Napisao je najbolje sevdalinke
SAFVET KAFEDŽIĆ – „Osvit“, Sarajevo (broj/stranica):
1 – Safvet Kafedžić: Grad, odlomak iz novele „Jesen stiže …“ (66-7)
2 – Safvet Kafedžić: Evlad, novela „Osvita“, prvi dio (74-7)
3 – Safvet Kafedžić: Evlad, novela „Osvita“, svršetak (75-7)
4 – Safvet Kafedžić: Biela ruža, prvi dio (77-7)
5 – Safvet Kafedžić: Biela ruža, svršetak (78-7)
6 – Safvet Kafedžić: Udes Arifage Krtolice, priča „Osvita“ (79-8)
7 – Safvet Kafedžić: Hasanaga, novela „Osvita“ (82/83-14,15)
8 – Safvet Kafedžić: Šeher Banja Luka (88-7)
9 – Safvet Kafedžić: Na raztanku (92/93-7)
10 – Safvet Kafedžić: Slomljeno srdce (92/93-12)
11 – Safvet Kafedžić: Pred jednom slikom (92/93-12)
12 – Dvie praizvedbe u Hrvatskom državnom kazalištu – „Zabavni odbor“ od Alije Nametka – „Džaferbegov Jemin“ od Safveta Kafedžića (106 – 7)
ZVIJEZDE IZ SEHARE SAFET KAFEDŽIĆ:
Posljednju želju mu ispunili Safet i Zaim – Ni njegove Bjelave, ni ulica u kojoj je odrastao a ni na kući nema obilježja da je tu živio i stvarao Safet Kafedžić
Jasna Durić, https://express.ba
Sredinom tekućeg mjeseca navršilo se 110 godina od rođenja dramskog pisca, humoriste, književnika, satiričara i pjesnika Safeta Kafedžića (Sarajevo, 15. III. 1910.- Sarajevo, 7. II. 1983.).
Bosanska duša, ali ona narodska
Kažu da se rijetko na dunjaluku može naći neko ko bi tako vjerno, kroz stih, oslikao šeher. Srcem olovke na papiru, sve a da ništa ne izostavi je pribilježio. U jednu pjesmu stane i ljepota i adet i ćeif i merak, ljubav, kahvenisanje, sokaci…
Ama baš sve!
Pisao i monodrame, satire, dramske komade, skečeve, pjesme. Zapravo, pisao sevdah.
Iza rešetaka
Bilježio ga tako da se ni danas njegove komponovane pjesme ne mogu razlikovati od stiha onih koji su potekli iz naroda. U ta doba Safet je napisao pjesme koje su kasnije umivene muzikom i prelijepim vokalima. A on je bio drugačiji i poseban. Pa i kao takav umjetnik malo kom mediju je bio bitan. Bio je uskraćen da bude poznat.
Njegova djela jesu.
Zato što ih je on samo takve mogao stvoriti. Vjerno jer gledaš okom, zdušno, jer proživljavaš opipljive priče sa jasnom i stvarnom porukom.
Safet Kafedžić je od rođenja 1910. godine u svom Sarajevu gdje je i rođen volio pisati.
Nosio svoje pjesništvo uz sebe. Prepuno Bosne i njene kulturne tradicije. Pisao i poeziju i komade za amatersko KUD Gajret „Džaferbegov jemin“, satiru „Čaršijska posla“, monodramu „Po suncu ti meni hodio“… Bio humorista na Radio Sarajevu u emisiji „Veselo veče“ i u emisiji „U đul bašči“. Sve radio sa impozantnim rezultatima. Ali, sistem vremena iza nas ga kočio.
Razlog je njegov 20-godišnji robijaški staž u Zenici.
A razlog jednostavan i za to doba normalan. Naime, nakon što su oslobodioci ušli u šeher jedan oficir se pohvalio pred Safetom kako su oni donijeli slobodu i da više neće biti bogatih. Na to je Safet ishitreno izgovorio rečenicu koja ga je skupo koštala:
„Jel to znači da ćemo svi biti siromašni?“
A onda mu još prikvačili da je zabavljao okupatora svojim djelima koja su odigravana u pozorištu.
Prihvatio on sudbinu a nastavio i u zatvoru pisati, zabavljati sustanare iza rešetaka.
Na slobodi je Safet bio od 1965. godine.
Počinje da dijeli svoje blago popularnim pjevačima. Prvo Ilidžanski festival pa potom beogradski Sabor kada je Zehra otpjevala „Kad u bašči zaspu đul behari“.
Redali se nevjerovatni tekstovi na koje je, prema riječima kompozitora, bilo lako skrojiti vrhunsku numeru. Svake godine po deset, 15 pjesama snimali su Safet, Zaim, Bilkić, Đezić, Salković, Trebo, Lalić, Serbezovski, Pitić…
Njegove pjesme koje je komponovao i Šerbo i Petković i Negovanović, Barajevac, Đokić… Sjajne pjesme poput „Sinoć sam ti Safo“, „Kraj pendžera Jusuf stari“, „Koliko je širom svijeta“, „Niz kaldrmu klepeću nanule“, „Mi smo momci Sarajlije“, „Oči moje kletvom bih vas kleo“, „Hajrudine, mili sine“, „Što te nema“, „Došli dani tugom rasplakani“, „Nek sjećanju nema kraja“…
Rasipao umjetničkom, znalačkom i toplom „žicom“ poput živih slika svoju dušu.
Na Ilidžanskom festivalu 70-tih godina Safet Isović je ispjevao ali i komponovao na Kafedžićev tekst pjesmu „Sjaj mjeseče žut“. Od mogućih pet, pomenuta pjesme je odnijela četiri nagrade. I tako godinama,
300 njegovih pjesama je ispjevano, rabi se njegova baština bez da se ikome polaže računa.
Nerijetko se mijenja sadržaj njegovih pjesama da bi se lakše prisvojila.
A prisvojili su ih i pjevači i autori i ko zna sve ko!
On otvarao oči stihom i hranio ljepotom gladne duše gradeći baštinu tradicionalnog sevdaha. A tog neimara svi zaboravili. Ove godine ga se sjetio Goran Milošević pa napisao nekoliko rečenica o sevdaliji bez premca „stasitom gospodinu i umjetniku, zlatnih ruku iz kojih su otet djela“.
Odani Bošnjak
Sada kada ga nema još od 1983. godine, jer je rano preminuo zatvorskim „zakidanjem“, ali tu je njegov sin Ahmed koji živi na Novom Zelandu. Ne oduži mu se ni grad, tom odanom Bošnjaku. Samo je dobio mjesto u Art kući sevdaha.
Ni njegove Bjelave, ni ulica u kojoj je odrastao a ni na kući nema obilježja da je tu živio i stvarao Safet Kafedžić.
Umjetnik koji je bilježio misli gdje god bi se našao i na čemu god bi mogao, kao da mu je neko šaputao. Njegova unutarnja tišina i sve ono što ga je okruživalo činilo je njegovu poeziju a on je samo pred smrt rekao:
„kad ne bude mene više,
nek mi suza pjesmu piše,
u njoj moja duša diše“!
A mi bi se poslužili jednim od njegovih najljepših stihova:
„Šta je život, par koraka,
od avlije do sokaka,
kratak, kaljav put“.
Safet Kafedžić je uvijek bio u društvu poznatih. Svaki put drugačije odjeven. Naočit, elegenatan, visok. Kada je obolio zadnju želju mu ispunili Zaim i Safet a želja mu je bila da zapali cigaru bijele Drine.
Himna estrade
Safet Kafedžić, kom su dali prefiks velikan i doajen sevdaha, iza sebe je ostavio izvanrednu numeru:
„Kad umoran budem pao,
ja sudbinu neću kleti“
koju su ljudi iz muzike prihvatili kao svoju himnu. Davno ju je otpjevao Nedeljko Bilkić, ali ju je proslavio Novica Negovanović.
Pjesma Banjoj Luci
Nakon što se desio zemljotres u Banjoj Luci 1969. godine, Kafedžić je napisao pjesmu „Banja Luko pjesmom opjevana“ koju je ispjevao u to doba sjajni interpretator Mustafa Ezić. A sav prihod od prodaje poklonio je fondu za pomoć Banja Luci. U to doba to su bile velike pare.
Džumbus efendija
Ko uzima novac od autorskih prava za sva djela Safeta Kafedžića, nikada nije ispitano.
A njegova djela se i danas izvode po Narodnom pozorištu, po Kamernom teatru a njegove pjesme se i danas vrte.
Haman nije ni postojao Safet Kafedžić ili Džumbus efendija kakav mu je bio jedan od dva pseudonima na djelima.
