Više od šezdeset zemalja koje su se protivile kontroverznom jeziku u trećem odboru mogu se izjasniti
Moćne zapadne zemlje ne žele da zemlje u razvoju govore protiv homoseksualne/trans ideologije i pobačaja kada Opća skupština usvoji nekoliko rezolucija. Zapadne sile žele tvrditi da postoji konsenzus o pobačaju i homoseksualnim/trans pitanjima u Ujedinjenim narodima. Zemlje u razvoju, pa čak i nesuglasne vlade Europske unije moraju se izjasniti i dati svijetu do znanja da ne postoji međunarodni konsenzus o tim pitanjima. O rezolucijama koje će biti usvojene pregovarali su i raspravljali odbori Glavne skupštine posljednjih tjedana, uglavnom u trećem odboru koji se bavi socijalnom politikom. Preko šezdeset zemalja izrazilo je svoje primjedbe na kontroverzne pojmove poput “seksualna orijentacija i rodni identitet” ili “seksualno i reproduktivno zdravlje” kada su uvjetno usvojeni u odborima.
Problem je u tome što se rasprave u tim odborima ne bilježe doslovno, pa ti prigovori ostaju skriveni ili izgubljeni nakon što Opća skupština konačno usvoji rezolucije na plenarnoj sjednici. To ostavlja dojam da se sve zemlje slažu sa sadržajem rezolucija.
Zemlje koje žele spriječiti da pobačaj i homoseksualna/trans pitanja postanu ljudska prava trebale to bi trebale reći kada će te rezolucije u konačnom obliku usvojiti Opća skupština na plenarnoj sjednici. Za razliku od trećeg odbora, izjave na plenarnoj sjednici Opće skupštine skidaju se i bilježe od riječi do riječi, stvarajući trajnu službenu evidenciju stajališta zemalja.
Zapadne zemlje koje su snažno lobirale za ulazak kontroverznih uvjeta u rezolucije UN-a ne žele da tradicionalne zemlje izraze svoje protivljenje u Općoj skupštini. Žele sačuvati fikciju da su pojmovi “dogovoreni” ili “sporazumni”.
Fikcija konsenzusa UN-a omogućuje agencijama UN-a ujednačenu provedbu rezolucija UN-a u svim zemljama. Zapadne zemlje zatim određuju sadržaj politika i šire ih.
Što je još važnije, fikcija un-ovog dogovorenog jezika omogućuje progresivnim političkim akterima da tvrde da su pobačaj i homoseksualna / trans pitanja ljudska prava kroz uobičajeno međunarodno pravo. Teorija je da će rezolucije UN-a usvojene konsenzusom s vremenom uspostaviti relativna ljudska prava kroz uobičajeno međunarodno pravo.
Uobičajeno međunarodno pravo jednako je obvezujuće kao i ugovorno pravo. No, za razliku od ugovora o kojima zemlje pregovaraju dugi niz godina, uobičajene norme proizlaze iz rutinskih interakcija vlada između sebe i međunarodnih mehanizama. Pravilo je da sve zemlje moraju djelovati ili govoriti ujednačeno na temelju preuzimanja zakonske obveze. I u tome leži problem.
Sama činjenica da zemlje govore protiv bilo kakvih međunarodnih obveza koje se temelje na konceptima kao što su “seksualna orijentacija i rodni identitet” ili “seksualno i reproduktivno zdravlje” blokirat će uspostavljanje takvih prava. Vrijeme za razgovor je sljedeći tjedan.
Uporni prigovor
Štoviše, čak i ako bi se pojavilo uobičajeno pravo, postoji nešto što se naziva pravilo “upornog prigovora”, koje zatvara zahtjeve običajnog prava protiv zemalja koje se protive njihovom nametanju. To se može dogoditi samo ako izaslanici daju službene izjave kada se o rezolucijama glasuje sljedećeg tjedna.
Kako bi ušutkale bilo kakve prigovore, moćne zapadne zemlje navode odluku Opće skupštine iz 1979. godine koja preporučuje zemljama da svoje stavove iznesu samo jednom, bilo na trećem odboru ili na plenarnoj sjednici. Ta je odluka donesena kada su teorije o međunarodnom običajnom pravu bile u povojima, a pravni značaj rasprava UN-a nije u potpunosti cijenjen.
Izjava o doslovnom zapisu plenarne sjednice Opće skupštine ostaje, kao i uvijek, pravno najprecizniji i najutjecajniji način bilježenja stajališta zemlje. Oni su ujedno i najisplativiji način da se osigura službena javna evidencija o tom stajalištu.
Više od šezdeset zemalja koje su se protivile kontroverznom jeziku u trećem odboru mogu se izjasniti, većina iz Afrike i s Bliskog istoka. No, hoće li bilo koja vlada u Europskoj uniji razjasniti svoja stajališta o pobačaju i homoseksualnim/trans pitanjima? To je pitanje.
