Latinski jeruzalemski patrijarh Pierbattista Pizzaballa održao predavanje u okviru proslave Dana Sveučilišta Split
U okviru proslave Dana Sveučilišta, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu latinski jeruzalemski patrijarh Pierbattista Pizzaballa održao je u srijedu, 14. lipnja 2023. predavanje pod nazivom „Uloga Katoličke crkve u Svetoj zemlji“.
Prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu, istaknuo je važnost dolaska latinskog jeruzalemskog patrijarha te je pohvalio njegovu borbu za mir i razumijevanje među narodima, ljudima i religijama diljem svijeta. Također, izrazio je zahvalnost patrijarhu Pizzaballi što je posvetio svoje vrijeme za ovo predavanje, naglašavajući da je posjet patrijarha iznimna čast.
„Riječ je o velikom čovjeku koji je širom svijeta poznat po svojoj borbi za mir i razumijevanje među narodima, među ljudima i među religijama. To je iznimno važno te se može najbolje vidjeti na samom ishodištu, u Jeruzalemu”, ustvrdio je rektor Ljutić. Osvrnuo se na činjenicu kako unatoč malenom broju katolika i općenito kršćana koji žive u Svetoj Zemlji patrijarh uživa razumijevanje i uvažavanje svih naroda, što je neizmjerno bogatstvo za njega osobno, ali i za našu Crkvu, te čovječanstvo u cjelini.
Nadbiskup Pierbattista Pizzaballa rođen je u talijanskom mjestu Cologno al Serio kraj Bergama. Svečane franjevačke zavjete položio je 1989. godine, a 1990. je zaređen za svećenika te je otišao u Svetu Zemlju. Kustod Franjevačke kustodije Sveta Zemlja bio je od 2004. do 2016., kad ga je papa Franjo imenovao apostolskim administratorom Jeruzalemskoga latinskoga patrijarhata. Patrijarhom ga je imenovao 24. listopada 2020. godine. Patrijarh je najviša razina crkvene vlasti Rimokatoličke Crkve u Svetoj Zemlji. Zadaća patrijarha ista je kao i zadaća biskupa u bilo kojoj drugoj biskupiji, ali osim strogo vjerskoga života istodobno koordinira djelovanje Crkve i njezinih ustanova na društvenoj, pa u širem smislu i političkoj razini.
Patrijarh je u svom predavanju govorio o Latinskom patrijarhatu koja pokriva četiri različite zemlje: Jordan, Izrael, Palestinu i Cipar, te o nazočnosti i ulozi kršćana u društvenom, kulturnom i političkom životu.
„Kada govorimo o ulozi Katoličke Crkve u Svetoj zemlji potrebno je, osim teritorijalnih granica razumjeti socijalni, politički i religijski kontekst te činjenicu da se udio kršćana na tom prostoru kreće od 0,5 do 1,5 posto. Sve države se međusobno jako razlikuju i granice jednih prema drugima su zatvorene u smislu slobodnog kretanja jednih među drugima. Njihova politička opredjeljenja i odluke temelje se na religijskom opredjeljenju, pitanje vjere nije privatna stvar kao u Europi. Za kršćane je Sveta zemlja sveta u duhovnom smislu i naša je vizija biti otvoren za sve različitosti i njegovati međusobno razumijevanje i suživot – kazao je Pizzaballa pojasnivši kako, uz vjerski život, istodobno koordinira djelovanje Crkve i njezinih ustanova na društvenoj, pa u širem smislu i političkoj razini. Crkva skrbi o hodočasnicima te ima i karitativnu ulogu, osobito u pogledu obrazovanja i medicinske skrbi. Najveća uloga Crkve je zapravo biti prisutna na tim prostorima i ustrajati u svojim zalaganjima za mir, oprost i suživot tamošnjih ljudi.
Što se tiče situacije u Svetoj Zemlji ne sjećam se da je bilo mirnog razdoblja. Političke i religijske napetosti dio su našeg života. Ne može se razdvajati politiku i religiju. Mi nismo Europa. Na Bliskom Istoku politika i religija govore različitim jezicima ali pripadaju istom kulturalnom kontekstu. Religija, identitet nacije, politika, sve to ide zajedno. Religija je središnji dio u izgrađivanju identiteta i ideje nacije, tako da to ne možemo razdvajati. Odnos među religijama u Svetoj Zemlji nije samo međuvjerski nego i politički odnos. U Hrvatskoj odnos Židova, muslimana i kršćana je odnos na temelju vjere, jer su svi državljani Hrvatske, a u Svetoj Zemlji to je odnos Izraelaca i Palestinaca, primjerice, i to utječe, sviđalo se to nama ili ne, na život pojedinaca i politike, ne može se razdvajati, odnos je vrlo kompliciran. Kršćani ne mogu biti most između dvije strane, ono što kršćani mogu učiniti je svjedočiti kršćanski stil života usred sukoba, to prije svega znači – nema nasilja – što je jako važno, jer je nasilje trenutačno glavni jezik, vidimo ga posvuda. Dakle, mi nismo nasilna zajednica i pokušavamo biti što je moguće više otvoreni, ne isključivati druge, koliko god je to moguće. Hrvatska je uvijek bila vrlo prisutna u Svetoj zemlji, ne samo sada, preko franjevaca, ali ne samo preko njih, puno je hrvatskih hodočašća, sada gradimo kapelu na Pastirskim poljanama. Hrvati su kao prva postaja na putu prema Europi.
Patrijarha Pizzaballu je na kraju predavanja srdačno pozdravio i apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. dr. Želimir Puljić, darovavši dragom gostu knjigu (pretisak i studija) „Evangelistarium Spalatense“ Splitski evanđelistar, Kod. 625 . Kaptolskog arhiva katedrale u Splitu autora fra Domagoja Volarevića i fra Domagoja Runje, nakladnika Centar za epigrafička, paleografska i povijesno-teološka istraživanja ‘Don Frane Bulić’, te KBF i Sveučilište u Splitu, koja je posvećena istraživanju kodeksa iz XII. stoljeća iz splitskog Kaptolskog arhiva.
