Hrvatski Fokus
Aktualno

Krašićki kraj – zavičaj bl. Alojzija Stepinca

Zagrebačka nakladnička kuća Tkanica izdala knjigu-monografiju mons. Jurja Kolarića

 

Ovih dana iz tiska je izišla dugo pripremana i još dulje očekivana knjiga mons. Jurja Kolarića pod naslovom KRAŠIĆKI KRAJ – ZAVIČAJ BL. ALOJZIJA STEPINCA i podnaslovom “Briga bl. A. Stepinca za vjernike izvan NDH (Međimurje)”. Knjigu je izdala zagrebačka nakladnička kuća TKANICA. Kada kažem “dugo pripremana i još dulje očekivana knjiga”, onda mislim na to da je autor na njoj počeo raditi daleke 1998. godine, a i ja sam, kao kasniji urednik i nakladnik, ovoga nadasve vrijednoga dijela, dobar dio već napisanog teksta dobio u svibnju 2004. kada sam došao na mjesto glavnoga urednika tjednika Fokus. Dakle, autor Kolarić je na njoj radio četvrt stoljeća, a ja sam s njom upoznat i uređivao ju ukupno 19 godina! Tadašnja tajnica Fokusa, u međuvremenu nažalost preminula Gorana Smoljan, dala mi je na uvid uvezani tekst ove knjige koju je naručio tadašnji župnik župe Sv. Petra i Pavla u Vlaškoj ulici 93 u Zagrebu, mons. Matija Stepinac. U međuvremenu, 16. veljače 2011., mons. M. Stepinac je umro i sve je zastalo. Kako sam sljedećih godina uredio i izdao pet knjiga mons. Jurja Kolarića, poslovno i ljudski smo se zbližili i odlučili da ćemo ipak, kako god teško bilo, ispuniti želju mons. Matije Stepinca i objelodaniti ovo velebno djelo.

Prije tri godine mons. Kolarić nazvao je današnjega krašićkog župnika Ivana Vučaka, inače svoga bivšeg studenta, da zajednički pokušamo izdati ovu knjigu. Župnik Vučak je na to pristao, pozvao nas obojicu u Krašić, na sastanak je doveo i tamošnjega načelnika općine Josipa Petkovića Fajnika. U međuvremenu smo saznali da je općina Krašić još prije sadašnjega načelnika uplatila na račun župe 60.000,00 kuna za ovu knjigu, ali su ti novci bili potrošeni u druge svrhe u vrijeme dok je u Krašiću bio župnik Dragutin Kučan. Načelnik Petković Fajnik je obećao da će nam novčano pomoći u izdanju knjige, dok je župnik Vučak bio pomalo zagonetan. Nakon toga sastanka u Krašiću, još sam tri puta pohodio Krašić. Razgovarao sam s načelnikom općine, koji je obećao da će nam pomoći s uplatom u iznosu od 24.000,00 kuna, dok se župnik više nikada nije sa mnom htio sastati. Od dogovora i pregovora nije bilo ništa. Kasnije se ni načelnik nije javljao na pozive. I unatoč svim tim neugodnostima i problemima, ova knjiga je napisana i tiskana. Čitajući ju, sami ćete se uvjeriti koliko je vrijedna i kolika bi bila šteta da nije objelodanjena.

Knjiga ima 320 stranica na A4 formatu i prepuna je slika, zemljovida, tablica i grafikona crnobijelih i u boji. Na samom početku knjige varaždinski biskup u miru mons. Josip Mrzljak, inače podrijetlom iz krašićkoga kraja i bliski rođak bl. Alojzija Stepinca, napisao je pred predgovor. Tada slijede autorov Uvod, Predgovor i pojašnjenje pod naslovom Bl. Alojzije Stepinac i njegov Krašićki zavičaj u kojem nas autor uvodi u ono što u knjizi-monografiji slijedi.

Sama knjiga-monografija podijeljena je na tri dijela: Iz prošlosti krašićkog kraja, Zaslužne i značajne osobe krašićkog kraja i Žiteljstvo krašićkog kraja. Posebnu važnost knjizi daju Dodatak i Prilog koji se nalaze u zadnjem dijelu knjige.

Dodatak se sastoji od sedam cjelina: “Via crucis croatica, Krašić kao XIV. postaja Križnog puta”, “Duhovna oporuka Alojzija kard. Stepinca, nadbiskupa zagrebačkoga (1)”, “Duhovna oporuka Alojzija kard. Stepinca, nadbiskupa zagrebačkoga (2)”, “Završna riječ branitelja Alojzija Stepinca, dr. Ive Politea, 8. X. 1946.”, “Josip Lach: 358 pitanja o potvrdi svetosti kardinala Alojzija Stepinca”, “Jazovka, jeziva grobnica žrtava partizanskih i komunističkih zločinaca” i “Lojzo Buturac: Tko je spašavao kozaračku djecu?”.

Prilog pri samom kraju knjige podijeljen je na dva dijela: »Duhovna skrb bl. Alojzija Stepinca za Hrvate izvan državnih granica NDH (1941. – 1945.)« i »Korespondencija nadbiskupa Alojzija Stepinca s osobama iz Međimurja«.

U prvom dijelu Priloga pod nazivom »Duhovna skrb bl. Alojzija Stepinca za Hrvate izvan državnih granica NDH (1941. – 1945.)« nalazi se pet cjelina: “Međimurski biskup Stjepan Zadravec (Čakovec, 20. VI. 1884. – Zsámbék, Mađarska, 13. XI. 1965.) i Dominik Premuš (1861. – 1934.), biskup iz Međimurja”,  “»Država Hrvatska«, a ne »Nezavisna Država Hrvatska« trajala je u Međimurju 10 dana (7. IV. do 16. IV. 1941.) i nije nikada bila ustaška tvorevina!”, “Falsifikat kao posljedica kolektivne komunističke indoktrinacije. Nedopustive izmjene lektora u tekstovima dr. Jurja Kolarića”, “Uspostava »Generalnog vikarijata za Međimurje« (13. VIII. 1941. – 14. VI. 1945.)” i “Mađarska ponovno osvaja tuđa područja, a među njima i Međimurje”.

Na samom kraju knjige nalazi se “Bilješka o autoru” i “Popis literature”.

Marijan Majstorović

Povezane objave

Kako su nas anglo-američki saveznici “oslobađali”

HF

O, da ste poslušali Fatimu!

HF

Andrej Plenković je izgubio kompas

HF

Anto Komljenović: Kujundžić me prevario i oteo stanove

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više