelazilo izborni prag. Tako bismo olakšali obradu rezultata izbora, a zbirna izborna lista bila bi višestruko manjeg formata. Kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice u Hrvatskoj s 24 zastupnika po izbornoj jedinici zbirna izborna lista imala bi manje od 160 imena i prezimena kandidata. Zbirna izborna lista bi stala na dvije do tri stranice formata A4. Kandidati bi imali veće mogućnosti nastupa u medijima. Stranka koja bi u drugom krugu dobila relativnu većinu glasova osvojila bi sva preostala zastupnička mjesta. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta prema D’Hondtovoj metodi u jednom krugu bila bi mogućnost da birač u prvom krugu glasa za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug. Za izbornu jedinicu u kojoj se bira 20 zastupnika optimalan je izborni prag od 4 % i dovoljna su dva preferencijska glasa uz prag za napredovanje kandidata na listi od 2 % dobivenih preferencijskih glasova od broja dobivenih glasova njegove liste.
Primjer raspodjele mandata u prvom krugu
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine u X. izbornoj jedinici važećih glasova bilo je Gv = 248.887 birača. Koalicija SDP, HNS, HSU i IDS je dobila G1 = 82.628, HDZ G2 = 76.062, nezavisna lista Ivan Grubišić G3 = 29.088 i HSP-AS G4 = 14.938 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:
z1 = G1/G x Z = 82.628/248.887 x 14 = 4,65, a zaokruženo na cijeli broj 5 zastupničkih mjesta,
z2 = G2/G x Z = 76.062/248.887 x 14 = 4,28 odnosno zaokruženo 4 zastupnička mjesta,
z3 = G3/G x Z = 29.088/248.887 x 14 = 1,64 odnosno zaokruženo 2 zastupnička mjesta i
z4 = G4/G x Z = 14.938/248.887 x 14= 0,84 odnosno zaokruženo 1 zastupničko mjesto.
U drugom krugu u X. izbornoj jedinici za 2 preostala zastupnička mjesta borile bi se ove četiri liste. Budući da većina glasova stranaka koje nisu dobile zastupnička mjesta u prvom krugu je bliska HDZ-u možda bi HDZ dobio relativnu većinu glasova u drugom krugu i preostala dva zastupnička mjesta. Tako bi HDZ dobio na izborima 6 zastupničkih mjesta, a Kukuriku koalicija 5. Prema D’Hondtovoj metodi Kukuriku koalicija je dobila 6, a HDZ 5 zastupničkih mjesta. Jedan mandat birača desne opcije pripao je Kukuriku koaliciji na čelu sa SDP-om. Sličan je rezultat u većini od deset općih izbornih jedinica. Kukuriku koalicija je bahato vladala četiri godine Hrvatskom s oko 25 % osvojenih glasova biračkog tijela zahvaljujući nepravednoj raspodjeli zastupničkih mjesta po D’Hondtu iako je biračko tijelo većinski desno orijentirano.
Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih stranaka u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju tih glasova jedna četvrtina birača nije na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine dobila svoje zastupnike. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.
Unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom preferencijskog glasanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi “Nova hrvatska paradigma”. Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasanjem prijedloge 3, 5 i 6 izbornih jedinica. Kod izbora do 15 kandidata mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora od 16 do 30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata 3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 12 do 16 kandidata 3 %, od 17 do 24 kandidata 2,4 % i od 25 do 34 kandidata 1,6 %, od 35 do 45 kandidata 1,2 % i od 46 do 60 kandidata 0.9% te od 51 do 68 kandidata 0,8 % od 69 do 91 kandidata 0,6 % i preko 92 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu rezultata izbora.
| BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA ZA VEČINSKI ISBORNI SUSTAV | ||||||
| Županija | S21 | V1 | V2 | V3 | V4 | V5 |
| Zagrebačka | 299.985 | 3 | 4 | 5 | 8 | 11 |
| Krapinsko-zagorska | 120.702 | 1 | 2 | 2 | 3 | 4 |
| Sisačko-moslavačka | 139.603 | 1 | 2 | 2 | 3 | 5 |
| Karlovačka | 112.195 | 1 | 1 | 2 | 3 | 4 |
| Varaždinska | 159.487 | 2 | 2 | 2 | 4 | 6 |
| Koprivničko-križevačka | 101.221 | 1 | 1 | 1 | 2 | 4 |
| Bjelovarsko-bilogorska | 101.879 | 1 | 1 | 2 | 3 | 4 |
| Primorsko-goranska | 265.419 | 3 | 3 | 4 | 7 | 10 |
| Ličko-senjska | 42.748 | 1 | 1 | 1 | 1 | 2 |
| Virovitičko-podravska | 70.368 | 1 | 1 | 1 | 2 | 2 |
| Požeško-slavonska | 64.084 | 1 | 1 | 1 | 2 | 2 |
| Brodsko-posavska | 130.267 | 1 | 2 | 2 | 3 | 5 |
| Zadarska | 159.766 | 2 | 2 | 2 | 4 | 6 |
| Osječko-baranjska | 258.026 | 3 | 3 | 4 | 7 | 9 |
| Šibensko-kninska | 96.381 | 1 | 1 | 1 | 2 | 3 |
| Vukovarsko-srijemska | 143.113 | 2 | 2 | 2 | 4 | 5 |
| Splitsko-dalmatinska | 423.407 | 5 | 5 | 7 | 11 | 15 |
| Istarska | 195.237 | 2 | 2 | 3 | 5 | 7 |
| Dubrovačko-neretvanska | 115.564 | 1 | 1 | 2 | 3 | 4 |
| Međimurska | 105.250 | 1 | 1 | 2 | 3 | 4 |
| Grad Zagreb | 767.131 | 8 | 10 | 12 | 20 | 28 |
| Republika Hrvatska | 3.871.833 | 42 | 48 | 60 | 100 | 140 |
Oznake: S21 = broj stanovnika popisan 2021. Godine i V1, V1, V1, V1 i V1 = brojevi zastupnika po županijama razmjerno broju stanovnika za većinski ili razmjerni izborni sustav. Razmjerni izborni sustav je pogodan za veći broj zastupnika kod Splitsko-dalmatinske županije i Grada Zagreba.
